Siegfried Mureșan, rumunjski eurozastupnik i potpredsjednik političke grupacije Europske pučke stranke, govori o razlozima i posljedicama poraza proputinovskog kandidata Georgea Simiona na nedavno održanim predsjedničkim izborima u Rumunjskoj.

Pretprošle nedjelje u Rumunjskoj su održani ponovljeni predsjednički izbori, nakon kojih je EU odahnuo. S 54% glasova novi rumunjski predsjednik postao je umjereni, centristički i proeuropski orijentiran gradonačelnik Bukurešta Nicușor Dan, iako su se mnogi pribojavali pobjede krajnje desničarskog, nacionalističkog i proputinovskog protukandidata Georgea Simiona koji je Rumunjsku htio voditi na tragu američkog predsjednika Donalda Trumpa.

On je u prvom krugu s 41% bio uspješniji od izabranog predsjednika i bio je favorit predsjedničkih izbora. No zahvaljujući izlaznosti od 65%, najvećoj u posljednjih 25 godina, dogodio se dramatičan preokret u drugom krugu. Sve to odvijalo se otprilike šest mjeseci nakon što je Vrhovni sud Rumunjske poništio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora iz prosinca 2024. na kojima je proputinovski kandidat Călin Georgescu bio uvjerljivo najbolji, zahvaljujući vrlo uspješnoj kampanji na Tik-Toku. Razlog poništavanja izbora bila je opravdana sumnja da je Rumunjska bila meta “agresivnih hibridnih ruskih napada” tijekom izbornog razdoblja, što su otkrili dokumenti s kojih je najviše rumunjsko sigurnosno vijeće skinulo oznaku tajnosti. Zbog tih razloga rumunjsko izborno povjerenstvo zabranilo je Georgescuu da se kandidira na predsjedničkim izborima u svibnju, što je izazvalo nasilne sukobe na ulicama Bukurešta. Novoizabrani predsjednik Dan jasno je dao do znanja da je uz EU i NATO, a podržao je i daljnju pomoć Ukrajini. Zbog Simionove pobjede u prvom krugu, premijer Marcel Ciolacu iz Socijaldemokratske stranke PSD najavio je početkom svibnja da podnosi ostavku i da se njegova stranka povlači iz prozapadne koalicije, u kojoj su bili s centrističkim liberalima i mađarskom strankom UDMR.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s rumunjskim eurozastupnikom Siegfriedom Mureșanom, potpredsjednikom političke grupacije Europske pučke stranke, izvjestiteljem Europskog parlamenta za višegodišnji proračun 2020. – 2027. i izvjestiteljem izvješća o revidiranom dugoročnom proračunu za Uniju u svijetu koji se mijenja. Po obrazovanju magistar ekonomskih znanosti, Mureșan je prvi put izabran u Europski parlament 2014. Otada je obnašao mnoge visoke dužnosti unutar te političke grupacije, a 2019. izabran je za potpredsjednika. U sadašnjem sazivu Europskog parlamenta šef je delegacije u Parlamentarnom odbor za pridruživanje EU-Moldavija, član Odbora za proračune BUDG-a, Odbora za ekonomska i monetarna pitanja ECON-a te delegacije DEPA-e u Parlamentarnoj skupštini Euronest.

NACIONAL: Jeste li se pribojavali mogućnosti da novi rumunjski predsjednik postane proputinovski krajnji desničar Simion, koji je pobijedio u prvom krugu?

Simion je bio vrlo opasan kandidat zato što je proruski orijentiran, protivio se svim sankcijama protiv Rusije, tvrdeći da će to štetiti našoj ekonomiji. On je i protuukrajinski nastrojen, najavljivao je da će trenutno zaustaviti svaku pomoć Ukrajini i da će uvjetovati podršku ulasku Moldavije, koja je susjedna zemlja Rumunjskoj, u Europsku uniju. Napadao je sve europske vrijednosti, pravila i norme i stoga bi njegov eventualni izbor bila vrlo loša vijest za sve nas u Europi. Ali moram naglasiti da se posljednjih 25 godina, na posljednjih pet predsjedničkih izbora, od 2004., u Rumunjskoj uvijek vodila ista borba između modernog, proeuropskog reformista i kandidata koji nas je htio vući unatrag, a takvi su u prošlosti uglavnom dolazili iz Socijalističke stranke. Većina ih je imala probleme s integritetom ili korupcijom. Oni nisu bili toliko protueuropski nastrojeni kao Simion, ali su se protivili napretku Rumunjske, odnosno tome da se nastave europske integracije ili provođenje reformi. No, srećom, svaki put u posljednjih 25 godina, reformator i proeuropski kandidat je pobijedio. Zato mi izbor koji je opet napravila Rumunjska nije bio iznenađenje. Upravo zato što je većina građana zemlje proeuropski orijentirana i privržena europskim vrijednostima te vladavini prava.

