Iza nas je upravo završena HNL sezona koja je u dijelu medija, potpuno nekorektno, od početka bila nazivana „nikad gorom“. Sezona je to koja je donijela puno toga dobrog, naravno prije svega neizvjesnost koja je toliko nedostajala hrvatskom klupskom nogometu konačno se pojavila. Bilo je dobrih stvari, bilo je malo manje dobrih a mi ćemo u ovom tekstu izdvojiti pet točaka, tri plusa i dva minusa, koja su obilježila HNL sezonu 2024/25.

PLUS: Mladi igrači

Protekla HNL sezona „izbacila“ je, promovirala ili definitivno potvrdila, cijeli niz mladih, kvalitetnih igrača. Možda i nije pretjerivanje ako kažemo da se kroz jednu sezone nikad ovoliko domaćih mladih igrača nije pojavilo i potvrdilo na ozbiljnoj sceni. Luka Stojković (21), Marko Soldo (21), Adriano Jagušić (19), Lovre Kulušić (19), Bruno Durdov (17), Mateo Lisica (21), Domagoj Bukvić (21), Toni Silić (21), Matej Šakota (20), Šimun Hrgović (21), Filip Živković (18), Vinko Rozić (21), Dominik Prpić (21), Luka Vrbančić (19), Mirko Sušak (20), Anton Matković (20), Vito Čaić (20), Mate Antunović (21)…  su dokaz da HNL i dalje producira velik broj ozbiljnih mladih igrača.

MINUS: Neefikasnost

U HNL-u se postiže zabrinjavajuće malo golova. Zabrinjavajuće, jer to ne utječe samo na atraktivnost utakmica nego takav način igre itekako utječe i na to kako naši klubovi izgledaju kad izađu u europska natjecanja. Sa prosjekom od 2,36 golova po utakmici HNL je u samom europskom dnu najviših rangova europskih država, tek su prve lige Kazahstana, Rumunjske, Gruzije, Ukrajine i Albanije iza HNL-a. Prošle sezone taj prosjek je bio 2,66, pretprošle 2,47, u sezoni 2021/22 respektabilnih 2,8 golova po utakmici. Trend je loš i vjerojatno nije slučajan, vjerojatno bi trebala neka stručnija analiza kako bi se dokučili svi razlozi ove pojave.

PLUS: Mateo Erceg

Konačno u HNL-u imamo suca, i to vrlo mladog, za kojeg će većina reći da je ozbiljan talent. Mateo Erceg (29) ove je sezone odsudio 25 HNL utakmica, nekoliko vrlo zahtjevnih poput nedavnog poljudskog derbija Hajduka i Dinama, u kojima je pokazao da Hrvatska konačno ima suca koji ne samo da je talentiran nego mu nitko ne može prigovoriti da je ovo ili ono – iako mu nije bilo lako sa etiketom Dalmatinca koji navija za Hajduk. Ercegu želimo da se nastavlja ovako razvijati i da Hrvatska u perspektivi konačno dobije suca koji će participirati na ozbiljnoj europskoj sudačkoj razini.

MINUS Suđenje i sudačka komisija

Jedna lasta ne čini proljeće pa ni pojava Matea Ercega ne može stvoriti dojam da je suđenje u HNL-u na visokoj razini. Jedan problem je suđenje, koje je više nego išta drugo, potpuno nekonzistentno. Nešto što je prekršaj za kazneni udarac danas, sutra vjerojatno nije, nešto što je za isključenje – sutra možda nije. Drugi problem je sudačka komisija koja slijedu tu nekonzistentnost i u pravilu amenuje sve sudačke odluke iz domene spornih. U ovo se uklapa i VAR, sustav koji imamo u HNL-u već je zastario i dok god ne dobijemo polu-automatski sustav linije će se povlačiti na razini djeteta sa šestarom i ravnalom u petom razredu osnovne škole.

PLUS Travnjaci

Na kraju sezone 2024/25 možemo reći da svi prvoligaši imaju kvalitetne travnjake, izuzev Šibenika koji je zapravo već drugoligaš. U ne tako davnoj prošlosti praktički pola terena HNL-a bili su, posebno u zimskom periodu, u očajnom stanju međutim sad kad je i Gorica, nedavno, postavila novi kvalitetni travnjak, sad se konačno na svim terenima može igrati normalan nogomet. Velik je to iskorak, malo zakašnjeli iskorak, ali nema veze – bolje ikad nego nikad. HNS bi tu treba biti strog i u budućnosti tražiti od svih klubova maksimalna ulaganja u terene, jer bez toga nema ni ozbiljnog nogometa.