Izvor blizak Ustavnom sudu tvrdi da novoizabrani predsjednik Ustavnog suda nema dostatnog upravljačkog iskustva, što je bio jedan od uvjeta za njegov izbor, jer nije obnašao funkciju prodekana na Pravnom fakultetu, kao što je rekao za RTL, već je bio šef Studijskog centra koji je imao samo status prodekana, što nije isto

Frane Staničić, novoizabrani predsjednik Ustavnog suda koji je tijekom prošlog tjedna u svojim javnim istupima suštinski najavio izuzetno značajan početak preokreta u javnom i pravosudnom prostoru te distanciranje od licemjerja tzv. dvostrukih konotacija kada je u pitanju ustaški pozdrav ‘’za dom spremni’’, izjavivši kako taj pozdrav nema dvostruke konotacije, u svom nedavnom intervju za RTL televiziju u najmanju ruku se nespretno izrazio kada se referirao na iskustvo koje mu je potrebno za obnašanje funkcije predsjednika Ustavnog suda. Novinarka Dajana Šošić, među ostalim, postavila mu je pitanje: ‘’Najmlađi ste predsjednik Ustavnog suda, imate 44 godine te nemate niti jednu godinu sudačkog staža. Imate li dovoljno iskustva za ovu funkciju?’’

Staničić joj je na to odgovorio sljedeće: ‘’Imam upravljačkog iskustva otprije, s obzirom da sam četiri godine bio prodekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.’’

Na tu spornu rečenicu koju je Staničić izjavio Nacional je upozorio izvor blizak Ustavnom sudu, tvrdeći da to nije istina i da on nikada nije bio prodekan na Pravnom fakultetu u Zagrebu. To dodatno pokazuje kako Staničića nisu posve dobro prihvatili svi kolege suci. Štoviše, izvor koji je Nacional na to upozorio tvrdi kako se Staničić praktički lažno predstavio i smatra to nedopustivim za osobu tog ranga koja bi trebala biti krajnje nijansirana u izričaju, što po njegovu viđenju dodatno pokazuje kako Staničiću nedostaje iskustva.

Nacional je tijekom proteklog tjedna dekanatu Pravnog fakulteta u Zagrebu uputio pitanje u kojem je četverogodišnjem razdoblju predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić bio prodekan i za koje područje. Lada Uzorinac, glavna tajnica Pravnog fakulteta u Zagrebu, odgovorila je ovako: ‘’Frane Staničić bio je predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta u Zagrebu u razdoblju od 1. listopada 2021. do 7. prosinca 2024. te je u tom razdoblju, sukladno Statutu Pravnog fakulteta, imao status prodekana.’’

Izvor blizak Ustavnom sudu izjavio je za Nacional i sljedeće: ‘’Ako se javno predstavlja kao bivši prodekan, a zapravo je bio predstojnik Studijskog centra, to nije točno s aspekta formalne hijerarhije. Ne ulazeći u važnost uloge tog centra na fakultetu, to nije isto što i biti prodekan.

Naime, prodekan je zadužen za određene funkcije, primjerice nastavu, financije i međunarodnu suradnju, zastupa fakultet i donosi odluke na njegovoj razini u određenim domenama te ima širi utjecaj na strategiju i upravljanje fakultetom. S druge strane, voditelj pojedinog centra unutar fakulteta upravlja radom te jedinice i nema ovlasti nad cijelim fakultetom, nego samo unutar spomenute organizacijske cjeline. Utoliko prodekan i predstojnik nisu sinonimi, nego dva različita položaja na fakultetu s različitim ovlastima i odgovornostima.’’

