Predsjednik CDU-a Friedrich Merz nije uspio proći u prvom krugu glasovanja za kancelara u Bundestagu. U tajnom glasovanju dobio je 310 od 621 danog glasa, što je 6 manje od potrebne većine od 316 glasova. Koalicijske frakcije CDU/CSU i SPD zajedno imaju 328 mjesta u parlamentu.
Radi se o presedanu. Naime, nikad do sad, nakon izbora za Bundestag i uspješnih koalicijskih pregovora, imenovani kancelar nije propao na glasovanju u Bundestagu, piše DW.
Ustav za takvu situaciju predviđa ponavljanje izbora unutar dva tjedna.
Klubovi zastupnika sada raspravljaju o tome kako dalje postupiti. Friedrich Merz i supredsjednik SPD-a Lars Klingbeil u ponedjeljak su naglasili da čvrsto računaju na jasnu većinu budućih vladinih frakcija pri izboru kancelara. Na posebnim sjednicama klubova zastupnika u utorak ujutro, i Unija i SPD su utvrdili da su svi zastupnici prisutni.
Neugodnjak za Merza
“Ovaj rezultat je izuzetno neugodan poraz za Merza”, piše u analizi Guardian.
Njegova koalicija CDU/CSU/SPD nominalno ima 328 glasova u Bundestagu – ali on je dobio samo 310; 18 manje nego što biste očekivali da će dobiti i, što je ključno, šest manje od većine potrebne za potvrdu njegovog imenovanja za sljedećeg kancelara. To su ‘radosti tajnog glasanja’.
Hoće li danas inzistirati na još jednom glasovanju?
Problem s tajnim glasovanjem jest taj što Merz i njegovi izaslanici neće ni znati s kim trebaju razgovarati ako žele da se njegova kandidatura odobri.
S obzirom na dobro isplaniran vremenski okvir za sljedećih nekoliko dana – prema njemačkim medijima, Merz se očekuje sutra u Parizu i Varšavi, na proslavi Dana pobjede u četvrtak i Bruxellesu u petak – on i njegova pratnja mogu biti u iskušenju da inzistiraju na drugom glasovanju kasnije danas.
Ali ako danas pokušaju još jednom, htjet će se uvjeriti da će pobijediti. Još jedan poraz bio bi poguban za njegov položaj i kredibilitet.
Što dalje?
Evo proceduralnog objašnjenja o tome što je sljedeće, s web stranice Bundestaga:
Da bi bio izabran, kandidat mora osigurati glasove apsolutne većine članova Bundestaga, odnosno polovice članova plus barem jedan dodatni glas. To se ponekad naziva “kancelarova većina“.
Ako kandidat ne uspije osigurati apsolutnu većinu u prvom krugu glasovanja, održava se drugi krug. Bundestag tad ima 14 dana da izabere drugog kandidata za kancelara. Ne postoji ograničenje broja mogućih glasačkih listića, iako je uvijek potrebna apsolutna većina (članak 63.3. Ustava).
Ako ni ovaj drugi krug glasovanja ne da rezultat, izborni proces ulazi u treću fazu u kojoj se odmah moraju održati novi izbori. Osoba koja dobije najveći broj glasova (relativna većina) tada se bira za kancelara.
U slučaju da novoizabrani kancelar dobije apsolutnu većinu, odnosno glasove većine članova Bundestaga, savezni predsjednik mora imenovati kancelara u roku od sedam dana od izbora. Ako novoizabrani kancelar dobije samo relativnu većinu, tj. najviše glasova, savezni predsjednik mora imenovati kancelara u roku od sedam dana ili mora raspustiti Bundestag (članak 63.4. Ustava).
Komentari