POLITIČKI PROGON Šestoro srbijanskih studentskih aktivista nada se jamstvu Plenkovića da neće biti izručeni Srbiji

Autor:

03.04.2025., Karlovac: Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic u nazocnosti gradonacelnika Karlovca Damira Mandic obisao je  gradiliste novog vrtica na prostoru bivse vojarne Luscic. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

UTOČIŠTE U HRVATSKOJ Studentski aktivisti iz Novog Sada koje je Vučićev politički progon zatekao u Dubrovniku, nisu došli na saslušanje
koje je tužiteljstvo Srbije zakazalo za 31. ožujka, već se pripremaju za pravnu bitku, a njihovih šestero kolega još uvijek je u pritvoru u Srbiji

Nacional je istražio pravnu i političku perspektivu šestoro studentskih aktivista iz Novog Sada kojima u Srbiji prijeti pritvor pod optužbama za rušenje ustavnog poretka nakon što iz Hrvatske, gdje su se našli u trenutku otvaranja istrage, nisu došli na saslušanje koje je tužiteljstvo Srbije zakazalo za ponedjeljak, 31. ožujka. Po svemu sudeći, taj će se osobno neugodni a pravno i politički komplicirani međudržavni slučaj, o kojemu je Nacional izvijestio u prošlom broju, pretvoriti u dugotrajnu pravnu proceduru s vrlo vjerojatnim političkim implikacijama na odnose dvije zemlje.

Jer, prema informacijama koje je prikupio Nacional, studenti iz Srbije odlučili su ostati u Hrvatskoj jer se ne žele prepustiti samovolji pravosuđa kojim manipulira vlast Aleksandra Vučića, nadajući se istodobno da će od vlasti u Zagrebu uspjeti dobiti neku vrstu jamstava da ih Hrvatska neće izručiti dovede li razvoj pravnog slučaja do toga da Srbija zatraži izručenje. “Iskreno se nadam da do toga neće ni doći, i da će se međuvremenu, do raspisivanja tjeralice i zahtjeva za izručenjem, pronaći neki drugi način da osobe koje su u pritvoru u Srbiji budu puštene da se brane sa slobode, a da onda i osumnjičenici koji su u Hrvatskoj dođu u Srbiju te da se i oni brane sa slobode. To je bit sadašnje situacije: nitko se ne boji kaznenog postupka, ali bi svakako bilo potrebno da svi ti mladi ljudi, koji nikad nisu učinili bilo kakvo kazneno djelo i protiv kojih se ne vode nikakvi kazneni postupci, budu pušteni da se brane sa slobode”, izjavio je za Nacional branitelj Lazara Dinića, jednog od studenata i aktivista pritvorenih u Srbiji, odvjetnik iz Novog Sada Veljko Milić.

Tužiteljstvo u Srbiji zakazalo je saslušanje šestoro studenata koji su u Hrvatskoj za ponedjeljak, 31. ožujka, dan uoči izlaska ovog broja Nacionala. Riječ je, podsjetimo, o Mili Pajić, Dorotei Antić, Anji Pitulić, Dejanu Bagariću, Branislavu Đorđeviću i Jovanu Dražiću, studentima Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i aktivistima studentske organizacije Studenti protiv autokratske vlasti STAV, koji već oko godinu dana aktivno sudjeluju u prosvjedima protiv vlasti Aleksandra Vučića, usprkos tome što su svi oni tek prešli dvadesetu godinu života. Istodobno, drugih šestoro osumnjičenika – Mladen Cvijetić, Srđan Đurić, Lazar Dinić, Marija Vasić, Lado Jovović i Davor Stefanović – u pritvoru su od 14. ožujka, kada su uhićeni nakon što je dan ranije, 13. ožujka, na pet režimskih televizija, uz pristrane komentare novinara odanih Vučićevoj vlasti, objavljena snimka sastanka svih tih dvanaestoro aktivista koji su u uredu stranke Pokret slobodnih građana u Novom Sadu 12. ožujka navečer dogovorali taktiku postupanja na velikome prosvjedu protiv Vučićeve vlasti koji se pripremao za subotu, 15. ožujka u Beogradu.

