U utorak je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održana 93. sjednica Vlade. Tradicionalno, predsjednik Vlade održao je uvodni govor.
Andrej Plenković podsjetio e da je u Daytonu povodom 30. godišnjice održao govor i naznačio hrvatske stavove i važnost jednakosti sva tri konstitutivna naroda u BiH.
“Razgovarali smo i s predsjednikom Zelenskim o podršci i novom susretu koji će se dogoditi u lipnju”, istaknuo je premijer.
“Na Vijeću za obranu gdje su usuglašeni nacrti strategije za obranu i dugoročni plan razvoja oružanih snaga. Oba dokumenta idu dalje u proces savjetovanja”, kazao je Plenković i zahvalio ministru obrane Ivanu Anušiću.
VIJEĆE ZA OBRANU Plenković: ‘Sve je prošlo onako kako smo i očekivali. Dogovorili smo da mimohod…’
Proslava Dana državnosti 30. svibnja
Premijer Plenković naglasio je kako je vojska u trećem mandatu ove vlade jača, raste te je danas puno sposobnija i snažnija i interoperabilnija sa saveznicima nego što je to bila prije.
Podsjetio je na obilježavanje Dana državnosti u petak 30. svibnja čija će središnja proslava biti na zagrebačkom Jarunu.
“Dan državnosti obilježit ćemo najprije polaganjem vijenca kod spomenika Domovini, zatim misom u crkvi sv. Marka, a nakon toga će ministarstvo obrane i hrvatska vojska na Jarunu imati prigodni program gdje će javnost moći pratiti niz aktivnosti koje je pripremila hrvatska vojska”, rekao je premijer i dodao kako će svečanost završiti tradicionalnim koncertom u HNK, prenosi dnevnik.hr.
“Prisjećamo se tako trenutka koji je izrazito važan za hrvatsku povijest, a to je konstituiranje prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine”, rekao je Plenković i dodao da će na svečani koncert biti pozvani i zastupnici iz tog prvog saziva Sabora.
Dotaknuo se i drugog kruga lokalnih izbora te pozvao građane da sudjeluju na izborima u lokalnim jedinicama gdje se oni održavaju.
Suglasnost Zračnoj luci Zadar za kredit od 16,5 milijuna eura
Vlada je u utorak dala suglasnost Zračnoj luci Zadar za dugoročno kreditno zaduženje od 16,5 milijuna eura uvećanih za kamate, naknade i troškove, koji će se iskoristiti za proširenje i rekonstrukciju putničkog terminala.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek rekao je kako je riječ o zaduženju kod Hrvatske poštanske banke, po fiksnoj kamatnoj stopi od 2,45 posto godišnje.
Kreditom će se financirati prva faza proširenja i rekonstrukcije putničkog terminala. Ukupna procijenjena vrijednost investicije iznosi 21,95 milijuna eura.
Rekonstrukcija i dogradnja putničkog terminala nužna je kako bi se povećao kapacitet zračne luke na 2,5 do tri milijuna putnika godišnje, budući da zadnjih godina putnički zračni promet u Zadru značajno raste.
Naime, u 2024. godini u Zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 1,6 milijuna putnika, što predstavlja rast od 30 posto, u odnosu na 2023. godinu.
Aktivirana klauzula kojom se izdvajanja za obranu neće uračunavati u deficit
Vlada je usvojila zaključak o prihvaćanju zahtjeva za aktiviranje nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila vezano uz rashode, koja se na razini EU-a odobrava zbog pojačanih geopolitičkih napetosti koja iziskuju povećanje rashoda za obranu, no pri čemu je rečeno da Hrvatska za sada nema potrebe za korištenjem mogućnosti koje proizlaze iz te klauzule.
Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca na sjednici Vlade u utorak, Europska komisija je u ožujku ove godine pozvala države članice EU-a da formalnim zahtjevom zatraže aktivaciju nacionalne klauzule o odstupanju od fiskalnih pravila definiranih revidiranim okvirom za ekonomsko upravljanje EU-om.
