Nacional otkriva detalje kaznene prijave koju je protiv Žarka Bonačića, oca kandidatkinje SDP-a za gradonačelnicu Dubrovnika, podnio predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja Nikša Raspopović

U ime Dubrovačkih muzeja predsjednik Upravnog vijeća te ustanove Nikša Raspopović uputio je 9. travnja 2025. godine prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku protiv Žarka Bonačića, oca kandidatkinje koalicije Slobodno (SDP, Možemo! i Srđ je Grad) za gradonačelnicu Dubrovnika Anite Bonačić Obradović, koji je, kako se navodi u prijavi, s obitelji uzurpirao dvije nekretnine (česticu zgrade 2127 i česticu zemlje 2615), dok suvlasniku Dubrovačkim muzejima nije dozvolio pristup nekretnini. Nacionalu su predočene i ta prijava i popratna dokumentacija.

Raspopović je prijavu ODO-u podnio na temelju Odluke Upravnog vijeća Javne ustanove Dubrovački muzeji od 8. travnja 2025. godine, prilažući i iscrpnu Informaciju o postupcima JU Dubrovački muzeji i ostalu dokumentaciju vezanu za česticu zgrade 2127 i česticu zemlje 2615.

U prijavi ODO-u Dubrovnik predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja Nikša Raspopović napisao je da „postoji osnovana sumnja o koruptivnim radnjama, o nedozvoljenim utjecajima na organe i institucije, o nezakonitom korištenju nekretnina sve u cilju stjecanja znatne imovinske koristi“. On moli Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku da poduzme odgovarajuće radnje i postupke u okviru svoje nadležnosti.

Dubrovački slučaj o kojem je riječ dobro je poznat hrvatskoj javnosti. Nacional je u nekoliko navrata objavio tekstove o sudskom protivljenju Javne ustanove Dubrovački muzeji zahtjevu Žarka Bonačića, oca potpredsjednice dubrovačkog SDP-a i kandidatkinje za gradonačelnicu Dubrovnika na predstojećim lokalnim izborima Anite Bonačić Obradović, za upis vlasništva stana koji njegova obitelj desetljećima koristi . Dubrovački muzeji ustraju u tvrdnji i dokazivanju da su oni, a ne obitelj Bonačić, suvlasnici kuće u kojoj je stan od 90 četvornih metara u kojem su živjele tri generacije obitelji Bonačić dulje od 70 godina, a koji su uredili u turistički apartman „Dubrovnik Old House“ i uspješno iznajmljuju niz godina. Kuća se nalazi u starom dijelu grada, ispod sjevernih zidina, nedaleko od tvrđave Minčeta i u blizini gradskih vrata od Pila, na uglu Palmotićeve i Antuninske ulice. Nacional je stekao uvid u dokumente koji otkrivaju bit vlasničkog spora oko te nekretnine te je detaljno pisao o ustrajnosti Dubrovačkih muzeja u osporavanju vlasničkog prava obitelji Anite Bonačić Obradović na atraktivan stan u staroj dubrovačkoj gradskoj jezgri, ali i o najavi zahtjeva Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja za povrat dijela novca koji su članovi obitelji Bonačić stekli tijekom višegodišnjeg razdoblja od 2009. godine na temelju iznajmljivanja tog stana. Nacional je također objavio detaljne izjave i argumentaciju Žarka Bonačića, koji i dalje polaže vlasničko pravo na taj stan iako na njega nije uknjižen. U međuvremenu je cijeli zaplet oko vlasništva poprimio karakter političke afere kandidatkinje koalicije Slobodno Anite Bonačić Obradović za gradonačelnicu Dubrovnika. Anita Bonačić Obradović i njezin otac Žarko, poznati dubrovački specijalist oralne kirurgije, ustraju u stavu da je riječ o predizbornom političkom podmetanju koje je motivirano strahom aktualnog HDZ-ova gradonačelnika Mata Frankovića od gubitka izbora. To je osobito došlo do izražaja u javnom istupu Anite Bonačić Obradović 31. ožujka 2025. godine.

