Finska veleposlanica u Hrvatskoj Sirpa Oksanen govori o sporazumu vrijednom 6,1 milijardu eura koji su nedavno u Washingtonu potpisali finski i američki predsjednici i komentira situaciju na finsko-ruskoj granici

Prošloga tjedna u Bruxellesu je održan sastanak ministara obrane zemalja članica NATO-a na kojem je sudjelovao i američki ministar obrane Pete Hegseth. Nakon izvješća koje je pokazalo veliki pad vojne potpore Kijevu u srpnju i kolovozu, Hegseth je pozvao saveznike u NATO-u da povećaju izdvajanja za kupnju američkog oružja za Ukrajinu. Sustavu europskih zemalja koje kupuju američko oružje za pomoć Ukrajini prošloga tjedna pridružila se i Finska, jedna od zemalja na istočnoj granici EU-a i NATO-a i najbliža susjeda Rusiji koja je nakon desetljeća vojne nesvrstanosti, potaknuta ruskom agresijom na Ukrajinu, 2023. godine postala punopravna članica NATO-a. Nakon što su ruski dronovi početkom rujna narušili zračni prostor Poljske, uz finsku granicu nedavno su održane i rusko-bjeloruske vojne vježbe.

Finski premijer Petteri Orpo izjavio je da bi Europska unija trebala preuzeti ovlasti bez presedana kako bi se obranila od sve izraženijih prijetnji iz Rusije. Prošloga tjedna Donald Trump je s Finskom sklopio posao vrijedan 6,1 milijardu eura; prilikom posjeta finskog predsjednika Alexandera Stubba Bijeloj kući potpisan je sporazum kojim je predviđeno da će američka obalna straža nabaviti do 11 ledolomaca kako bi se ojačala američka nacionalna sigurnost na Arktiku. Inače, Trump i Stubb sastali su se u ožujku ove godine u Trumpovu klubu Mar-a-Lago na Floridi i odigrali rundu golfa. Tako je uspostavljena prijateljska veza koja je očito urodila i konkretnim komercijalnim sporazumom između američke obalne straže i finskih tvrtki. Naravno, te dvije zemlje već dulje su raspravljale o takvoj vrsti suradnje.

U međuvremenu su Europska komisija i Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predložili državama članicama EU-a „Plan za očuvanje mira – pripravnost u području obrane do 2030.”, najambiciozniji plan militarizacije EU-a dosad. Cilj je da do kraja 2027. najmanje 40 posto obrambene nabave bude putem zajedničkih ugovora, što je dvostruko više nego danas, dok bi do 2030. najmanje 60 posto naoružanja trebalo dolaziti iz europske i ukrajinske industrije. Posebno se ističe uloga Ukrajine, koja bi trebala postati „čelični dikobraz“ odnosno snažno naoružana država sposobna odvratiti ruski napad.

O tim temama za tjednik Nacional govorila je nova finska veleposlanica Sirpa Oksanen. U Zagreb je stigla iz euroatlantskog odjela ministarstva vanjskih poslova gdje je od 2020. godine obnašala dužnost ravnateljice za istočnu Europu. Prije toga bila je koordinatorica vladina izvješća o finskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici u Političkom odjelu. Obnašala je dužnost zamjenice šefa misije u finskim veleposlanstvima u Haagu i Ljubljani od 2015. do 2019., odnosno, od 2013. do 2015. godine, a radila je i u finskom veleposlanstvu u Moskvi. Veleposlanica Oksanen ima diplomu magistrice društvenih znanosti. Pridružila se finskom ministarstvu vanjskih poslova 2002. godine.

NACIONAL: Finski premijer Petteri Orpo nedavno je izjavio da se Europska unija mora pretvoriti u obrambenu uniju, što znači razvijanje zajedničkih sposobnosti, financiranje EU-a i suradnju među članicama. Vjerujete li, osobito nakon posljednjeg sastanka ministara obrane u Bruxellesu, da postoji politička volja da se to doista i ostvari?

