Sitni, gotovo neprimjetni, mogu prenijeti teške bolesti poput borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa, a zbog sve blažih zima, sezona njihove aktivnosti počinje ranije i traje dulje.

Ako volite boraviti na otvorenom, osobito u sjevernim i kontinentalnim dijelovima Hrvatske te provoditi vrijeme u prirodi, važno je  informirati se i poduzeti mjere opreza.

Odgovorno ponašanje i pravovremena reakcija ključni su za prevenciju zaraze nekom od vrlo ozbiljnih bolesti.

Kada je opasnost od krpelja najveća?

Najaktivniji su u proljeće (svibanj–lipanj) i ranu jesen (rujan–listopad), no zbog blagih zima pojavljuju se već u veljači i ne miruju do kasne jeseni. U toplijim krajevima zabilježeni su i u zimskim mjesecima.

U kontinentalnoj Hrvatskoj najčešći je šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi boreliozu (lajmsku bolest) i krpeljni meningoencefalitis (KME). Na priobalju postoji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus), koji može prenijeti rikecije, uzročnike mediteranske pjegave groznice.

Borelioza je bakterijska bolest, a najveći rizik zaraze je u kontinentalnim krajevima poput Zagorja, Podravine, Gorskog kotara i Zagrebačke okolice, dok je krpeljni meningoencefalitis (KME) virus koji izaziva upalu mozga i brojne komplikacije, a prisutan je uglavnom u sjevernim dijelovima Hrvatske.

U narodu se kaže da su krpelji sjeverno od Save oni opasni, no treba biti na oprezu i u ostalim dijelovima Hrvatske.

Najučinkovitija zaštita od krpelja

Osim uobičajenih mjera koje podrazumijevaju odjeću dugih rukava i nogavice uvučene u čarape, kako biste krpelju otežali pristup koži, učinkovitim se pokazala metoda namakanja odjeće u permetrin, insekticid koji pruža dugotrajnu zaštitu.

Nakon namakanja, odjeću treba potpuno osušiti na zraku. Nikako se ne smije oblačiti dok je još vlažna. Permetrin se ne smije nanositi direktno na kožu i treba se držati podalje od kućnih ljubimaca (dok se ne osuši). Kada se rukuje s njim, obvezne su rukavice iako nije opasan za ljude.

Odjeća tretirana ovim insekticidom pružat će zaštitu od krpelja otprilike šest tjedana ili do šest pranja. Postoji i industrijski tretirana odjeća permetrinom (primjerice radna odjeća za šumare i ljude koji rade u prirodi). Zaštita na njoj traje do 70 pranja.

Jednostavnija, a i dalje vrlo učinkovita metoda je prskanje odjeće i obuće permetrinom, umjesto namakanja. Odjeću koju ste poprskali ovim insekticidom također ostavite na zraku da se provjetri i osuši pa ju tek onda odjenite.

Tu su i repelenti koji sadrže DEET ili picaridine, neki od njih nanose se na kožu, neki na odjeću te pružaju svojevrsnu zaštitu od krpelja.

Također, izbjegavajte tamnu odjeću za odlazak u prirodu jer više privlači krpelje od svijetle odjeće, a i puno ih je teže uočiti na njoj.

Hodajte označenim stazama, izbjegavajte grmlje i travu, nisko raslinje, to im je prirodno stanište.

Nakon povratka, temeljito pregledajte tijelo – posebno pazuhe, pregibe laktova i koljena, pupak, prepone, područje iza ušiju, vrat, područje ispod grudi i kosu.

Istuširajte se, a odjeću koju ste nosili operite ili stavite na desetak minuta na visoku temperaturu u sušilicu. Odjeću tretiranu permetrinom perite zasebno.

Ako primijetite krpelja, uklonite ga pincetom što bliže koži i dezinficirajte mjesto uboda. Pravilan način uklanjanja krpelja pročitajte ovdje.

U slučaju temperature ili pojave prstena oko ugriza (simptom borelioze), obavezno se obratite liječniku.

Dobra praksa u Austriji

Austrija je primjer uspješne prevencije krpeljnog meningoencefalitisa (KME). Od 1981. ova zemlja provodi nacionalnu kampanju cijepljenja, koja je podigla stopu procijepljenosti na preko 82 % populacije, što je najviše u Europi. Kao rezultat, godišnji broj slučajeva KME pao je s nekoliko stotina na između 50 i 100, piše tbenews.com.

Cijepljenje uključuje tri doze i booster svakih tri do pet godina. Provodi se i kod nas, no rjeđe.

Ako redovito boravite u prirodi, osobito u području sjeverne Hrvatske, razmislite o cijepljenju protiv KME te se posavjetujte s epidemiologom.