Kandidatkinja koalicije Slobodno (SDP, Možemo! i Srđ je Grad) za gradonačelnicu Dubrovnika Anita Bonačić Obradović s predsjednikom SDP-a Sinišom Hajdašom Dončićem. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Reakcija HDZ-a na Gradskom vijeću Grada Dubrovnika uslijedila je čim se saznalo da je kandidatkinja za gradonačelnicu, odmah nakon objavljivanja kandidature u veljači ove godine, promijenila adresu prebivališta i odjavila se s adrese u Palmotićevoj 24, stana na koji se njezina obitelj sporno godinama pokušava uknjižiti iako pripada Dubrovačkim muzejima i još dvama suvlasnicima, i prijavila se na drugu adresu na Lapadu gdje već godinama živi sa svojom obitelji. Političkoj aferi dodatnu težinu daje činjenica da je Tatjana Šimac Bonačić, majka Anite Bonačić Obradović, od 2008. do 2015. godine bila SDP-ova saborska zastupnica i dugogodišnja zamjenica gradonačelnika Dubrovnika u mandatu Andre Vlahušića. Dodatno su političku aferu oko Anite Bonačić Obradović raspirila prošlotjedna otkrića Nacionala da je njezin suprug Ivica bez dozvole sagradio zid i bazen uz njihovu obiteljsku kuću.

Predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja Nikša Raspopović u više je navrata proteklih mjeseci, a tako i sada prilikom podnošenja prijave ODO-u Dubrovnik protiv Žarka Bonačića, ponovio da „Dubrovački muzeji ne koriste ovaj slučaj u predizborne svrhe, kao što to tvrdi potpredsjednica i gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović, kandidatkinja koalicije Slobodno, niti imamo išta osobno protiv nje“.

Raspopović je tom prilikom za Nacional naglasio: „Dubrovački muzeji su u ovom predmetu isključivo zbog zaštite svojih vlasničkih prava i zaštite svoje imovine. Dubrovački muzeji ušli su u postupak diobe suvlasničke zajednice za dvije zgrade prije dvije godine, nakon što su shvatili da raspolažu dijelovima nekretnina unutar zidina, i to za gotovo polovinu vlasništva, te da pojedinci koriste navedene objekte za iznajmljivanje turistima za velike iznose. Pokrenuli smo postupak zaštite vlasničkih prava prije dvije godine, kad nikakva kandidatura Anite Bonačić Obradović za gradonačelnicu nije bila ni aktualna niti na vidiku. Nitko nema pravo zarađivati na tuđoj imovini bez suglasnosti vlasnika. Postupak je složeniji oko druge zgrade koju koristi obitelj Bonačić jer oni nisu suvlasnici niti danas imaju bilo kakva prava bez suglasnosti vlasnika iskorištavati predmetnu nekretninu. Jednu od dvije kuće, gotovo cijelu, koristi obitelj Bonačić premda Žarko Bonačić nije upisan kao vlasnik, dok de facto tri uknjižena suvlasnika zgrade, među njima i Dubrovački muzeji, nemaju ništa od svoga vlasništva. Vrijednost našeg suvlasničkog dijela samo u kući koju koristi obitelj Bonačić danas se penje na više od milijun eura“, izričit je predsjednik Upravnog vijeća Nikša Raspopović, koji je dodao: „Da Javna ustanova Dubrovački muzeji nije pokrenula ove postupke, svi bi pitali što je Grad Dubrovnik poduzeo u zaštiti svoje imovine“.

Predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja Nikša Raspopović kaže da su Dubrovački muzeji u ovom predmetu isključivo zbog zaštite svojih vlasničkih prava. FOTO: Tonci Plazibat/CROPIX

U dokumentu „Informacija o postupcima JU Dubrovački muzeji“, koja je uz prijavu dostavljena Općinskom državnom odvjetništvu i kojom raspolaže redakcija Nacionala, u odnosu na spornu česticu zgrade 2127 k.o. Dubrovnik otkriva se početak ove priče i ističe sljedeće:

„Nije sporno stanarsko pravo Katice Bonačić, utvrđeno nakon smrti njenog supruga Željka Bonačića, kao i popis članova domaćinstva 1991. godine (sin Žarko, nevjesta Tatjana, unuke Anita i Marita). Nakon što su zakonski propisi omogućili otkup stanova, Katica Bonačić 29. prosinca 1995. podnosi Gradu Dubrovniku Zahtjev za kupnju stana na kojem postoji stanarsko pravo, u Palmotićevoj 24, površine 91 četvorni metar. Navedeni Zahtjev je odbijen jer se radi o zgradi koja je u suvlasništvu ustanove i privatnih vlasnika. Tada je Katica Bonačić propustila tražiti sklapanje ugovora o zaštićenoj najamnini s vlasnicima zgrade, ali nastavlja s članovima domaćinstva koristiti predmetni prostor apsolutno ilegalno i bez ikakva pravnog osnova te drži predmetni stan u svom posjedu.“ Predsjednik Upravnog vijeća Raspopović napominje da je „obitelj Bonačić, kao i tisuće drugih osoba, mogla koristiti pravo i sklopiti ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom, ali to se ne čini već se upušta u konstruirani sudski postupak kako bi stekla vlasništvo nad tim stanom. Postupak je pokrenuo Žarko Bonačić tužbom pred Općinskim sudom u Dubrovniku u lipnju 1998. godine“.

U spomenutoj Informaciji o postupcima JU Dubrovački muzeji navodi se da je Bonačić tužio RH, Fond za naknadu oduzete imovine, Grad Dubrovnik, Domoupravu d.o.o i Dubrovačko-neretvansku županiju. Tijekom spora odustaje od tužbe prema svima osim prema Fondu, tvrdeći da je predmetna nekretnina (čestica zgrade 2127 u kojoj se nalazi stan) nacionalizirana, što nije bilo točno.

‘Pokrenuli smo postupak zaštite vlasničkih prava prije dvije godine, kad nikakva kandidatura Anite Bonačić Obradović nije bila ni aktualna niti na vidiku’, kaže Nikša Raspopović

„Dokazujući kako je utužena čestica nacionalizirana, tužitelj u tužbi navodi potpuno drugu česticu, i to česticu zemlje 2612 k.o. Dubrovnik koja je zaista bila nacionalizirana. Sud ne provjerava je li stan o kojem se radi uopće na čestici koja je tužena!? Općinski sud 26. 10. 1998. godine udovoljava tužbenom zahtjevu“, navodi se u Informaciji o postupcima JU Dubrovački muzeji.

Krajem 1998. Bonačićev odvjetnik upućuje Općinskom sudu podnesak kojim ističe da je „prilikom pisanja tužbe došlo od strane tužitelja do pogreške u pisanju čestice zgrade, traži se ispravak sudskog rješenja u kojem će se naznačiti da je riječ o stanu u zgradi označenoj česticom zgrade 2127. Sud donosi ispravak presude iako nije pogriješio Sud, već je tužitelj tužio pogrešnu nekretninu pa je Sud mogao uputiti tužitelja da podnese novu tužbu“. U cijeli postupak nisu bili uključeni niti su o tome išta znali suvlasnici čestice zgrade 2127, dakle, Dubrovački muzeji i ostali. Utuženi Fond sa Žarkom Bonačićem nije sklopio Ugovor o kupnji predmetnog stana pa je sudska presuda zamijenila Ugovor. Žarko Bonačić bio je obvezan uplatiti kupoprodajnu cijenu od 12.642 kune „odjednom u cijelosti“, ali Dubrovački muzeji do danas nisu uspjeli dobiti nikakvu potvrdu da je ta simbolična cijena ikada i plaćena.

Upravno vijeće Dubrovačkih muzeja u svojoj Odluci na sjednici 8. travnja 2025. godine usvaja Informaciju koja je dostavljena Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, ali pritom jasno naglašava i otvoreno upozorava ODO: „Osnovana je sumnja da je Presuda P. 783/98 od 26. 10. 1998. godine s ispravkom iste od 14. 12. 1998. godine, rezultat nedozvoljenog postupanja Žarka Bonačića, njegovog odvjetnika i suca Općinskog suda što upućuje na zaključak o koruptivnim radnjama u navedenom postupku“.