Mislim da je naš premijer tom izjavom želio izraziti vrlo snažnu potporu mnogim inicijativama u Bijeloj knjizi o obrani koju je predstavila Europska komisija. Istina je da mi smatramo kako Europska unija mora učiniti više. Jer to što se događa na istočnoj granici nije samo problem zemalja koje se tamo nalaze, poput Finske, baltičkih zemalja i Poljske, već mi zapravo branimo cijelu Europu. Dakle, to je zajednički europski problem. Naravno da su sve granice važne, ali u ovom trenutku najveća prijetnja je na istočnim granicama. Zbog toga treba ojačati obranu i Europa u tom smislu mora učiniti više. Za to mora postojati politička volja.

NACIONAL: Južne zemlje, a i one na zapadu, ne doživljavaju tu opasnost kao one najugroženije na istoku. No to je pitanje solidarnosti.

Da, to je pitanje solidarnosti. I prije smo prolazili kroz različite krize – ekonomske, migrantsku krizu, koronakrizu – i uspjeli smo ih prevladati zahvaljujući tome što smo pronašli međusobnu solidarnost. I sada se suočavamo s vrlo teškom situacijom i uvjerena sam da ćemo ponovo pokazati solidarnost.

NACIONAL: Nisu se ni sve zemlje članice NATO-a pridružile sustavu europskih zemalja koje kupuju američko oružje za pomoć Ukrajini. Finska je tek deveta članica koja je prihvatila poziv američkog ministra obrane Petea Hegsetha prošloga tjedna u Bruxellesu. Kako to komentirate?

Finska ima nacionalni program putem kojeg kupujemo proizvode domaće obrambene industrije za isporuku Ukrajini. Osim toga, sada smo se odlučili pridružiti inicijativi PURL jer vjerujemo kako je važno da Ukrajina dobije ključno američko oružje. Kao što je rekao finski ministar obrane Antti Häkkänen, budućnost sigurne i slobodne Europe odlučuje se u Ukrajini. To zahtijeva upornost i odlučnost svih saveznika. Stoga je podrška Finske Ukrajini i dalje vrlo snažna u svim sektorima.

NACIONAL: Koji je stav Finske prema ideji Europske komisije da se izgradi zid od dronova? Je li europska vojna industrija za to spremna?

Mi u svakom slučaju podržavamo sve inicijative koje jačaju obranu na istočnom krilu. Naravno da je pritom izuzetno važna suradnja EU-a i NATO-a te da sveobuhvatan plan za jačanje obrambenih sposobnosti EU-a koji je objavila Europska komisija, uzme u obzir dugoročnu prijetnju Rusije Europi. A podrazumijeva se da su dronovi prijetnja cijeloj Europi.

NACIONAL: Nedavno su američki predsjednik Donald Trump i finski predsjednik Alexander Stubb potpisali sporazum kojim je predviđeno da će američka obalna straža nabaviti do 11 ledolomaca kako bi se ojačala američka nacionalna sigurnost na Arktiku. Koliko će taj sporazum, očito rezultat prijateljskih odnosa između dvojice predsjednika, značiti za Finsku?

Značaj je velik, no prijateljski odnosi su jedna stvar, a ovo je rezultat vrlo dugotrajne suradnje između naših dviju zemalja. To se nije dogodilo u mjesec dana, već smo mi raspravljali o takvoj vrsti suradnje tijekom duljeg perioda. Nije to rezultat partije golfa, već zajedničke brige za razvijanje sigurnosti Arktika koju dijelimo. Potpisivanje tog Memoranduma o razumijevanju jako nam je važno jer mi imamo znanje o izgradnji ledolomaca, a i s ekonomskog stajališta to je jako dobra vijest s obzirom na to da će se četiri od jedanaest tih ledolomaca graditi u Finskoj. A to direktno doprinosi i radnim mjestima i gospodarstvu Finske.

NACIONAL: No kada je predsjednik Trump u pitanju, puno toga ovisi o njegovim osobnim odnosima s pojedinim čelnicima. Predsjednik Stubb odlično igra golf pa ga je američki predsjednik Trump pozvao na svoje imanje. Koliko to olakšava odnose između Finske i SAD-a, odnosno, EU-a i SAD-a, koji su prilično zategnuti. Vi ne mislite da je golf odigrao ulogu u potpisivanju tog sporazuma?

