Visoki pravosudni izvori tvrde da je Gabrijela Žalac, uoči potpisivanja nagodbe s EPPO-om, tražila tko će joj uplatiti novac pomoću kojeg je smanjila zatvorsku kaznu, a ponašanje EPPO-a i suda samo produbljuje sumnje u porijeklo tih 200 tisuća eura

Ured europskog tužitelja u Zagrebu odbija prezentirati bilo kakve detalje niti je zainteresiran za podrijetlo 200 tisuća eura koje je kao djelomičnu kompenzaciju štete koju je proizvela u aferi Softver, prema njihovu službenom priopćenju, bivša ministrica europskih fondova i regionalnog razvoja Gabrijela Žalac uplatila u kontekstu sporne nagodbe kojom joj je omogućeno da zbog svoje uloge u toj aferi bude osuđena na tek dvije od mogućih dvanaest godina bezuvjetnog zatvora.

„Ne možemo podijeliti ništa više detalja od onih koje smo priopćili u svom službenom očitovanju o tom slučaju prošloga tjedna“, stoji u odgovoru koji su Nacionalu uputili iz Ureda europskog tužitelja, na pitanja je li EPPO informiran o podrijetlu novca koji je Gabrijela Žalac uplatila, s kojeg je računa taj novac uplatila te je li taj novac možda u njeno ime uplatio netko treći.

Štoviše, ako je suditi prema službenom odgovoru koji je Nacionalu pristigao iz Županijskog suda u Zagrebu, EPPO uopće nije dostavio Županijskom sudu uplatnicu koja bi potvrdila navode o uplaćenih 200 tisuća eura, iako je to, prema navodima više pravosudnih izvora, bio dužan učiniti.

Krešimir Devčić, glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu, na više pitanja Nacionala postavljenih tim povodom odgovorio je sljedeće:

“U odnosu na uplatu 200 tisuća eura, sud nema saznanja tko je uplatio taj iznos s obzirom na to da je to učinjeno prethodno u postupku sporazumijevanja pred EPPO-om. EPPO nije dostavio uplatnicu sudu niti je to bio dužan učiniti. Izjava za donošenje presude na temelju sporazuma uvijek mora sadržavati izjavu okrivljenika o priznanju krivnje. Sporazum je zakonom predviđeni način okončanja kaznenog postupka koji sklapa nadležni državni odvjetnik s okrivljenikom, a sud samo provjerava da li je izrečena sankcija, dogovorena sporazumom, u skladu s odmjeravanjem kazne propisane zakonom ili inače nije zakonit. Stoga se, vezano uz ovaj upit, morate obratiti neposredno EPPO-u.”

Otkud bivšoj ministrici Gabrijeli Žalac spomenutih 200 tisuća eura ako nije priznala da je dio novca od preplaćenog softvera završio kod nje, pitanje je koje se legitimno prometnulo u središte javnog interesa čim su do javnosti dospjeli detalji njene, po mnogima sporne, nagodbe s EPPO-om.

Bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac s odvjetnicom Jadrankom Sloković ispregovarala je s EPPO-om dvije godine zatvora Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

„Uoči postizanja nagodbe s europskim tužiteljstvom, Gabrijela Žalac tražila je preko koga će prebaciti iznos od 200 tisuća eura u državni proračun“, rekao je za Nacional visoki pravosudni izvor upućen u detalje procesa protiv bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije u aferi Softver. Taj izvor čak tvrdi da je novac u ime Gabrijele Žalac uplatila druga osoba te da EPPO taji podatak o uplatitelju. To se može posumnjati i na temelju suzdržanih odgovora o detaljima te transakcije koje su iz EPPO-a plasirali Nacionalu, ali i ranije prema široj javnosti.

‘Na uplatnicama mora jasno stajati podatak o imenu uplatitelja, to se podrazumijeva, a temeljna je stvar i da državne institucije moraju provjeriti podrijetlo tog novca’, tvrdi izvor iz pravosudnih krugova

No taj visoki pravosudni izvor tvrdi da u svakoj nagodbi koja se sklapa s nekim tužiteljstvom, bila riječ o USKOK-u, županijskim ili općinskim državnim odvjetništvima ili pak EPPO-u, „pokajnik“ koji priznaje krivnju i sklapa nagodbu pri kojoj u državni proračun uplaćuje iznos neke štetne radnje, mora priložiti uplatnicu kao dokaz.

„Ta uplatnica potom se predaje na sud koji u konačnici potvrđuje nagodbu između tužiteljstva i okrivljenog. U ovom slučaju o tome su odlučivali Županijski sud u Zagrebu i sutkinja Tamara Pleše. No sud zapravo samo potvrđuje nagodbu, on ne može ne prihvatiti nagodbu koju sklapa tužiteljstvo. Sud ne može ništa drugo nego prihvatiti sporazum“, kaže taj izvor.