U svjetlu mađarskog državnog priznanja koje je Staničić primio prošlog tjedna, isti izvor blizak Ustavnom sudu Nacional je upozorio na još jedan po njemu intrigantan detalj. Prije četiri godine veleposlanik Mađarske u Zagrebu Csaba Demcsák na prigodnoj svečanosti u splitskom hotelu Park uručio je mađarsko državno odlikovanje Orden križa viteza Mađarske Ivi Staničiću, dugogodišnjem počasnom konzulu Mađarske u Splitu. Orden križa viteza Mađarske je jedno od najvećih državnih odlikovanja u Mađarskoj koje se daruje u znak priznanja za izvanredan i uzoran rad u službi mađarskog naroda, za promicanje razvoja i interesa Mađarske i općeljudske vrijednosti. Veleposlanik Mađarske u Zagrebu Csaba Demcsák istaknuo je da je Staničić dobio Orden križa viteza Mađarske za 20 godina nesebičnog rada kao počasni mađarski konzul u Splitu.

Više izvora izjavilo je za Nacional kako Ivo i Frane Staničić nisu rodbinski povezani iako su prezimenjaci i obojica potječu iz okolice Makarske.

Frane Staničić je sredinom prošlog tjedna u povodu primanja tog priznanja izjavio: “Ovo priznanje meni znači jako puno jer je ono priznanje mog znanstvenog i stručnog rada kao profesora prava i uspjeha koji sam postigao na jednom međunarodnom iskoraku iz Republike Hrvatske i suradnji s kolegama Mađarske, ali i drugih država koji čine Srednjoeuropsku akademiju i jako sam ponosan što sam dobio ovo mađarsko odlikovanje”.

Na pitanje je li, s obzirom na zategnutu komunikaciju između Hrvatske i Mađarske na području energetike, primjereno što je prihvatio ovo odlikovanje, Staničić je odgovorio kako je prethodno zatražio službeno odobrenje. O tomu je rekao: “Prije nego što sam prihvatio ovo odlikovanje, zatražili sam i dobio suglasnost predsjednika RH, tako da ne vidim da je nešto sporno”.Prijedloge pojedinih pravnih stručnjaka da se izuzme iz budućih sporova koji uključuju Mađarsku komentirao je ovako: “O tome ćemo odlučivati ako se takva situacija pojavi i kako sjednica suda odluči, tako će biti”.

Prema pisanju portala Novosti, Frane Staničić dobio je oko 48 tisuća eura za dvogodišnju stručnu suradnju s mađarskom Srednjoeuropskom akademijom dok je ta institucija bila pod izravnom kontrolom ljudi bliskih režimu Viktora Orbána.

Na čelu zaklade koja je odobravala financiranje Akademije i njenih stručnjaka nalazila se bivša ministrica pravosuđa Judit Varga, ujedno jedna od idejnih osnivača Akademije. Novinar Novosti Hrvoje Šimičević o tomu je napisao sljedeće:

‘’Spomenuti novčani iznosi uplaćeni su Staničiću za njegov znanstveni doprinos u radu Akademije tijekom 2022. i 2023. godine (i prva tri mjeseca 2024.), gdje je sudjelovao u nekoliko istraživačkih skupina, uređivao časopis, pisao stručne članke i izlagao na tematskim konferencijama.

Javno dostupni podaci govore da je s istim pojedincima surađivao 2021. i 2024. godine, ali do zaključenja ovog broja nismo uspjeli utvrditi je li i u kojoj mjeri dobivao novac za ovo razdoblje. U prijevodu, za navedeni angažman Staničić je u dvije godine dobivao dvije tisuće eura mjesečno. Kao razlog za uplatu obje godine naveden je ‘znanstveni rad obavljen u području pravnih i politoloških istraživanja i obrazovanja’.

Vidljivo je to u financijskim izvješćima Sveučilišta Miskolc u sjevernoj Mađarskoj, u sklopu kojeg je 2022. godine osnovana spomenuta Akademija. Staničić je bio dio njihove Srednjoevropske mreže profesora, dominantno stručnjaka za pravo iz osam evropskih zemalja. Sveučilištu Miskolc i dalje su zaleđena sredstva Evropske unije zbog presudnog političkog utjecaja Orbánovog režima na njihov rad.’’