Reći ću to ovako – mi smo jako sretni što je predsjednik SAD-a zainteresiran za finsku situaciju i stajališta. Ali kao što to predsjednik Stubb kaže – zasad. Isto tako ističe da on i predsjednik Trump imaju vrlo iskren odnos, a to je važno, osobito ovih dana.

Veleposlanica Finske u Hrvatskoj Sirpa Oksanen dala je intervju novinarki Nacionala Zrinki Vrabec-Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Predsjednik Trump je rekao i da će SAD garantirati sigurnost Finskoj u slučaju ruskog napada. Je li takav napad realan scenarij i što znači ta garancija? Zar NATO ne bi trebao štititi sve svoje članice jednako?

Počet ću s mogućnošću napada. Mi smo vrlo svjesni činjenice da Rusija predstavlja dugotrajnu prijetnju, ne samo za Finsku već i za cijelu Europu, a mi moramo biti spremni. U ovom trenutku ne vidimo direktnu vojnu prijetnju Finskoj, ali naravno da ne možemo isključiti ni jedan scenarij. Što se tiče naše spremnosti, ona se sastoji od dvaju važnih elemenata – jedan je naša nacionalna obrana, koju smo razvijali tijekom svih ovih godina. U Finskoj je obvezan vojni rok, a svi muškarci između 18 i 60 godina su vojni obveznici. No tu je i naša vrlo snažna civilna zaštita. Mi imamo taj sveobuhvatan pristup, što znači da svaka institucija, poduzetnici, čak i obični građani imaju svoj dio odgovornosti za našu spremnost u slučaju napada i daju doprinos našoj otpornosti. Naprimjer, mi imamo preporuku da uvijek u kući imamo spremne zalihe vode i hrane za najmanje tri dana, u slučaju da se nešto dogodi. Dakle, ta spremnost ima vrlo duboke korijene u finskom DNK. Isto tako, imamo vrlo snažnu i raširenu mrežu civilnih skloništa u Finskoj. A na tome snažno surađujemo i s Ukrajinom, koja bi željela steći takvu vrstu znanja i uspostaviti sličnu mrežu civilne zaštite. Zapravo, stvorili smo međunarodnu koaliciju civilne zaštite kroz koju pokušavamo pomoći Ukrajini. Naravno da je važno da je SAD angažiran, a poruka predsjednika Trumpa bila je zapravo odgovor jednom finskom novinaru koji je tijekom posjeta predsjednika Stubba Trumpu, pitao predsjednika bi li Amerika branila Finsku da dođe do ruskog napada. Predsjednik Trump je bez oklijevanja odgovorio „da!“ A kada ga je novinar pitao kako, on je odgovorio „snažno!“

NACIONAL: Nakon što su ruski dronovi narušili zračni prostor Poljske i Danske, nepoznati dronovi ušli su i u prostor Finske. Kakva je atmosfera u Finskoj, postoji li strah od ruskih napada?

Mislim da je Danska zaključila kako ne može sa sigurnošću potvrditi da su to bili ruski dronovi. Mi zapravo nismo primijetili pojačane aktivnosti dronova iako je bilo nekih aktivnosti u zraku koje se nisu trebale događati, uglavnom zato što ljudi ne znaju da ne smiju letjeti dronovima blizu neke kritične infrastrukture. No naravno da i mi imamo svoju povijest narušavanja zračnog prostora, Rusija nam je nekoliko puta ušla u zračni prostor i mi imamo određene procedure koje provodimo kada do toga dođe. No postoji li strah u Finskoj? Ne bih rekla. Da ponovim što sam već rekla – da, smatramo Rusiju dugotrajnom prijetnjom, ali isto tako ne mislimo da smo u neposrednoj opasnosti od vojnog napada u ovom trenutku. Rekla bih da nastavljamo normalno živjeti svoje živote, atmosfera je vrlo mirna. Imamo tu granicu s Rusijom već jako dugo i navikli smo se da nam je susjeda. Naravno da je agresija na Ukrajinu mnogo toga promijenila u našem sigurnosnom okruženju. U tom trenutku vrlo brzo smo procijenili situaciju, aplicirali za članstvo u NATO-u i 2023. postali punopravna članica. Ta odluka zapravo je bila vrlo laka i podrška članstvu u NATO-u i dalje je vrlo visoka među finskim građanima, kao što i cijeli politički blok stoji iza te odluke.