Temeljem upućenih zahtjeva, a nakon ocjene stručnih službi Komisije, Vijeće EU-a donosi preporuku kojom se pojedinoj zemlji članici u razdoblju od 2025. do 2028. godine dozvoljava odstupanje od maksimalnih stopa rasta neto rashoda definiranih preporukom Vijeća EU-a iz siječnja ove godine.
Aktivacija spomenute klauzule, istaknuo je Primorac, odobrava se u kontekstu izvanrednih okolnosti, odnosno pojačanih geopolitičkih napetosti uslijed agresije Rusije na Ukrajinu, te posljedičnim prijetnjama sigurnosti Unije, koje iziskuju povećanje rashoda za obranu.
Osim spomenutog izuzeća, fiskalna pravila EU-a i dalje su u potpunosti na snazi te će sva fiskalna odstupanja, osim gore navedenih, biti zabilježena na kontrolnom računu zemlje članice EU-a i biti podložna pokretanju korektivnih procedura EU-a, napomenuo je Primorac.
Istaknuo je i da Hrvatska za sada nema potrebe za iskorištavanje mogućnosti koja proizlaze iz ovoga zahtjeva. “No, u kontekstu geopolitičke napetosti, ovo prije svega vidimo kao jednu vrstu osiguranja, ukoliko bude potrebe za korištenje mogućnosti koje proizlaze iz ove klauzule”, rekao je Primorac.
Inače, kako je pojasnio nekidan, korištenje opcije tzv. nacionalne klauzule o odstupanju znači da se izdvajanja za obranu u određenom opsegu ne bi uračunavala u deficit, a u kontekstu eventualnog potencijalnog otvaranja procedure prekomjernog proračunskog manjka.
Inače, klauzulom je predviđeno da godišnje odstupanje od usvojene putanje neto rashoda ne prelazi 1,5 posto BDP-a.
Konačan prijedlog zakona o fiskalizaciji
Vlada je u saborsku proceduru uputila i konačan prijedloga zakona o fiskalizaciji, a kako je istaknuo Primorac, ovaj zakon stvara pretpostavke za uvođenje fiskalizacije 2.0, odnosno za fiskaliziranje međusobnih transakcija između poduzetnika, zatim za transakcije između poduzetnika i države, ali isto tako i proširenja postojeće fiskalizacije računa u prometu gotovinom.
Novi zakon, rekao je Primorac, trebao bi doprinijeti značajnim administrativnim rasterećenjima poduzetnika, putem ukidanja cijelog niza obrazaca. “Uvođenje i proširenje sustava fiskalizacije na transakcije između poduzetnika i između poduzetnika i države omogućit će i bolje fiskalno i proračunsko planiranje, veću proračunsku transparentnost i brojne druge koristi za gospodarstvo i gospodarski rast i razvoj”, kazao je ministar finnacija.
Naime, kako je navedeno i u samom prijedlogu zakona, uvođenje obveze izdavanja eRačuna uz fiskalizaciju eRačuna te uvođenje sustava eIzvještavanja dovest će do značajnog administrativnog rasterećenja te omogućiti ukidanje niza poreznih prijava, među kojima i ukidanje izvješća o obavljenim donacijama hrane (DON-H), ukidanje Knjige izlaznih računa (I-RA), ukidanje Posebne evidencije o primljenim računima (U-RA), ukidanje statističkog obrasca (RAD 1G) za male i srednje poduzetnike i sl., što bi trebalo rezultirati uštedama za poduzetnike koje u Ministarstvu procjenjuju na više od 120 milijuna eura godišnje.
Inače, kako je predviđeno prijedlogom zakona, sustav fiskalizacije nadograđivao bi se postupno i u skladu s time stupio na snagu u tri faze. Tako, 1. rujna 2025. godine u dijelu odredbi koje se odnose na fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, 1. siječnja 2026. godine trebale bi stupiti na snagu odredbe koje se odnose na izdavanje i fiskalizaciju e-računa, a od 1. siječnja 2027. kao izdavatelji e-računa propisuju se obveznici poreza na dohodak i poreza na dobit koji nisu u sustavu PDV-a, kao i proračunski i izvanproračunski korisnici.
Komentari