Špijunski skandal koji potresa Hrvatsku komentirao je Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman, naglašavajući kako je takve oblike obavještajnog djelovanja iznimno teško otkriti.

Akrap ističe da ne postoji univerzalno rješenje, baš kao što ne postoji ni jedinstven pristup u prikupljanju i korištenju obavještajnih podataka. “Takve aktivnosti vrlo je teško otkriti”, rekao je za HRT.

Posebno je naglasio važnost razvijene sigurnosne kulture – na osobnoj, ali i organizacijskoj razini. Prema njegovim riječima, upravo je to presudno kako bi se sumnjive aktivnosti na vrijeme uočile i prijavile nadležnim institucijama.

ŠPIJUNSKA AFERA Hrvatskom pilotu i njegovoj partnerici s Kosova određen jednomjesečni zatvor

“Ako su osobe upoznate s procesima i znaju kako postupiti kada primijete da se traže podaci do kojih netko ne bi smio doći, tada je reakcija puno lakša i jednostavnija. No to uvijek mora biti u okviru sustava i države u cjelini”, naglasio je Akrap.

‘Cijelo područje zapadnog Balkana isprepleteno je interesima brojnih država i međunarodnih aktera’

Na pitanje jesu li obavještajne aktivnosti pojačane zbog aktualnih napetosti na zapadnom Balkanu, Akrap podsjeća da je ovo područje već desetljećima u fokusu različitih službi.

“Još od krvavog raspada Jugoslavije, koja je postala središte obavještajnog djelovanja u istočnoj Europi, pa sve do nakon Dejtonskog sporazuma, NATO-ova bombardiranja i protjerivanja agresorske Srbije s Kosova, povećane su aktivnosti različitih službi koje štite vlastite interese”, pojasnio je.

Prema njegovim riječima, cijelo područje zapadnog Balkana, koje obuhvaća šest država, isprepleteno je interesima brojnih država i međunarodnih aktera.

“Od Rusije, Kine i Srbije, preko Turske, pa sve do zapadnih država, uključujući i Hrvatsku. Gdje god se križaju takvi interesi, gdje je prisutan velik broj međunarodnih organizacija i vojnih snaga, možete biti sigurni da postoji i velik broj onih koji se bave obavještajnim radom”, rekao je Akrap.

Hrvatska pod povećalom

Na pitanje o konkretnim rizicima za Hrvatsku, Akrap ističe da je članstvo u EU i NATO savezu glavni razlog zbog kojeg je zemlja stalna meta stranih obavještajnih službi.

“Mi više nismo objekt, mi smo subjekt međunarodnih događaja. Kada netko kaže da je Bruxelles mjesto odlučivanja, treba znati da smo to i mi – jer sudjelujemo u procesima. A svaki put kad ste dio takvih procesa, možete biti sigurni da ste i predmet interesa onih koji žele na njih utjecati, poput Rusije, Kine ili drugih država izvan tog prostora”, poručio je.

ŠPIJUNSKA AFERA U SRBIJI ‘Ovo Vučiću dolazi kao naručeno. Naravno da nije slučajno!’

Dodao je kako će Hrvatska biti pod stalnim pritiskom špijunskih aktivnosti sve dok je dio zapadnih integracija, ali i zbog složene situacije na Balkanu.

“Ovo područje je vrlo izazovno i nesigurno, s izraženim podjelama, nestabilnostima i stranim utjecajima – posebno malignim. Zato je rizik od obavještajnog djelovanja prema Hrvatskoj izuzetno visok”, zaključio je Akrap.

Koje su informacije najvrjednije?

Na pitanje što se danas smatra vrijednim informacijama, Akrap je odgovorio kako to uvijek ovisi o ciljevima onih koji stoje iza obavještajnih operacija.

“Ovisi o zadatku i prioritetima. Jesu li to tehnološke tajne, politički ili sigurnosni procesi i aktivnosti – to određuje država ili organizacija koja šalje špijuna. Pritom je važno znati kojim osobama pristupiti, jer ne posjeduje svatko iste informacije”, pojasnio je. Dodao je da je prikupljanje podataka uvijek povezano s preciznom procjenom i usmjerenim pristupom.

ŠPIJUNSKA MREŽA Szijjarto: To je ukrajinska propaganda. Budite oprezni…

“Nećete od pilota tražiti informacije o željeznici, niti od kapetana broda podatke o vojnoj infrastrukturi u šumariji. Svaka osoba kojoj se pristupa mora biti pažljivo odabrana, a cilj jasno definiran“, rekao je za HRT.

Akrap naglašava da analitika ima ključnu ulogu jer povezuje i tumači podatke prikupljene različitim metodama – od otvorenih izvora, preko tehničkog nadzora, pa sve do ljudskih izvora, što smatra “krunom obavještajnog djelovanja”.