NACIONAL: Ta mirna atmosfera o kojoj govorite, svakako ima veze s vašim mentalitetom.

Da, kao što znate, Finska je ove godine osmi put proglašena najsretnijom zemljom na svijetu. Možda ta činjenica puno toga objašnjava. Dakle, ako me pitate postoji li strah, rekla bih da ne postoji. Osjećamo se pripremljeni za sve situacije, a osim toga, građani imaju veliko povjerenje u političko vodstvo i institucije u Finskoj. Isto tako vjerujemo da je NATO predan zajedničkoj obrani, a i mi smo predani vlastitoj obrani.

NACIONAL: Posebno je bilo napeto tijekom rusko-bjeloruskih vojnih vježbi u Bjelorusiji „Zapad-2025“. Kakve su sigurnosne mjere poduzete?

Mi smo se na to navikli, oni redovito imaju vojne vježbe s Bjelorusijom. To je bilo očekivano, prethodne vježbe imali su prije četiri godine. Glavni zapovjednik naših oružanih snaga komentirao je pred medijima da Finska pozorno prati vježbe s druge strane granice, no nemam informacije jesu li poduzete neke sigurnosne mjere ili neke posebne operacije.

NACIONAL: Finska je 2023. postala punopravna članica NATO-a, a to je scenarij koji Putin nije priželjkivao. Kako ste doživjeli optužbe Dmitrija Medvedeva da se iz Finske priprema napad NATO-a na Rusiju?

Kad smo kod članstva u NATO-u, mi zastupamo stav da sve zemlje imaju imati pravo odlučiti kako će se brinuti o vlastitoj sigurnosti. Mi smo to učinili i smatramo da Ukrajini treba biti dopušteno učiniti isto. Čuli smo različite optužbe i poruke od Dmitrija Medvedeva tijekom posljednjih godina i u tom smislu to nije ništa novo. I na to smo se već navikli. NATO je obrambeni savez i mi smo donijeli odluku da se pridružimo NATO-u isključivo zbog obrambenih razloga. To nije bilo ni protiv koga. Finska, u svakom slučaju, nikome nije prijetnja.

NACIONAL: Finski sud nedavno je uslijed nedostatka dokaza odbacio optužbe protiv tankera iz ruske „flote iz sjene“ zbog oštećivanja podvodnih kablova u Baltičkome moru. To je bio tek jedan u nizu sličnih incidenata, kako se Finska od toga može zaštititi?

Bez obzira na odluku suda, vi znate kako smo reagirali prošlog Božića kada se to dogodilo. Reagirali smo brzo, s EU-om i NATO-om s kojima nastavljamo surađivati i razmjenjivati informacije. Finska obalna straža upala je na brod i zaplijenila teret. A ako se slični incidenti ponove, reagirat ćemo jednako. Naša obalna straža svakako će reagirati ako procijeni da se radi o opasnosti za ljudske živote ili infrastrukturu. Iako ta sabotaža nije izazvala neke veće probleme u komunikacijama ili opskrbi strujom niti su vitalne funkcije našeg društva bile ugrožene, ima jako puno kablova na dnu Baltičkog mora i postoji veliki rizik da budu uništeni. A i prilično je skupo popravljati tu štetu.

NACIONAL: Zbog uvoza jeftine ruske nafte Mađarska i Slovačka protive se sankcijama Rusiji. Finski predsjednik Alexander Stubb oštro ih je zbog toga kritizirao. Kako bi se EU trebao postaviti prema Orbánu i Ficu osim uvođenjem carina na rusku naftu?