Tatjana Šimac Bonačić, majka Anite Bonačić Obradović, od 2008. do 2015. godine bila je SDP-ova saborska zastupnica. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Žarko Bonačić je tražio uknjižbu stana na temelju sudske presude i rješenja o ispravku presude na svoje ime, ali je pravomoćno odbijen rješenjem Općinskog suda u rujnu 2009. godine. „Tim rješenjem Žarku Bonačiću je stavljeno na znanje da nije vlasnik predmetnog stana ni zgrade“, ističe se u Informaciji predanoj na uvid Općinskom državnom odvjetništvu. Iz Informacije se vidi da se Žarko Bonačić obratio i Poglavarstvu Grada Dubrovnika da otkupi suvlasnički dio predmetnih nekretnina koji nije u privatnom vlasništvu te da suvlasnički dio preknjiži na sebe, ali je i taj zahtjev odbijen“. Predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja Nikša Raspopović iznio je svoje mišljenje o cijelom tom postupku: „Sve što se tu odvijalo je čista konstrukcija da se stekne vlasništvo nad stanom koji im ne pripada. Pogrešna nekretnina se tuži 1998. godine, osnova tužbe je izmišljena jer zgrada nije nacionalizirana, ispravlja se prvobitna presuda kao da je sud pogriješio, a nije. I potom dobivaju ‘presudu’ koja nije provediva ni do današnjeg dana. Ni odvjetnik tužitelja ni sudac nisu osobe koje nisu znale pravo. Naprotiv, u cijelom postupku ne radi se o slučajnoj ili nenamjernoj pogrešci, već o točno smišljenim radnjama koje provode Žarko Bonačić, ne može se isključiti ni njegova supruga Tatjana Bonačić, odvjetnik i sudac Općinskog suda. Dubrovački muzeji i ostali suvlasnici za tu ‘presudu’ saznaju tek 2023. godine kad Žarko Bonačić pokreće Pojedinačni ispravni postupak kako bi ‘dokazao’ da je vlasnik predmetnog stana.“

U lipnju 2023. godine, razvidno je iz Informacija o postupcima JU Dubrovački muzeji, Muzeji zaključuju da je potrebno pristupiti razrješavanju suvlasničkih odnosa u dvjema zgradama (2127 i 2062 k.o. Dubrovnik) u kojima imaju suvlasništvo gotovo po polovinu vlasničkih prava. Stoga angažiraju odvjetnika radi pokretanja postupka diobe suvlasničke zajednice.

„Nakon što je dobio saznanja da Dubrovački muzeji pokreću te postupke, Žarko Bonačić 25. kolovoza 2023. godine podnosi Prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, a već 30. kolovoza 2023. godine, nakon samo pet dana, Općinski sud u Dubrovniku donosi Rješenje kojim se taj postupak otvara na nekretnini oznake k.č. zgr. 2127 k.o. Dubrovnik. Tek po otvaranju Pojedinačnog ispravnog postupka, Dubrovački muzeji i ostali suvlasnici stječu saznanja o svemu što je prethodilo, posebno o ‘presudi’ iz 1998. godine. Na to Rješenje o otvaranju Pojedinačnog ispravnog postupka prigovor ulažu uknjiženi vlasnici: Dubrovački muzeji, Darko Butigan i Emilio Stamneić. Postupak je okončan, a mjesecima se čeka da Općinski sud u Dubrovniku donese Rješenje. Kakvo god Rješenje bilo, nakon toga slijedi tužba nezadovoljne strane“, navodi se u Informaciji upućenoj Općinskom državnom odvjetništvu.

Žarko Bonačić je tražio uknjižbu stana na temelju sudske presude i rješenja o ispravku presude na svoje ime, ali je pravomoćno odbijen rješenjem Općinskog suda u rujnu 2009. godine

„Državnom odvjetništvu posebno smo podvukli i naglasili pitanje kako Žarko Bonačić predmetni stan iznajmljuje turistima po visokoj cijeni iako nema nikakva prava nad tim stanom“, istaknuo je Nikša Raspopović. „Žarko Bonačić je 15. lipnja 2009. godine dobio Rješenje za pružanje usluga u domaćinstvu (apartman) u povijesnoj gradskoj jezgri od Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji“, naglašeno je i u Informaciji o postupcima JU Dubrovački muzeji. „Navedeno Rješenje je izdano temeljem one pravomoćne ‘presude’ iz 1998. godine, ali je suprotno i tadašnjim i sadašnjim zakonskim propisima. Za izdavanje takvog Rješenja za apartmane nužna je suglasnost vlasnika, što nije učinjeno, već je sve ‘odrađeno’ tako da nitko od uknjiženih vlasnika nije obaviješten o postupku“, upozorava se u Informaciji.