Nacional je Županijskom sudu u Zagrebu poslao upit tko je bio uplatitelj spomenutog iznosa od 200 tisuća eura, odnosno, je li Gabrijela Žalac taj iznos uplatila sama ili preko treće osobe ili eventualno tvrtke. Netom citirani pristigli odgovori prilično su indikativni.

Pravosudni izvor Nacionala navodi da se u svim nagodbama koje su se do sada sklapale, u sudskom spisu morala nalaziti uplatnica kojom je sud dobio „papirnati“ dokaz da je uplata u državni proračun uistinu izvršena.

„Na svim tim uplatnicama mora jasno stajati podatak o imenu uplatitelja, to se podrazumijeva“, tvrdi jedan od upućenih izvora iz pravosudnih krugova.

Više pravosudnih izvora s kojima je Nacional razgovarao potvrdilo je da bi državne institucije trebale provjeriti porijeklo novca koji je Gabrijela Žalac uplatila u državni proračun kao dio nagodbe s EPPO-om, no ujedno su ti izvori izrazili sumnju u to da će institucije to uistinu provjeriti.

„To je temeljna stvar jer ako je uplaćen novac sumnjivog porijekla ili novac za koji ne postoji dokaz o porijeklu imovine, to bi značilo da je počinjeno novo kazneno djelo“, upozorava Nacionalov sugovornik.

Moguće je da glavna europska tužiteljica Laura Kövesi nije bila upoznata sa svim aspektima nagodbe s Plenkovićevom miljenicom Žalac Photo: Marko Jurić/PIXSELL

Izvor blizak DORH-u tvrdi da je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić „potpuno nezainteresiran za predmet Žalac“.

„Turudić sigurno neće provjeravati ništa u vezi s predmetom Žalac, pa tako ni porijeklo novca, jer je riječ o predmetu iz nadležnosti EPPO-a“, tvrdi visoki pravosudni izvor blizak DORH-u.

Inače, DORH je u vrijeme Turudićevih prethodnika pokušao „stornirati“ aferu Softver, istražitelji tu nisu bili pronašli elemente kaznenih djela sve dok transkripti snimljenih razgovora nisu došli do istražitelja EPPO-a. No Turudić, moguće i zbog svojih ranijih prijepora oko nadležnosti s EPPO-om, sada ne želi ulaziti u predmet Žalac osim u onom dijelu za koji su zaduženi istražitelji USKOK-a, a riječ je o manjim djelima koja se stavljaju na teret Gabrijeli Žalac vezano uz ispitna pitanja za državni ispit njezina brata, za što je već sklopila nagodbu i s USKOK-om. Što dodatno produbljuje sumnju u zagonetnu isprepletenost i povezanost DORH-a i europskih tužitelja u predmetima koji se povezuju s Gabrijelom Žalac.

Tko bi onda trebao provjeriti porijeklo novca koji je uplatila Gabrijela Žalac, znajući da bi Porezna uprava inače trebala provjeravati sve sumnjive uplate, a prema tvrdnjama poslovnih izvora i osobne dohotke koji su na godišnjoj razini veći od 40 tisuća eura, a nemaju jasno pokriće? Nacionalov izvor o tome kaže:

„Najmanje se očekuje da će to provjeravati europska tužiteljica Sani Ljubičić, bivša županijska državna odvjetnica u Zagrebu, koja je odgovorna i za postizanje nagodbe s Gabrijelom Žalac prema kojoj je ona dobila samo dvije godine zatvora.“

Sve bi dileme u tom slučaju mogla razriješiti sama Gabrijela Žalac kada bi to pristala otkriti. Ona je taj novac, vrlo moguće, od nekoga posudila kako bi se u tom slučaju uspjela nagoditi pod za sebe što je moguće boljim uvjetima. Mogla je u tu svrhu i podići kredit u banci. Više je legitimnih načina da se posudi novac u tu svrhu. Međutim, u njenom slučaju legitimno je i pitanje tko bi joj taj novac i zašto, osim banaka, bio zainteresiran posuditi. Jer to bi otvorilo i neka druga pitanja, poput onoga koga je ona i čime zadužila, a koja se ne mogu ignorirati samo zbog zaštite osobnih podataka. Nacional je pokušao kontaktirati njenu odvjetnicu Jadranku Sloković kako bi dobio odgovore na spomenuta pitanja, ali ona je do zaključenja ovog teksta odlučila ostati nedostupna.

Prema informacijama iz pravosudnih krugova, očekuje se da bi i Mladen Šimunac, poduzetnik za kojeg je Gabrijela Žalac namještala nabavu spornog višestruko preplaćenog softvera, mogao postići nagodbu s EPPO-om. Također je legitimno pitanje zašto bi EPPO bio zainteresiran sklopiti takvu nagodbu ako u tom slučaju već ima priznanje jednog od ključnih protagonista iz blizine premijera Andreja Plenkovića.