’75 posto građana vjeruje da je članstvo u EU-u dobro za našu zemlju, a 89 posto vjeruje da je članstvo u NATO-u dobro za našu državu. Očito da velika većina podržava naše članstvo u EU-u i NATO-u’

NACIONAL: Nakon Georgescua, pojavio se još jedan proruski kandidat Simion koji se protivi NATO-u i EU-u. Slična situacija je i u Mađarskoj i Slovačkoj, a njihovi vođe prkose zajedničkoj europskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. Kako je to moguće u državama koje su desetljećima bile pod ruskom čizmom?

Prema posljednjem Eurobarometru, 75% građana Rumunjske vjeruje da je članstvo u EU-u dobro za našu zemlju, a 89% vjeruje da je članstvo u NATO-u dobro za državu. Očito da velika većina građana podržava i članstvo u EU-u i NATO-u. Međutim, antieuropski kandidati, Georgescu i Simion, prvenstveno su bili protiv establišmenta, odnosno protiv velikih političkih stranaka. Naime, u Rumunjskoj je na vlasti velika koalicijska vlada dviju najvećih rumunjskih proeuropskih stranaka, centralno desne i centralno lijeve. Te dvije stranke u prošlosti su se borile jedna protiv druge, ali posljednje dvije godine bile su u vladi i, budimo iskreni, građani su razočarani njihovim načinom vladanja. Nisu bili dovoljno transparentni i nisu imali rezultata, zbog čega je i nastao protusistemski pokret protiv establišmenta u Rumunjskoj. U njemu ima nekih protueuropskih elemenata, ali nisu svi ljudi koji su glasali za Simiona protiv Europe. Mnogi od njih glasali su iz dijaspore i iz vlastitog iskustva shvaćaju dobrobiti članstva u EU-u. Ali oni su prvenstveno bili razočarani rumunjskom vladom, osjećali su da su ostavljeni na cjedilu.

NACIONAL: Ali Simion je uvjerljivo pobijedio u prvom krugu, a premijer iz Socijalističke stranke dao je ostavku. Znači li to da je Putinova propagandna mašinerija jača od europske jer je uspjela uvjeriti građane da je Bruxelles kriv za sve loše što im se događa?

Rusiju najviše brine to da je velika većina građana Rumunjske protiv Rusije. Simion nije otvoreno glorificirao Putina, već je stalno ponavljao svoje narative iz kojih se dalo iščitati da favorizira Rusiju i da se protivi našoj pomoći Ukrajini. Prošlogodišnji kandidat Georgescu otvoreno je zagovarao Putina, dok je Simion bio nešto oprezniji, iako je zapravo svojim nastupima pomagao Putinovoj propagandi i širenju dezinformacija. No nije otvoreno podržavao Rusiju, jer je ipak bio svjestan da je velika većina građana Rumunjske proturuski orijentirana. Ljude treba informirati o tome kako Rusija trenutačno funkcionira. Glavni cilj Rusije je poticati sumnje u Europsku uniju, europske institucije i povjerenje u snažne i neovisne institucije unutar zemalja članica. No Rusija je svjesna da ne može stvoriti snažnu političku prorusku stranku u Rumunjskoj i zato želi umanjiti povjerenje u Europsku uniju, demokraciju, slobodne medije na nacionalnoj i europskoj razini. Rusija to radi tako da jača svoj utjecaj podržavajući i promovirajući političare koji su spremni napadati vladavinu prava i koje se može lako kontrolirati, kako bi služili ruskim interesima.

NACIONAL: Ruska propaganda vrlo je uspješna. Georgescu je pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora u prosincu 2024., gotovo isključivo zahvaljujući kampanji na Tik-Toku, iza koje stoje ruski trolovi. Je li Rumunjska, nakon odluke o poništavanju izbora, sankcionirala Tik-Tok?

Da, Rusi koriste ne samo Tik-Tok, već i Telegram, čiji je vlasnik ruski oligarh Pavel Durov, i preko kojeg također šire dezinformacije. Međutim, Tik-Tok je njihov primarni alat uz pomoć kojeg utječu na ljude, koristeći algoritme i videosnimke, što im olakšava posao. Kao što je poznato, Europska komisija pokrenula je istragu protiv Tik-Toka nakon prvog kruga predsjedničkih izbora u Rumunjskoj krajem 2024. i oni su poništeni. Još uvijek čekamo na zaključke i, koliko ja znam, još se vode razgovori s Tik-Tokom jer su njihovi odgovori bili nezadovoljavajući. Europska komisija donijela je Akt o digitalnim uslugama koji joj omogućuje da intervenira, ali to predugo traje. Započeli su istragu prije gotovo pola godine i očekujem da je i završe, objave javno rezultate i brže provedu sankcije protiv Tik-Toka. Jer, u međuvremenu, Rumunjska je poništila izbore, morali smo ponoviti predsjedničke izbore i ljudi su morali ponovo glasati, a Komisija još uvijek nije u stanju završiti tu istragu. To je potpuno neshvatljivo građanima Rumunjske. Ljudi očekuju rezultate od Europske unije, no ti procesi traju predugo.

