Uoči okupljanja čelnika Europske unije u Kopenhagenu, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa lobirao je kod europskih lidera da pronađu način kako zaobići mađarsko protivljenje ulasku Ukrajine u EU, ali i kako deblokirati druge zaustavljene kandidature za članstvo.

Portugalski političar predložio je promjenu pravila EU-a kako bi se omogućilo pokretanje formalnih pristupnih pregovora odobrenjem kvalificirane većine čelnika, umjesto jednoglasnom suglasnošću koja je trenutačno potrebna. Međutim, Costin plan pokazao se kontroverznim, piše Dnevnik.hr.

Kontroverzni plan reforme EU-a

Iako je mađarski premijer Viktor Orban čelnik EU-a koji je najbliži ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i najotvoreniji protivnik Ukrajine, drugi lideri imaju različite motive da mu se pridruže u njegovom protivljenju, uglavnom kako bi obranili vlastito pravo veta.

Plan nailazi na protivljenje nekoliko zemalja Unije, uključujući Francusku, Nizozemsku i Grčku i, prema trojici diplomata EU te francuskom dužnosniku, malo je vjerojatno da će dobiti široku podršku u Danskoj.

Zabrinutost tih zemalja jest da bi promjenom pravila o pristupanju također ograničile vlastitu sposobnost da blokiraju članstva koja smatraju problematičnima.

Mnoge članice žele blokirati nekog kandidata

To otvara niz rivalstava na koja Orban može utjecati. Grčkoj je, primjerice, važno pokazati da može zaustaviti pregovore o članstvu Turske, isto kao što Bugarska želi moći blokirati Sjevernu Makedoniju, a Hrvatska Srbiju, piše Politico.

Costin prijedlog otvorio bi put naprijed ne samo za Ukrajinu, čiji je zahtjev mjesecima blokiran zbog Orbánova veta, nego i za Moldaviju, jer su kandidature dviju zemalja povezane.

Poticaj za pojednostavljenje pristupanja EU dolazi dok vodeći dužnosnici EU snažno podupiru zahtjeve Ukrajine i Moldavije za članstvom.

‘Ozbiljno promatramo…’

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen više je puta istaknula da Ukrajina pripada EU-u, tvrdeći da bi Kijev mogao postići punopravno članstvo u 27-članoj skupini do 2030. ako nastavi s pravosudnim i ekonomskim reformama.

Kijev je proveo pravosudne reforme i imao opsežne razgovore s partnerima u Bruxellesu, no pravno gledano, pregovori još nisu započeli. Trenutno, prema pravilima, Mađarska može blokirati formalne pregovore.

No, taj poticaj sada nailazi na protivljenje lidera koji svoje pravo veta smatraju duboko povezanim s nacionalnim suverenitetom, poput Grčke, koja dugo opstruira zahtjev Turske za članstvo kao sigurnosnu prijetnju. Atena se oslanja na veto kako bi osigurala da Ankara nikada ne postane članica EU-a.

“Ovaj prijedlog se promatra vrlo oprezno“, rekao je grčki dužnosnik, misleći na Costinu inicijativu za promjenu pravila.

‘Hrvati žele kontrolirati Srbe’

Pariz se također povijesno protivio pristupanju Turske bloku, a francuski predsjednik Emmanuel Macron je turskom kolegi Recepu Tayyipu Erdoğanu još 2018. rekao da nema šanse za napredak zahtjeva Ankare.

“Očito Mađari blokiraju Ukrajince. Ali, to nije sve. Bugari žele moći blokirati Makedonce, Hrvati žele kontrolirati Srbe, Grčka i Cipar ne žele da Turska dolazi bliže EU-u, a Grčka želi paziti i na Albaniju“, rekao je diplomat Unije.

Javno, lideri EU možda se protive mađarskom blokiranju Ukrajine. No, iza zatvorenih vrata, mnogi to vide kao zgodno opravdanje za vlastite zahtjeve, piše Dnevnik.hr.

NOVO ISTRAŽIVANJE Većina Hrvata želi BiH i Crnu Goru u EU, svaki drugi protiv članstva Srbije