Zabrane knjiga, iako same po sebi alarmantne, ujedno su i pokazatelj rastuće (obrazovne) cenzure od 2021. godine, već i niz institucija, uključujući javne knjižnice, fakultete i sveučilišta…

Ono što učenici mogu čitati u školama pruža temelj za njihov život, bilo da govorimo o kritičkom mišljenju, empatiji prema različitostima, osobnoj dobrobiti ili dugoročnom uspjehu. No, od 2021. godine pokret za zabranu knjiga doveo je u opasnost slobodu američkih učenika da čitaju, promovirajući ekstremno konzervativne stavove o tome što je prikladno i dopušteno u školama. Kroz lokalne kampanje i državne zakone, ovaj pokret snažno pritišće školske okruge, administratore, knjižničare i edukatore.

Zabrane knjiga, iako same po sebi alarmantne, ujedno su i pokazatelj rastuće obrazovne cenzure od 2021. godine, već i niz institucija, uključujući javne knjižnice, fakultete i sveučilišta. “U tim institucijama svjedočili smo nizu promjena politika i novih državnih zakona, osmišljenih kako bi se potisnulo obrazovanje o određenim stajalištima, identitetima i povijestima; o ljudima druge boje kože, LGBTQ+ osobama i spolu. Ova široka kampanja koristi laži, strah i mržnju kako bi dehumanizirala, odbacila i umanjila važne glasove u javnoj sferi – i ti napori preoblikuju američko javno obrazovanje”, objavilo je udruženje PEN America.

U svom izvješću za prošlu školsku godinu navode da je bilo više od 10.000 slučajeva zabrane knjiga u školama u 29 američkih saveznih država. Najviše takvih mjera primijenjeno je na Floridi i u Iowi.

CENZURA Wales iz lektire izbacio dva kultna romana: Čuvamo dobrobit djece….

Ovo izvješće također uključuje analizu sadržaja najčešće zabranjivanih naslova i pokazuje kako su zabrane pretežno bile usmjerene na knjige s temama vezanim uz rasu, seksualnost i rodni identitet. Knjige koje prikazuju teme s kojima se mladi suočavaju u stvarnom svijetu sve se više cenzuriraju, uključujući iskustva sa zlouporabom droga, samoubojstvom, depresijom i problemima mentalnog zdravlja te seksualnim nasiljem.

Prema PEN America Indexu, zabrane školskih knjiga, među najzabranjenijim knjigama u školskoj godini 2023.-2024. nalaze se ‘Devetnaest minuta’ autorice bestselera Jodi Picoult, o trenucima koji su prethodili pucnjavi u školi, i ‘U potrazi za Aljaskom’ Johna Greena. Na popisu se nalaze i ‘Sluškinjina priča’ Margaret Atwood i ‘Lovac na zmajeve’ Khaleda Hosseinija.

„Imati najzabranjeniju knjigu u zemlji nije znak časti – to je poziv na uzbunu. Knjiga ‘Devetnaest minuta’ je zabranjena ne zato što govori o pucnjavi u školi, već zbog jedne stranice koja prikazuje silovanje na spoju i koristi anatomski ispravne riječi za ljudsko tijelo. Nije nepotrebno ni provokativno, i nije – kako tvrde reklamni natpisi za knjigu – pornografija. Zapravo, stotine djece su mi rekle da ih je čitanje ‘Devetnaest minuta’ spriječilo da počine pucnjavu u školi ili im pokazalo da nisu sami koji se osjećaju izolirano. Moja knjiga, i deset tisuća drugih koje su ove godine uklonjene s polica školskih knjižnica, daju djeci alat za suočavanje sa sve podijeljenim i težim svijetom. Ovi reklamni natpisi za knjige ne pomažu djeci. Oni im štete”, rekla je Jodi Picoult.

KNJIGA GLAVU ČUVA Ljudi koji vole čitati imaju drugačiji mozak od onih koji ne čitaju

Zašto se knjige zabranjuju?

Glavni razlozi zabrana su teme poput rasizma, LGBTQ+ identiteta, rodne ravnopravnosti i kritičkog prikaza američke povijesti, prenosi Fenix. U mnogim slučajevima dovoljna je samo jedna pritužba da knjiga bude označena kao neprikladna za učenike, a kršenje zabrana može rezultirati visokim novčanim kaznama.

• 44% zabranjenih knjiga ima crne protagoniste ili autore.
• 39% bavi se LGBTQ+ tematikom.

Klasici koji više nisu ‘dobrodošli’

Osim spomenutih, zabranjuju se i djela kao što su:

1984. – George Orwell
Ubiti pticu rugalicu – Harper Lee
Igre gladi – Suzanne Collins
Životinjska farma– George Orwell
Nevidljivi život Addie LaRue– V.E. Schwab

Borba za slobodu čitanja

Mnogi književnici, nastavnici i aktivisti upozoravaju da ove zabrane ograničavaju pristup ključnim djelima koja potiču kritičko razmišljanje.

Organizacije poput American Library Association (ALA) vode kampanje protiv cenzure, ističući da bi odluke o čitanju trebale pripadati obiteljima i pojedincima, a ne političkim inicijativama.

ZADNJI HICI OTPORA Milanović: Čita se svašta, čita se lošije. A nekad su knjige mijenjale svjetove…