‘Georg Simion je i protuukrajinski nastrojen, najavljivao je da će zaustaviti svaku pomoć Ukrajini i da će uvjetovati podršku ulasku Moldavije, koja je susjedna zemlja Rumunjskoj, u EU-u’

NACIONAL: Nedavno je izglasan i 17. paket sankcija Rusiji koji se odnosi na njihovu trgovačku flotu u sjeni i na daljnje smanjenje prihoda od uvoza energije. No, usprkos tome, Putin ne pristaje na primirje. Imaju li te sankcije smisla?

Prvo, Ruska Federacija je agresor i neće prestati s ratom sama od sebe. Zbog toga je podrška Ukrajini i ukrajinskoj vojsci postala ključna. Sve dok se Ukrajinci žele boriti, naša je dužnost pomoći im i dati im sve što je potrebno. Putin će prestati samo ako vidi snažnu reakciju na drugoj strani. Zato moramo prvenstveno ojačati sami sebe, a nakon toga i ojačati Ukrajinu. Što se tiče sankcija, smatram da trenutno nije najvažniji novi paket sankcija, već da fokus EU-a mora biti na ispravnoj provedbi postojećih sankcija, tako da ih Rusija ne može zaobići preko trećih zemalja. Nema nikakve sumnje da će Rusija osjetiti financijske posljedice. Drugo, moramo maksimalno smanjiti našu energetsku ovisnost o Rusiji, što će je dodatno oslabjeti. Ako prijeđemo na zelenu ekonomiju i obnovljive izvore energije, cijene plina i nafte na globalnom tržištu će pasti i to će znatno smanjiti prihode za ruski budžet i njihovu sposobnost da financiraju rat. Zato treba osigurati da niti jedan europski cent ne ode u Rusiju, direktno ili indirektno, i našu ovisnost o ruskoj energiji svesti na nulu. Naravno da se sve zemlje članice ne slažu s time, ali Viktor Orban sam neće moći financirati Putinovu ratnu mašineriju, s vrlo limitiranim mađarskim resursima koje ima.

NACIONAL: Zbog novonastalih globalnih okolnosti Europski parlament traži veći dugoročni proračun za razdoblje od 2027. Kakav je vaš stav i stav vaše političke grupacije o tom pitanju?

Ja sam, s kolegom zastupnikom iz redova Socijalista i demokrata, bio izvjestitelj Europskog parlamenta za europski dugoročni proračun od 2020. do 2027. i mi pokušavamo ujediniti Europski parlament na zajedničkim pozicijama. A trenutačna pozicija Europskog parlamenta, usvojena 7. svibnja, kada je i službeno usvojeno naše izvješće na plenarnoj sjednici, ta je da građani Europske unije očekuju od nas da učinimo više, osobito na planu obrane, sigurnosti i osiguranja granica, ali i na planu jačanja gospodarstva, konkurentnosti i očuvanja radnih mjesta. Budući da ljudi očekuju da učinimo više, moramo za to imati alat. A proračun je jedan od ključnih alata. Ne možemo učiniti više ako imamo manje i zato ne smijemo ponoviti greške Davida Camerona koji je postavio umjetnu granicu izdvajanja zemalja članica u zajednički proračun EU-a koja ne smije biti viša od 1% BDP-a. Smatram da, ako želimo učiniti više, trebamo ambiciozan proračun, no isto tako sam svjestan svih ograničenja koja postoje na nacionalnim razinama. Zato mislim da bi razuman kompromis bio sljedeći: trebamo sačuvati tradicionalne politike i prioritete EU-a koje su dokazale svoju održivost tijekom desetljeća, odnosno kohezijsku politiku i poljoprivredu na istoj razini na kojoj su bili dosad. Naravno, pritom moramo biti spremni modernizirati ih s novim ciljevima Unije, a to su sigurnost i obrana. Unutar kohezijskih politika moramo biti spremni ulagati u više projekata koji doprinose vojnoj mobilnosti, odnosno koji mogu imati dvojnu namjenu, civilnu i vojnu. Kao što znate, novi, dodatni prioritet je obrana. U tekućem sedmogodišnjem razdoblju za obranu je EU izdvajao tek 1,5% europskog proračuna, što znači manje od 15 milijardi eura za 27 zemalja članica. To je apsolutno nedovoljno. Vjerujem da je to jedno od područja za koje su zemlje članice spremne izdvajati više, ali moraju vidjeti tu dodanu vrijednost, moraju vidjeti da ćemo mi financirati europsku obrambenu politiku, ono što niti jedna zemlja ne može učiniti sama. Na primjer, europsku zračnu obranu. Trebamo zadržati proračun u većini područja na istoj razini i povećati davanja za obranu i sigurnost i pritom osigurati da je novac potrošen na pravi način.