Da su studenti iz Hrvatske u ponedjeljak, 31. ožujka, krenuli u Srbiju na saslušanje, vjerojatno bi odmah na granici bili uhapšeni i odvedeni u pritvor. Nakon što to nisu učinili, pravnu situaciju za Nacional je objasnio novosadski odvjetnik Veljko Milić, branitelj pritvorenog studentskog aktivista Lazara Dinića. On je objasnio kako je najveći problem i za pritvorene osumnjičenike, kao i za one koji su u Hrvatskoj, činjenica da osumnjičenicima i njihovim braniteljima ni do danas, osamnaest dana nakon otvaranja istrage, nije omogućen uvid u spis, kako bi mogli odgovoriti na optužbe i formirati obranu. “To nam nije omogućeno jer u Zakoniku o krivičnom postupku Republike Srbije postoji odredba prema kojoj se uvid u spis može uskratiti sve dok ne budu saslušani svi osumnjičenici. Naš je problem u tome što je šestoro osumnjičenika u Srbiji, a šestoro nije, pa tužiteljstvo može odbijati uvid u spis. Ipak, to ne može trajati vječno. U nekom trenutku morat će nam dati dokaze na uvid”, kaže Milić i dodaje kako obrana zna kakve su optužbe samo po nazivu dokaza koji su u spisu, premda same dokaze nisu vidjeli. “Ali mi znamo da u spisu nema ničega osim sporne snimke koja je emitirana na televizijama u Srbiji prije nego što je tužiteljstvo uopće obaviješteno da ona postoji. Obrana mora provjeriti je li ta snimka, koja će služiti kao dokaz, zakonito pribavljena, odnosno je li postojala zakonita naredba suda da se tajno snimaju prostorije političke stranke Pokret slobodnih građana. Mi branitelji sumnjamo da takva naredba postoji”, kazao je odvjetnik Milić za Nacional. Usprkos tim argumentima, obrana nije uspjela proceduralnim putem dobiti uvid u spis. “Iskoristili smo sve mogućnosti, koje i nisu prevelike. Predao sam pritužbu na rad postupajućeg javnog tužitelja ali iskreno, ne gajim prevelike nade da će biti usvojena. Svi su branitelji također tražiti izuzeće tužitelja jer nije dao uvid u spis, ali svi su naši zahtjevi odbijeni”, kazao je odvjetnik Nacionalu.

Odvjetnik iz Novog Sada Veljko Milić, branitelj Lazara Dinića, jednog od studenata i aktivista pritvorenih u Srbiji, nada se da će on biti pušten iz pritvora bez da se traži izručenje ‘šestorke’ iz RH Foto: Facebook/Veljko Milić

Objašnjavajući što bi se moglo događati ako se aktivisti iz Hrvatske ne vrate u Srbiju, a tužiteljstvo obrani nastavi uskraćivati uvid u spis, Milić je kazao kako će “državni organi Srbije proći sve korake koji su potrebni da bi te osobe mogli proglasiti nedostupnima”. Procedura ide ovako: nakon što se nisu odazvali na prvo saslušanje 31. ožujka, bit će određeno policijsko privođenje; ako policija osumnjičenike ne pronađe na njihovim adresama bit će raspisana potraga unutar Srbije. “Sve dok ti formalni koraci ne budu formalno ispunjeni, neće se znati jesu li te osobe nedostupne državnim organima. Tek nakon što sve to prođe, tužiteljstvo će ih proglasiti nedostupnima, i tada prestaje vrijediti član zakona po kojemu tužiteljstvo obrani i osumnjičenicima može uskraćivati uvid u spis”, objasnio je Milić. Međutim, on otkriva kako i tužiteljstvo, očito, ima svoju taktiku: “Oni vrlo komotno zakazuju saslušanja ovih koji su nedostupni. Prvo su saslušanje zakazali za 31. ožujka, dakle, šesnaest ili sedamnaest dana nakon otvaranja istrage, a moglo ga je zakazati i za dva dana kasnije. Dakle, odugovlače postupak, jer žele izvršiti pritisak na obranu i osumnjičenike koji su u pritvoru. Dvije su mogućnosti: ili žele da osumnjičenici u pritvoru priznaju krivnju i zaključe sporazum s tužiteljstvom, ili vrše pritisak na osobe koje nisu u Srbiji. U svakom slučaju”, kazao je odvjetnik jednog od pritvorenih, “neke osobe su u pritvoru, između ostalog, i zato što tužiteljstvo ne postupa brzinom kojom bi trebalo.”

