Sve veći fokus pridajemo hrani koju jedemo, nastojeći izabrati ono što je dobro za nas. No to je tek početak puta. Jeste li se ikada zapitali koliko brzo se hrana, kada je pojedemo, kreće kroz crijeva?

Odgovor na ovo pitanje vrlo važan jer brzina kojom se hrana kreće kroz probavni trakt  značajno utječe na naše psihičko i fizičko zdravlje.

Kretanje hrane kroz probavni trakt,  pokretljivost crijeva,  kontroliraju trilijuni bakterija prisutnih u njima. Mikrobiom crijeva izuzetno je važan jer bakterije od kojih je izgrađen pomažu u razvoju našeg imunološkog sustava i razgradnji hrane.

Kada jedemo, ne hranimo samo sebe – veći i bakterije prisutne u crijevima. One proizvode molekule zvane metaboliti koje jačaju naš imunitet i održavaju rad crijeva stimulirajući crijevne živce koji izazivaju kontrakcije i guraju hranu prema kraju probavnog trakta.

Bez ovih bakterija i njihovih metabolita, crijeva bi puno sporije i slabije radila te bi dolazilo do zatvora i nadutosti.

Nije dobro ni prebrzo ni presporo

Vrijeme potrebno da hrana prođe s jednog kraja gastrointestinalnog trakta varira od osobe do osobe te iznosi od 12 i 73 sata, s prosjekom od 23-24 sata, kaže za portal Science Alert Nick Ilott, znanstvenik Oxfordskog centra za proučavanje mikrobioma.

Na vrijeme prolaska hrane kroz crijeva utječu brojni faktori – od stanja mikrobioma i genetike do prehrane.

Bakterije, baš kao i mi, trebaju hranu. No, ako je vrijeme prolaska kroz crijeva dugo i vlaknima treba predugo da dođu do debelog crijeva, moraju se prebaciti na alternativni izvor hrane. Dakle, okreću se proteinima.

Prelazak na proteine ​​rezultira proizvodnjom toksičnih plinova što dovodi do nadutosti i upale.

Zbog spore probave djelomično probavljena hrana se može zaglaviti u tankom crijevu i izazvati prekomjerni rast bakterija tankog crijeva te dovesti do simptoma poput bolova u trbuhu, mučnine i nadutosti.

No, nije dobro ni kada je probava prebrza.

Testirajte ‘performanse’

“Postoji vrlo jednostavan test koji možete napraviti kod kuće kako biste provjerili brzinu crijeva. Zove se ‘test kukuruza šećerca’ i da to je to što mislite”, otkriva Ilott.

“Ne jedite kukuruz šećerac sedam do deset dana, a zatim pojedite malo kukuruza – dovoljan je klip kukuruza ili šaka kukuruza i zabilježite datum i vrijeme“, objašnjava znanstvenik.

Budući da je ovojnica kukuruza neprobavljiva, proći će kroz vaš gastrointestinalni trakt s ostatkom hrane koju ste pojeli i na kraju će biti vidljiva u stolici.

“Ako kukuruz završi svoje putovanje za 12 sati ili manje, crijeva su vam brza. Ako ga ne izbacite 48 sati ili više, onda su vaša crijeva spora. Ako ustanovite da vam je pokretljivost crijeva na bilo kojem kraju spektra, postoje načini da poboljšate stanje”, dodaje.

Ako je probava konstantno prebrza, trebalo bi posjetiti liječnika kako bi se otkrio uzrok.

Ako je malo usporena, a pritom nemate nikakve dodatne gastrointestinalne poteškoće kao što su nadutost, bolovi u trbuhu, nedostatak apetita ili mučnina – jedite više voća i povrća kako biste povećali unos vlakana kojima hranite te prijateljske crijevne bakterije, pijte više vode i vježbajte.

Uravnotežena prehrana i redovito svakodnevno kretanje od minimalno pola sata, održat će pokretljivost i zdravlje crijeva, što je temelj za zdravlje općenito.