Švedska je pokušala sažeti cijelu kulture na samo 100 djela, brendova i ideja. Nakon nekoliko godina rada i vrtoglavih osam milijuna kruna (otprilike 727.000 € – prema Sweden Heraldu), povjesničar Lars Trägårdh predao je švedski kulturni kanon ministrici kulture na jučerašnjoj konferenciji za medije u Uppsali.
Lista, koja navodno definira što znači biti Šveđanin i uspostavlja “zajedničku kartu i kompas” za švedske građane i nove pridošlice u zemlju, bila je svojevrsni ljubimac nacionalističkih, antiimigracijskih Švedskih demokrata. Bila je čak i dio izbornog manifesta desne vladajuće koalicije, piše Euronews.
Nobelova nagrada, Pipi Duga Čarapa, IKEA, očinski dopust i Biblija Gustava Vase iz 1541. sve su našli mjesto u švedskom “kulturnom kanonu”.
Tu su i ikonični Bergmanov film iz 1957. “Sedmi pečat”; Målningar till templet Hilme af Klint; gradsku vijećnicu u Stockholmu, koju je dizajnirao Ragnar Östberg; praksu Allemansrätt (pravo na slobodno kretanje prirodom), Kakelugn (peć na drva iz 18. stoljeća) i pjesme autora i trubadura Everta Taubea.
Nigdje ABBE
ABBA, vjerojatno najpoznatiji švedski kulturni izvoz, nije ušla na popis.
Razlog je navodno, svi predmeti u kanonu moraju biti stari najmanje 50 godina, što bend čini nepodobnim. Uz to se isključuju suvremena iskustva.
Međutim, svatko tko ima iole labaviji pojam o kulturnoj povijesti ili tko može upisati četveroslovnu riječ u tražilicu zna da je ABBA osnovana 1972., pobijedila na Eurosongu 1974. i izdala svoj istoimeni treći album s pjesmama SOS i Mamma Mia 1975.
Osnovna matematika bi pokazala da ABBA itekako ispunjava reduktivno pravilo od 50 godina. I nismo jedini koji smo primijetili ovo očito i vjerodostojnost napinjuće isključenje.
Švedski parlamentarac Jan Ericson rekao je da je ABBA “jedan od apsolutno najvažnijih simbola švedske kulture” na međunarodnoj razini. Objavio je na internetu: “Dakle, ovdje sjedi hrpa upućenih PR stručnjaka i bira razne dijelove švedske kulture i društva koji bi trebali simbolizirati Švedsku. A onda ne uključe ABBA-u. Koja je u inozemstvu jedan od apsolutno najvažnijih simbola švedske kulture. Što su, dovraga, mislili?”
Vremenska crta za podobnost također je isključila većinu doprinosa otprilike jedne petine Šveđana rođenih u inozemstvu. Većina tih imigranata stigla je u Švedsku nakon 1975.
Mnogi su javno osudili listu kao diskriminatornu, a Švedska akademija koja dodjeljuje Nobelovu nagradu za književnost i predstavnici autohtonog sámskog naroda oboje su kritizirali inicijativu kao preusku i isključivu.
Udruga koja predstavlja autohtone ljude Tornedala na sjeveru Švedske podijelila je da joj nije bilo dopušteno sudjelovati u projektu, koji je opisala kao “nastavak ugnjetavanja”.
Švedski premijer Ulf Kristersson branio je inicijativu rekavši: “Razumijevanje kulture koja je oblikovala našu zemlju važno je za svakoga. Ali možda najvažnije za one koji su došli u Švedsku i za one koji odrastaju u domovima u kojima nedostaje mnogo švedskih referenci.”
OŠTAR ISTUP Grupa ABBA obratila se Trumpu: ‘Odmah prestanite s tim!’
Komentari