Aktivisti koji su u Hrvatskoj, doznao je Nacional, odlučili su ne istupati u medijima, nego okupljaju pravni tim obrane i pripremaju se čak i za situaciju da Srbija zatraži njihovo izručenje. Prema informacijama Nacionala, u Hrvatskoj će ih zastupati odvjetnica Sandra Marković iz Zajedničkog odvjetničkog ureda dr. sc. Sandra Marković, Sidonija Grbavac & dr. sc. Dino Gliha. Nacional je u četvrtak, 27. ožujka, kontaktirao odvjetnicu Marković o slučaju, a ona je istog dana odgovorila: “Za sada smo bez komentara, a sljedeći tjedan, kada kompletiramo tim i čujemo se s kolegama odvjetnicima iz Srbije, možemo se čuti”. Veljko Milić kaže kako je “teoretski moguće” da Srbija raspiše tjeralicu za njima i zatraži izručenje od Hrvatske, “ali za to moraju biti ispunjeni svi formalni koraci u Srbiji”. Koliko bi to moglo trajati, Veljko Milić ne zna, ali naglašava da se “kao branitelj jednog od okrivljenih u pritvoru, Lazara Dinića, nada da će se situacija razjasniti što prije, jer će se tako olakšati i i položaj onih koji su u pritvoru”. Milić kaže kako bi “bio vrlo zadovoljan kad bismo došli do toga da se postupak vodi redovno i da se osumnjičenici brane sa slobode”, jer je uvjeren “da u objavljenoj snimci njihovog razgovora nema elementata bilo kojeg kaznenog djela, a naročito ne kaznenog djela rušenja ustavnog poretka koje im se stavlja na teret. Smatram, također, da ne postoje osnove za pritvor, koji je najteža mjera, i da bi se svrha pritvora mogla ostvariti i drukčije, primjerice zabranom napuštanja stana.” Zasad se svi pritvoreni aktivisti brane šutnjom, jer ne mogu formirati obranu kad nisu vidjeli dokaze koje protiv njih predlaže tužiteljstvo. “Koliko sam čuo od kolega, oni su u pritvoru onoliko dobro koliko se u pritvoru može biti. Tretman je kokretan, nema odmazde ili ponašanja koje bi se moglo okarakterizirati kao neprimjereno ograničavanje ljudskih prava. Pritvor, dakako, sam po sebi nije ugodna situacija, ali dobro se drže, i moral im je na visokoj razini”, kazao je Veljko Milić za Nacional.

‘TUŽITELJSTVO odugovlači postupak jer želi izvršiti pritisak na osumnjičenike koji su u pritvoru. Ili želi da osumnjičenici u pritvoru priznaju krivnju ili vrši pritisak na osobe koje nisu u Srbiji’, kaže Milić.

Odvjetnik Milić nerado govori o političkom pritisku na tužiteljstvo u Srbiji. “Ne bih govorio o tome jer nemam dokaze. Mogu samo iznositi pretpostavke, ali cijela situacija i način na koji je do kaznenog postupka došlo sugeriraju da postoje interesi koji nisu isključivo pravni. Podsjećam: snimka, koju je po svemu sudeći napravila Bezbednosno-informativna agencija BIA prvo je dostavljena tabloidnim medijima, a ne nadležnim državnim tijelima, odnosno tužiteljstvu. Tužiteljstvo je o njoj formalno obaviješteno tek sutradan, nakon što su snimku svi čuli kada je objavljena u zajedničkoj emisiji pet televizija”, podsjetio je Milić koji tvrdi da ni u samom snimljenom razgovoru nema inkriminirajućih elemenata. “To nije ništa drugo nego razgovor. Nikakav plan nije usvojen, nikakve uloge nisu podijeljene. To je bio razgovor o mogućim scenarijima koji se mogu dogoditi u toku protesta i o nekom mogućem ponašanju osoba koje su bile na sastanku. Ali, suština je u tome da su nakon svakog razgovora o tim planovima zaključili da ih ne mogu i neće izvesti. Može se, dakle, zaključiti kako nije usvojen nikakav plan da se učini bilo što nezakonito.”

Nacional je neslužbeno doznao kako je teško očekivati da će tužiteljstvo Srbije pokazati spremnost na dogovor u slučaju koji Aleksandar Vučić koristi kako bi unio razdor u redove masovnog studentskih prosvjeda koji traje već duže od četiri mjeseca i ozbiljno je uzdrmao njegovu vlast, uspjevši mobilizirati masovan građanski prosvjed, možda najveći i najduži u suvremenoj povijesti zemlje navikle na prosvjede i masovno iskazivanje građanskog nezadovoljstva. Bilo je pokušaja, doznao je Nacional, da se obrana i tužitelji dogovore tako da tužiteljstvo odustane od pritvora u zamjenu za povratak šestoro studentskih aktivista u Srbiju, ali tužitelji su taj neformalni prijedlog glatko odbili, usprkos tome što imaju proceduralne mogućnosti da odustanu od pritvora. Pravna je situacija takva da je tužiteljstvo u prednosti: ono pritišće i jednu i drugu skupinu osumnjičenih aktivista; pritvorene time što ih drži u pritvoru zato što se ostalih šestoro ne vraća u Srbiju, a one koji su u Hrvatskoj time što sugerira kako pritvorene drži u pritvoru navodno zbog njihova odsustva. Zato je malo vjerojatno da će tužitelji promijeniti pristup: očekuju da pritvoreni neće izdržati te da će u jednom trenutku pristati na sporazum o priznanju krivnje nakon kojega bi uz uvjetne kazne bili pušteni na slobodu. Time bi, međutim, priznali kazneno djelo koje nisu učinili, a istodobno i onemogućili svaku obranu ostalih šestoro aktivista koji su trenutno u Hrvatskoj. I jedni i drugi, dakle, dovedeni su u situaciju da moraju birati između dva loša ishoda: pritvoreni u Srbiji između pritvora ili priznanja krivnje koje nema, a oni koji su u Hrvatskoj između pritvora i nedobrovoljnog egzila u susjednoj zemlji.

