Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sudjelovalo je u utorak na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), a član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić iznio je svoje viđenje političke situacije u BiH, s naglaskom na put te zemlje prema punopravnom članstvu u Sjevernoatlantskom savezu.

Komšić je podsjetio prisutne da je put BiH prema NATO-u započeo još 2001. godine, donošenjem deklaracije u Parlamentarnoj skupštini, iz čega je nastao Zakon o obrani BiH, koji je propisao obavezu svih državnih institucija da rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu, piše Klix.

BiH priprema peti Program reformi za ulazak u NATO

Službeni zahtjev za sudjelovanjem u MAP-u (Membership Action Plan) BiH je predala još 2009. godine, da bi NAC u 2018. godini pozvao BiH da sudjeluje u MAP-u.

MAP je, inače, dokument koji zemlju svrstava u rang kandidata za članstvo u NATO-u.

Već 2019. godine BiH je napravila i dostavila prvi Godišnji nacionalni program (ANP), koji je u dogovoru sa saveznicima preimenovan u Program reformi. U prethodnom razdoblju dostavljena su četiri Programa reformi, a dostavljanje petog očekuje se veoma brzo.

“Ono što možemo zajednički ocijeniti je da su svi Programi reformi nakon 2019. godine, zapravo, iste verzije onog iz 2019. godine, te očekujem od svake naredne evaluacije NATO-a da to jasno iskaže i da se postave konkretni zadaci pred Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Komšić.

Oružane snage BiH sudjelovale u dvije misije NATO-a

Podsjetio je i da je BiH sudjelovala u dvije NATO misije – u Afganistanu i Iraku, kao i u više misija Ujedinjenih naroda, te u nizu vojnih vježbi s NATO snagama u zemlji i inozemstvu, pri čemu je interoperabilnost Oružanih snaga BiH ocijenjena veoma visokom ocjenom.

“S druge strane, trenutačna politička situacija u Bosni i Hercegovini, inicirana prvostupanjskom presudom protiv Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, jako je složena, te može predstavljati direktnu prijetnju po sigurnost zemlje i cijele regije. Imamo pravosudni postupak, s jedne strane, koji vode domaće pravosudne institucije, što se, s druge strane, pokušava pretvoriti u političko pitanje i neki unutarnji dijalog, iako ono u svojoj suštini to nije, jer se tu ne radi o političkom nego, prije svega, o sigurnosnom problemu”, poručio je Komšić.

Snage SFOR-a slomile Hrvatsku samoupravu 2001.

Također, istakao je kako je “BiH svjesna da je ovo pitanje za domaće pravosudne i policijske institucije, koje to moraju same riješiti, uz eventualnu asistenciju EUFOR-a i NATO-a kao jednakih pravnih sljednika nekadašnjeg SFOR-a, a kako je to već odlučeno u Rezoluciji 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda iz 2004. godine”.

BIH KAO DRUGA UKRAJINA Njemački medij analizirao zašto EU ne može zaustaviti Dodika. Kritizira i Plenkovića

“Koristim ovu priliku da vas podsjetim kako su snage SFOR-a brzo reagirale 2001. godine u slučaju Hercegovačke banke i spriječile tadašnji udar na ustavni poredak koji se događao pod nazivom ‘Hrvatska samouprava’“, poručio je Komšić.

Mala izdvajanja BiH za obranu

Osvrnuo se i na izdvajanja BiH za obranu.

“U kratkom zaključku, želim posebno istaći da Bosna i Hercegovina izdvaja 0,95 posto svog BDP-a za obranu, što je nedovoljno i što je, nažalost, ograničeno postojanjem Fiskalnog okvira, koji državni proračun ograničava na 500 milijuna eura, iako bi on u stvarnosti trebao biti oko 15 milijardi eura. Ako bismo ukinuli Fiskalni okvir, tada bismo imali dovoljno sredstava da ispunimo i svoju obavezu iz NATO kriterija za izdvajanje dva posto BDP-a za obranu”, poručio je Komšić.

‘NATO treba uzeti u obzir i političke, a ne samo vojne kriterije’

NATO je pozvao da se fokusira i na političke aspekte puta BiH prema NATO-u, a ne samo vojne.

“Zbog svega pobrojanog, pozivam NATO saveznike da se u narednom periodu, koji se tiče sudjelovanja Bosne i Hercegovine u MAP-u i njegovih pet poglavlja, dodatna pažnja posveti ispunjavanju političkih kriterija, posebno onih kojih se tiču vladavine prava i demokracije”, naglasio je Komšić.

Ocijenio je da se u BiH trenutačno vrši udar na vladavinu prava od onih političkih aktera koji, kako kaže, “koriste sadašnji loš politički sistem za ostvarivanje niza blokada, čime se vrši udar na samu demokraciju i demokratske procese u zemlji”.

“U Bosni i Hercegovini postoji pozitivno raspoloženje oko 70 posto građana koji žele članstvo u NATO-u, što politički može zakočiti samo jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ili samo tri zastupnika u zakonodavnom tijelu vlasti koji se zove Dom naroda. Zato je od suštinske važnosti da naši saveznici iz NATO-a svoju pažnju, pored vojnih kriterija, usmjere i na političke kriterije, kako bismo otkočili procese, koji Bosnu i Hercegovinu vode ka članstvu u NATO savezu, kao i u zemlju u kojoj postoji vladavina prava i potpuna demokracija”, zaključio je Komšić, a prenosi Klix.

VOJNI SAVEZI U REGIJI Klizi li Balkan prema novom ratu? Teško, evo i zašto