‘Putin će prestati s agresijom na Ukrajinu samo ako vidi snažnu reakciju na drugoj strani’, rekao je Mureșan Nacionalovoj novinarki

NACIONAL: Na koji način će na taj proračun utjecati odluka Europske komisije o oslobađanju 800 milijardi eura za jačanje obrane EU-a?

Potrošnja EU-a treba najvećim dijelom ići kroz europski proračun i uz kontrolu Europskog parlamenta. Međutim, sljedeći višegodišnji financijski okvir stupit će na snagu 1. siječnja 2028. Do tada moramo preživjeti s onime što imamo, odnosno financijskim okvirom dogovorenim za razdoblje 2020. – 2027. A on je usvojen prije protuzakonite ruske agresije na Ukrajinu i prije nego što smo morali početi davati više za podršku Ukrajini i reorganizirali našu energetsku politiku. Želim reći da ćemo osigurati više sredstava za obranu u sljedećem višegodišnjem proračunskom razdoblju od 2027., ali nismo predvidjeli dovoljno sredstava za obranu u postojećem proračunu koji nema dovoljno fleksibilnosti. Zato je Europska komisija predložila tih dodatnih 800 milijardi eura kroz mehanizam koji će biti kombinacija zajmova s europske razine i mogućnosti koja će biti data zemljama članicama da na to troše više vlastitog novca. To je paket koji vrijedi do 2027. Nakon toga potrošnja na obranu ići će kroz europski proračun.

NACIONAL: Hrvatska je, s Bugarskom, Rumunjskom i Maltom, na dnu EU-a kada je u pitanju borba protiv korupcije i vladavine prava. Zašto je to tako i što Rumunjska čini da popravi situaciju?

Kao što znate, Rumunjska i Bugarska pridružile su se EU-u 2007. i naš pravosudni sustav tada je još imao puno nedostataka. Zato je uveden Mehanizam suradnje i provjere koji je ukinut 2023. Bilo je vremena kada su reforme provođene, ali moram priznati da je bilo i razdoblja kada parlament i vlada nisu bili predani vladavini prava, a pritom mislim na vlade koje su vodili Socijalisti, osobito onu 2017. – 2019. Tadašnji predsjednik Socijalističke stranke optužen je zbog korupcije i pokušavao je promijeniti zakon tako da ne mora u zatvor. Srećom, taj pokušaj je osujetio narod koji je protestirao po ulicama, vlada je pala, a sljedeće izbore dobile su proeuropske stranke desnog centra. Ali posljednjih godina zemlja je učinila određeni napredak, a trenutačna situacija, prema mišljenju Europske komisije, ne samo mojem, takva je da je situacija trenutačno dobra, odnosno nije gora, nego u drugim zemljama članicama više nema pokušaja slabljenja vladavine prava ili sprečavanja borbe protiv korupcije. Sve međunarodne analize potvrđuju da na tom planu Rumunjska napreduje. Možda presporo, ali krećemo se ispravnim pravcem.

NACIONAL: Rumunjka Laura Kövesi, glavna europska tužiteljica, bila je vrlo uspješna u borbi protiv korupcije u Rumunjskoj. Ona je u stalnom sukobu s hrvatskim glavnim odvjetnikom koji odriče nadležnost Uredu europskog tužitelja nad slučajevima korupcije u koje su bili umiješani hrvatski ministri. Kako to komentirate i je li bilo sličnih situacija u Rumunjskoj?

Iskreno, ne znam detalje tih slučajeva i zato ih ne mogu komentirati. Ali Ured europskog javnog tužitelja je vrlo važna institucija koja osigurava zaštitu europskog novca i kontrolira trošenje europskih fondova, otkrivajući nepravilnosti i prijevare. Što se tiče Europskog parlamenta, uskoro ćemo donijeti odluku o povećavanju proračuna za EPPO u sljedećih nekoliko godina. To radimo konstantno, Europski parlament u potpunosti podupire rad tog ureda i vjerujemo u njegovu važnost, a osobito nakon što će europski proračun biti povećan u sljedećem višegodišnjem razdoblju. A što se tiče suradnje s nacionalnim pravosuđem, Ured europskog javnog tužitelja na temelju europske legislative ima vrlo jasne kompetencije. A na području kompetencija tog ureda, svaka zemlja članica mora surađivati ako je u pitanju europski novac.