Studenti iz Srbije ne žele se prepustiti samovolji pravosuđa kojim manipulira vlast Aleksandra Vučića, nadajući se da će od vlasti u Zagrebu na čelu s premijerom Plenkovićem dobiti jamstva da ih Hrvatska neće izručiti zatraži li to Beograd Foto: Antonio Ahel/ATAImages

Pritom je očito kako su im je režim namjestio i konstruirao optužbe: snimka od 12. ožujka emitirana je dan kasnije, u četvrtak, 13. ožujka na pet režimskih televizija u Srbiji – Pink TV, Happy TV, TV prva, Informer TV i Studio B – koje su, “prvi put u povijesti”, kako su najavile, emitirale zajedničku izvanrednu emisiju, dužu od dva sata, pod naslovom “Razotkriven zločinački plan”, u kojoj su objavile cjelovitu, tajno snimljenu snimku razgovora dvanaestoro aktivista. Snimku je iz studija komentiralo petoro režimskih komentatora, neki od njih notorni huškači, među kojima su najistaknutiji glavni urednik lažljivog režimskog tabloida Informer Dragan J. Vučićević, koji je ustvrdio da se iz snimke vidi da studenti “planiraju građanski rat” i “uništavanje Srbije” te da “pripremaju rušenje ustavnog poretka” i “terorizam”. Milomir Marić, autor kontroverzne emisije Ćirilica, snimku je usporedio s tajno snimljenim razgovorom hrvatskog generala Martina Špegelja o obrambenom naoružavanju Hrvatske koji je u sličnim, pravno sumnjivim a politički zapaljivim okolnostima emitiran u prvoj polovini 1991. kako bi kompromitirao Hrvatsku, na što je Vučićević izjavio ovako, misleći na tadašnje hrvatske dužnosnike: “Nismo imali tada hrabrosti da pohapsimo te teroriste. Sada se to ne smije dogoditi. Sada država mora momentalno reagirati. Moraju odgovarati za planiranje terorističke akcije i rušenje ustavnog poretka.” Odmah sutradan uhapšeno je šestoro sudionika sastanka koje je policija pronašla i određen im je jednomjesečni pritvor, dok je ostalih šestoro sudionika sastanka situacija stjecajem slučajnih okolnosti zatekla u Dubrovniku, na intelektualno-satiričkom festivalu “Zbor navodne avangarde Zna DU”, gdje su Mila Pajić i Dorotea Antić u petak, 14. ožujka, trebale govoriti na javnoj tribini o aktualnim građanskim prosvjedima u Srbiji.

‘TEK KAD TUŽITELJSTVO studente formalno proglasi nedostupnima, tada tek prestaje vrijediti članak zakona po kojemu tužiteljstvo može obrani i osumnjičenicima uskraćivati uvid u spis’, objašnjava Milić

Valja također znati da se atmosfera u Srbiji, nakon početnog šoka objavljenom snimkom koji je uzrokovao da su se Pokret slobodnih građana i neke studentske organizacije iste večeri javno ogradile od sudionika sastanka, u posljednje vrijeme sve brže mijenja osumnjičenicima u korist. Proteklih je dana u Novom Sadu i Beogradu održano nekoliko prosvjeda sa zahtjevom da osumnjičenici budu pušteni na slobodu a optužbe odbačene. Dojmljiv prosvjed, pod naslovom “Da mi vas nešto pitamo”, održan je u četvrtak, 27. ožujka, pred zgradom tužiteljstva i BIA u Novom Sadu. Ondje su studenti poslali poruke u formi pitanja “zašto nije uhapšen Aleksandar Vučić kada je izvršio teroristički napad na građane zvučnim topom” te “zašto prisluškuju građane i zašto ih nisu obavijestili da će biti napadnuti zvučnim topom”. U nedjelju, 30. ožujka, u Novom Sadu održano je više skupova na kojima su građani ogorčeno reagirali na sve snažniju represiju, fizičku i pravnu, koja se širi Srbijom otkako je postalo očito da masovni građanski prosvjedi neće splasnuti nakon velikoga okupljanja u Beogradu 15. ožujka. Dio te represije svakako je i politički neuobičajen, a osobno vrlo neugodan slučaj šestoro pritvorenih i šestoro praktički protjeranih studenatskih aktivista iz Srbije, kojim se samovolja i prezir prema vlastitim građanima Vučićeva režima počinju prelijevati i preko granica Srbije – u Hrvatsku.

 

 

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.