Predsjednik Stubb komentirao je to pitanje tijekom svog posjeta Kijevu. Tada je rekao da EU mora prestati uvoziti rusku naftu, a potom i dodao kako želi biti siguran da predsjednik Trump zna tko kupuje ruski plin i naftu. Mi doista smatramo da EU mora prestati financirati rusku ratnu mašineriju i moramo u tome biti ustrajni i ujedinjeni. EU mora nastaviti izražavati svoju zabrinutost i tražiti od zemalja članica da prestanu kupovati rusku naftu. A kad ima volje, ima i načina da se pronađu drugi izvori energije.

NACIONAL: Što kažete na optužbe Mađarske da je Hrvatska ratni profiter zato što JANAF naplaćuje transport nafte?

Ako nam je zajednički cilj prestati kupovati rusku naftu, ponekad takve odluke koštaju. Prije ruske agresije na Ukrajinu i mi smo uvozili puno ruske energije. Pratim tu raspravu između Hrvatske i Mađarske preko medija i bez obzira na teške riječi koje je koristila mađarska strana, čini mi se kako je dobro da razgovaraju.

NACIONAL: Finska je među prvima obustavila uvoz ruskog LNG-ja. Odakle uvozite energente?

Sirova nafta dolazi iz SAD-a, Norveške i Velike Britanije. A budući da i mi imamo plutajući LNG terminal, ukapljeni plin stiže iz SAD-a i Norveške. Mi koristimo vrlo malo ugljena. Treba napomenuti i da je udio obnovljivih izvora energije u našoj ukupnoj potrošnji preko 40 posto. Smatram da je to dobar razvojni pravac.

NACIONAL: Osim ruske agresije na Ukrajinu, globalni sigurnosni problem je i situacija u Gazi. Koji je stav Finske prema priznanju Palestine?

Prošloga tjedna svjedočili smo postizanju pozitivnih koraka i nadamo se da će se dijalog nastaviti prema rješenju s dvjema državama. Finska već dugo podržava takvo rješenje, naravno, kada se za to ostvare uvjeti. Takva pozicija je u programu vlade i dio je naše vanjskopolitičke strategije. No za to je prvenstveno potrebno udovoljiti sigurnosnim uvjetima s obje strane. Za nas rješenje s dvjema državama uključuje i priznanje Palestine, u čemu Hamas ne može imati ulogu. Hamas mora biti razoružan, a Palestina potpuno demilitarizirana. Palestinci imaju pravo na samoodređenje i moraju se razvijati sami, na temelju vlastitih reformi. Kada se ti uvjeti ispune, naša vlada bit će spremna priznati Palestinu.

NACIONAL: Kako ocjenjujete finsko-hrvatske bilateralne odnose?

Naši odnosi su tradicionalno vrlo dobri. Stigla sam tek u rujnu i doživjela doista toplu dobrodošlicu ovdje u Hrvatskoj. Hrvatska i Finska su partneri unutar Europske unije, saveznice unutar NATO-a i naravno da surađujemo na međunarodnoj sceni. Na puno planova dijelimo slične stavove, osobito u podršci Ukrajini kao i proširenju EU-a. Postoji veliki interes finskih tvrtki za ulaganja u Hrvatskoj i regiji. Nedavno sam bila u Dubrovniku s izaslanstvom finskih tvrtki i to je doista bio predivan doživljaj. Postoji i snažna kulturna suradnja – čim sam stigla u Zagreb, na Festivalu svjetske književnosti sudjelovala je naša vrlo poznata književnica Sofie Oksanen, a ja sam u Helsinkiju imala sreće slušati zbor Cappella Odak. Uskoro će finsko lutkarsko kazalište gostovati u Hrvatskoj. Naravno da uvijek ima prostora za poboljšanje međusobnih odnosa, osobito na planu trgovine. U Hrvatsku dolazi puno finskih turista, bilo bi sjajno kada bismo vidjeli više hrvatskih turista u Finskoj. Osobito ljeti jer su kod nas, usprkos klimatskim promjenama, temperature puno ugodnije.