Zato su Dubrovački muzeji 7. ožujka 2025. godine uputili Zahtjev za ukidanjem izdane dozvole za apartmane u zgradi 2127 k.o. Dubrovnik Upravnom odjelu za poslove župana i Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Na Zahtjev im nitko nije odgovorio pa „Dubrovačkim muzejima ne preostaje ništa drugo nego da tužbom ustanu pred Upravnim sudom. Ne možemo se oteti dojmu da se netko brine o interesima obitelji Bonačić“, istaknuo je predsjednik Upravnog vijeća Nikša Raspopović.

„Sve osim pokretanja Pojedinačnog ispravnog postupka odvija se tako da nitko od nadležnih organa ne gleda vlasničke listove, a odlučuje u korist i po traženju Žarka Bonačića i njegove supruge. Govoriti o slučajnosti bilo bi kao i tvrditi da je netko u Dubrovačkim muzejima neuk i nepismen pa neće zaključiti da netko uredno ‘servisira’ sve što je u korist te obitelji. Opravdano se može zaključiti da je to posljedica iskorištavanja pozicije gospođe Tatjane Bonačić, koja je bila dogradonačelnica Dubrovnika te u dva mandata zastupnica u Saboru RH“, naglasio je Nikša Raspopović.

‘Gospođa Anita Bonačić Obradović muzejima nije bitna, već je samo bitna imovina ove ustanove. Što je i kako gđa A. B. Obradović ‘demantirala’, nije nam poznato’, kažu iz Dubrovačkih muzeja

U Odluci Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja od 8. travnja 2025. godine, koja je upućena ODO-u, izravno je navedeno: „Ukazuje se na činjenicu da je tijekom ovih proteklih godina radi uzurpacije nekretnina i stjecanja vlasništva na našoj imovini, niz radnji odrađen mimo propisa i očito kao rezultat raznih intervencija: Presuda iz 1998. godine i njen ispravak; Rješenje za apartmane 2009. godine, Potvrda o etažiranju 2020. godine; odugovlačenje ili nedavanje podataka o plaćanjima naknada. Opravdano se može sumnjati da je sve to rezultat intervencije odnosno utjecaja gđe Tatjane Bonačić, koja je bila na funkciji dogradonačelnice Dubrovnika i dva mandata u Saboru RH.“

Nikša Raspopović u tom smislu je naglasio: „Pored svega, Žarku Bonačiću nije dovoljno što traži pravo vlasništva na zgradi 2127, u kojoj se nalazi predmetni stan, već uzurpira i iznajmljuje susjednu česticu zemlje 2615 ( ulaz, hodnik, terasa) vlasništva drugih osoba i to sve pripaja stanu na kojem nema nikakvih prava. Dubrovački muzeji smatraju da se ovdje radi o osnovanoj sumnji na koruptivne radnje, uzurpaciju nekretnina, nedozvoljeni utjecaj na organe i institucije te da se radi o stjecanju znatne imovinske koristi. Zbog toga je cijela dokumentacija dostavljena Općinskom državnom odvjetništvu. Također se pokreće prije najavljeni postupak radi ostvarivanja naknade štete i prava na ostvareni prihod od nezakonitog korištenja nekretnina čiji smo suvlasnici mi i ostale privatne osobe.“

U Odluci Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja od 8. travnja 2025. godine, koju je Raspopović potpisao, naglašava se da „ovo Upravno vijeće, upravo ponukano objedama gospođe Anite Bonačić Obradović (u njezinu istupu od 31. ožujka 2025., op.a.), smatra nužnim danas donesene Odluke zajedno s Informacijom o postupcima JU Dubrovačkih muzeja u odnosu na čestice zgrade 2062 i 2127 k.o. Dubrovnik, dostaviti Općinskom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje“. Upravno vijeće u tim je dokumentima imalo potrebu zaključiti sljedeće:

„Gospođa Anita Bonačić Obradović muzejima nije bitna, već je samo bitna imovina ove ustanove! Što je i kako gđa A. B. Obradović ‘demantirala’, nije nam poznato jer Dubrovački muzeji ne žele polemiku s obitelji Bonačić izvan sudskih raspravnih dvorana. Upravno vijeće ne želi ulaziti u bilo kakve predizborne kalkulacije i obračune istaknutih kandidata i političkih stranaka, ali mora istaknuti kako ne dozvoljava da se dovode u sumnju i neistinito prikazuju činjenice koje Dubrovački muzeji poduzimaju u zaštiti svojih imovinskih prava.“