Na summitu u Londonu zacrtan je novi europski smjer s većim izdvajanjima za obranu, s više neovisnosti od SAD-a i mogućom ‘koalicija voljnih’ za Ukrajinu. Bivša ministrica pravosuđa RH i kreatorica procesa mirne reintegracije Istočne Slavonije i Baranje Vesna Škare Ožbolt analizira kako se Europa snalazi u novim geopolitičkim okolnostima i kakvu ulogu u svemu tome igra Hrvatska.

Uloga Velike Britanije i nova politička dinamika

“Ovakav summit je bio neizbježan. Dolazak Trumpa na vlast najavio je promjene u američkoj politici prema EU, NATO-u i Ukrajini. Velika Britanija, koja je summit organizirala, možda preuzima ulogu posrednika između SAD-a i EU-a, i čak konkurira Italiji, koja preko Meloni njeguje dobre odnose s Trumpom. No, svakako je ovo trenutak prekretnice za europsku obrambenu politiku“, rekla je Škare Ožbolt.

Pitanje ostaje koliko su realni planovi o povećanom financiranju europskih vojnih kapaciteta i formiranju vojnih postrojbi. Prema njenim riječima, za sada su odluke simbolične, ali ne znače automatski konkretne promjene.

REŽIRANA PREDSTAVA Tadić o susretu Zelenskog i Trumpa: Mafijaški posao prikazan kao visoka politika

SAD preusmjerava fokus na Bliski istok

Dok je Velika Britanija donijela odluku o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini u iznosu od dvije milijarde funti, SAD je u istom trenutku Izraelu odobrio bespovratnih četiri milijarde dolara za vojnu opremu.

“Prioritet SAD-a više nije Ukrajina, nego Gaza. To je jasno nakon prvog sastanka između američke i ruske strane u Saudijskoj Arabiji, gdje se ni jedna strana više ne fokusira na Ukrajinu kao ključno područje sukoba”, naglasila je.

Dodatno, premijer Mađarske Viktor Orban već je poslao pismo europskim liderima, istaknuvši da se EU mora usuglasiti oko strategije prije nego što donese konkretne odluke o obrani i Ukrajini.

NEPREMOSTIVO Orban poziva EU na izravne pregovore s Rusijom i protivi se deklaraciji sa samita

Koalicija voljnih: Priprema za veću vojnu uključenost?

Jedan od ključnih zaključaka summita je koncept “koalicije voljnih”, skupine europskih zemalja spremnih na veću vojnu uključenost u Ukrajini.

“Pitanje je što ta koalicija zapravo znači. Ako će se fokusirati samo na mirovne misije i promatrače, to je jedna stvar. No, ako to podrazumijeva ulazak europskih vojnika u Ukrajinu, onda govorimo o direktnoj konfrontaciji s Rusijom“, upozorila je Vesna Škare Ožbolt.

Prema njenim riječima, najveći problem Ukrajine nije nedostatak oružja, već manjak ljudstva i sposobnog zapovjednog kadra. Unatoč velikim količinama naoružanja, rezultati na terenu ne opravdavaju uloženo.

SAMO IZA ZATVORENIH VRATA Zelenski kaže da može spasiti odnos s Trumpom

Američki pritisak na Ukrajinu i pitanje Zelenskog

Još jedna osjetljiva tema je mogućnost promjene na čelu Ukrajine. Trumpova administracija više ne vidi Zelenskog kao ključnog čovjeka za rješenje sukoba, što otvara pitanje budućih odnosa između SAD-a i Ukrajine.

“SAD je prvo inzistirao na provođenju izbora u Ukrajini, sad se već sugerira da bi možda bilo bolje da Zelenski ne bude kandidat. No, u ovakvoj situaciji, bez stabilnosti i osiguranja legitimnosti, izbori su gotovo nemogući”, smatra Škare Ožbolt.

Unatoč tome, ukrajinska javnost, pa čak i oporba, u ovom trenutku stoji uz Zelenskog, jer smatraju da nije vrijeme za unutarnje podjele.

PREKID VATRE Macron: Pariz i London predlažu jednomjesečno primirje u Ukrajini

Slaba Europa i Hrvatska na marginama

Summit je također otvorio pitanje političke slabosti EU-a i nedostatka lidera koji mogu suprotstaviti Trumpu.

“Ovo je najslabiji trenutak za Europu od kada postoji EU. Većina lidera vodećih zemalja je na odlasku, a politička snaga Unije nikada nije bila slabija “zaključila je.

Na pitanje gdje je Hrvatska u ovoj priči, odgovorila je: “Hrvatska je po strani, i možda je tako i bolje“.

“Trebamo se fokusirati na vlastite interese i stabilnost, a ne ulaziti u geopolitičke igre velikih sila. No, imamo iskustvo mirne reintegracije i znamo kako se postiže mir bez dodatne militarizacije. Možda bi to trebao biti hrvatski doprinos”, zaključila je Vesna Škare Ožbolt za HRT.

OPAKO Waltz: ‘Potreban nam je vođa koji se može nositi s nama i Rusima’