Novo zatopljenje odnosa Rusije i SAD-a moglo bi se okruniti jednim konkretnim i ne baš očekivanim projektom – tunelom ispod Beringova prolaza koji bi spojio Rusiju i Aljasku, odnosno SAD.

Kako je, naime, istakao Kiril Dimitrijev, poseban izaslanik ruskoga predsjednika Vladimira Putina za ekonomsku suradnju, procjene pokazuju da bi gradnja tog tunela trajala manje od osam godina, dok cijena projekta ne bi trebala prijeći osam milijardi američkih dolara, javlja TASS.

‘Došlo je vrijeme da povežemo Rusiju i SAD’

“Zamislite povezivanje SAD-a i Rusije, Amerike i Afro-Euroazije, tunelom Putin – Trump, 70 milja (oko 110 kilometara) dugom poveznicom koja bi simbolizirala jedinstvo. Uobičajeni troškovi bili bi nešto veći od 65 milijardi dolara, ali Boring Company (u vlasništvu Elona Muska) mogla bi ih smanjiti na manje od osam milijardi dolara. Izgradimo budućnost zajedno“, poručio je Dimitrijev putem društvene mreže X.

Dodao je kako bi tunel, u okviru kojeg bi bila željeznička pruga, omogućio zajedničko iskorištavanje resursa na Arktiku. Istodobno, otvorio bi brojna nova radna mjesta i potaknuo gospodarski rast u Rusiji i SAD-u.

From the Soviet JFK docs released by @RepLuna: Kennedy–Khrushchev World Peace Bridge “could and should be built between Alaska and Russia at once.”

With modern @boringcompany technology this can become a Putin-Trump tunnel connecting the Eurasia and Americas for < $8 billion pic.twitter.com/c84VK75rh5

— Kirill Dmitriev (@kadmitriev) October 16, 2025

“Došlo je vrijeme da napravimo više i povežemo kontinente prvi puta u ljudskoj povijesti. Došlo je vrijeme da povežemo Rusiju i SAD“, zaključio je Dimitrijev.

Tjesnac koji razdvaja Aziju i Sjevernu Ameriku

Beringov prolaz razdvaja Aziju i Sjevernu Ameriku, odnosno Rusiju i SAD. Na najužem dijelu, širok je 86 kilometara, dok mu prosječna dubina iznosi 30 do 50 metara.

Unutar tjesnaca nalaze se Diomedovi otoci, od kojih Veliki Diomed pripada Rusiji, a Mali Diomed SAD-u. Razdaljina između ta dva otoka manja je od četiri kilometra, što posjetiteljima i stanovnicima omogućuje da goli okom iz SAD-a vide Rusiju.

Arktik u fokusu

Aljaska je do 1867. godine pripadala Rusiji kao teritorij pod nazivom “Ruska Amerika”. No, ruska carska vlada, koja je bila pred bankrotom, prodala ju je 1867. SAD-u. Godine 1959. postala je 49. savezna država i danas je najveća savezna država u okviru SAD-a.

Tragovi dugogodišnje ruske prisutnosti na Aljasci vidljivi su i danas, a ogledaju se ponajviše u jakoj pravoslavnoj zajednici i pojedinim kulturno-povijesnim spomenicima te (marginalnom) korištenju ruskog jezika, prije svega u pravoslavnim crkvama.

Nakon što je Rusija u veljači 2022. izvršila invaziju na Ukrajinu, a odnosi Rusije i SAD-a su zahladili, od pojedinih ruskih političara moglo se čuti da zagovaraju “vraćanje Aljaske Rusiji”. Dio ih je u izjavama išao tako daleko da je zagovarao i proširenje Rusije do Fort Rossa u Kaliforniji, sjeverno od San Francisca, što je do sredine 19. stoljeća bila najjužnija točka ruske kolonizacije u Sjevernoj Americi.

Posljednjih godina Arktik, pa tako i Aljaska, dolaze u fokus svjetske javnosti. Osim velikih prirodnih resursa kojima raspolažu, što se ponajprije odnosi na nalazišta nafte i plina, tome pridonose i klimatske promjene, odnosno otapanje leda, zbog čega trgovački brodovi sve češće skraćuju put od Sjeverne Amerike do Azije i Europe ploveći Sjevernim ledenim morem, što je još donedavna bilo gotovo nezamislivo.

RAZGOVARALI DVA I POL SATA Trump i Putin sastat će se u Budimpešti, Orban spreman ugostiti ih