U nedjelju je oko 160.000 ljudi, prema policijskim navodima, izašlo na ulice Berlina tražeći “protupožarni zid” protiv desničarske parlamentarne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), svega tri tjedna pred prijevremene izbore za Bundestag, donji dom njemačkog parlamenta.

Tako je cijeli vikend u Njemačkoj protekao u znaku prosvjeda.

Prosvjedovalo se, naime, u Saarbrückenu, Kielu, Potsdamu, Ulmu…, a još u subotu su veliki skupovi održani u Hamburgu, Kölnu, Essenu, Leipzigu, Stuttgartu i mnogim drugim gradovima, piše Deutsche Welle (DW).

‘Pet minuta do 1933.’

Prosvjednici su u Berlinu prošli su pored stranačke centrale Kršćansko-demokratske unije (CDU), noseći plakate kritike prema lideru te stranke i njezinom kancelarskom kandidatu Friedrichu Merzu.

Na nekim plakatima je pisalo “Pet minuta je do 1933.“, čime se aludira na dolazak nacionalsocijalista na vlast te godine. Na drugima je Merz opominjan da sluša “Mutti”, kako se od milja, a pomalo i u sprdnji, naziva bivša kancelarka Angela Merkel, čiji je unutarstranački rival upravo godinama bio Friedrich Merz.

Neobvezujući prijedlozi Scholzovoj vladi

To su reakcije na burni tjedan u Bundestagu pred koji je Merz – favorit za idućeg kancelara – iznio nekoliko prijedloga za suzbijanje migracija, znajući da oni mogu proći samo uz glasove AfD-a.

Proteklu srijedu je tako izglasan neobvezujući prijedlog odlazećoj vladi na čelu sa socijaldemokratom Olafom Scholzom da se kontrolira cijelu granicu zbog “ugrožene nacionalne sigurnosti”, da se u zemlju ne pušta nitko bez dokumenata i da se pritvore migranti koji čekaju deportaciju.

No, pod dojmom oštrih kritika, u petak ipak nije prošao prijedlog zakona da se zabrani doseljavanje obitelji za izbjeglice koje imaju “supsidijarnu zaštitu”, odnosno privremeni humanitarni boravak jer je u njihovim zemljama ratno stanje.

Za prijedlog je bilo 338 zastupnica i zastupnika, a 349 protiv. Rezultat je, između ostalog, ispao takav zato što se 12 zastupnica i zastupnika iz CDU-a i CSU-a odlučilo suzdržati, od kojih su neki izjavili da, iako smatraju mjere ispravnima, ne žele da do većine dođu uz glasove AfD-a.

Scholz optužuje Merza da šuruje s AfD-om

Tijekom žustrih debata u parlamentu, kancelar Scholz je optužio Merza da je “u afektu” otkazao konsenzus koji je na snazi u poslijeratnoj Njemačkoj o tome da nema suradnje s nedemokratskim strankama. Scholz je Merzove prijedloge oštrije migrantske politike nazvao “ilegalnima”.

Scholz, koji se upustio u još jednu izbornu utrku za kancelara kao autsajder nakon propasti vladajuće koalicije koju je vodio, više puta je ponovio da ne vjeruje Merzu i da postoji opasnost da ovaj skuje koaliciju s AfD-om nakon izbora.

Rasprava s pokeraškim izrazima

Merz je, pak, kontrirao da nema govora o paktiranju sa AfD-om te da je zapravo na vladi socijaldemokrata i Zelenih bilo da povuče neke poteze nakon smrtonosnih napada koje su počinili migranti. Govoreći o tome, Merz upotrijebio pokeraški izraz. Rekao je da ide “all in” – dakle, na sve ili ništa – pa tko podrži njegove prijedloge, podrži.

Reagirajući na prosvjede, Merz je pozvao na to da demonstracije ostanu mirne i rekao da s političkim protivnicima priča ondje gdje treba – u parlamentu.

“Utoliko je normalna stvar da u Njemačkoj imamo i kontraverze“, rekao je Merz.

Merza kritizirale Katolička i Evangelička crkva

No, upravo Merzova želja da se u kampanji pokaže kao djelatni političar koji će odgovoriti na izazove migracija – što Njemice i Nijemci smatraju najvažnijom temom – mogla bi mu se vratiti kao bumerang.

Već je “pokupio” kritiku Katoličke i Evangeličke crkve u Njemačkoj, što je ozbiljan šamar za lidera jedne demokršćanske stranke.

Iz stranke je istupio poznati publicist Michel Friedman, ranije predsjednik Europskog židovskog kongresa.

Friedman je u govoru na prosvjedima u Berlinu nazvao AfD “strankom mržnje”, a činjenicu da su demokršćani skupa s njima glasovali opisao kao “neoprostivu grešku”.

‘Od svega profitira AfD’

Tjednik Spiegel je u jednom komentaru ocijenio da je Merz zabrljao u “fascinantnu političku grešku” sada kada je gotovo već bio viđen kao kancelar.

Drukčije misli komentator konzervativnog Frankfurter Allgemeine Zeitunga, naime da demokraciji štetu nanosi i ako se ništa ne poduzima po pitanju migracije.

“Uspjesi AfD-a i rastuće nepovjerenje u naš politički poredak počivaju i na uvjerenju mnogih građana da tradicionalne stranke u Bundestagu godinama iscrpno opisuju problem nekontrolirane migracije, ali ga ne rješavaju”, piše list.

Rano je za ocjene o tome je li se Merz preračunao ili pak obrnuto, stekao dodatne simpatije u tihom biračkom tijelu.

Politolog Volker Kronenberg vjeruje da od svega još profitira AfD.

“Jer druge stranke nisu bile u stanju napraviti promjene u migrantskoj politici. A ta tema je vrlo važna građanima“, rekao je on za portal t-online.

Što kažu ankete?

Posljednje ankete – doduše, prije ovih prosvjeda – kažu da demokršćani ostaju favoriti na izborima i da mogu računati na oko 30 posto glasova. Desničarska AfD bit će vjerojatno druga najjača stranka s oko 22 posto. Socijaldemokrati i Zeleni, okosnica najmanje popularne vlade u povijesti, srozali su se na oko 16, odnosno 14 posto.

Liberali, Ljevica i Savez Sahre Wagenknecht (BSW) borit će se za to da prijeđu izborni prag za ulazak u Bundestag.

Ako se ništa bitnije ne promijeni, jasno je da jedino Merz može biti mandatar. On, pak, sudeći prema aktualnoj atmosferi u njemačkom društvu, neće smjeti ići tako daleko i u koaliciju pozvati AfD. Stoga mu ostaje jedino da privoli ili socijaldemokrate ili Zelene da mu budu koalicijski partner, piše DW.

SPORNA SURADNJA S AFD-OM U Njemačkoj masovni prosvjedi protiv demokršćana, Merkel napala Merza