Dosad najsnažniji politički pritisak na premijera Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković tempirao je za 11. veljače, dan kad bi Plenković mogao i formalno izgubiti većinu u Saboru kod izglasavanja novog ministra poljoprivrede. Istoga dana zakazao je Skupštinu Jadrolinije sa zahtjevom za smjenom Davida Sopte. No izvori bliski Jadroliniji tvrde da bi mogao odletjeti i Butković

Pa hajde neka me Plenković smijeni. Baš bih volio vidjeti kako bi to izgledalo’’. Izjavio je to prkosno u ponedjeljak oko podneva Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture u svom krugu povjerljivih suradnika netom nakon što je javno zatražio ostavku predsjednika Uprave Jadrolinije Davida Sopte.

Iako je u međuvremenu premijer Plenković 4. veljače ujutro održao sastanak sa Soptom nakon kojeg je odlučio da će članovi Vlade na Skupštini Jadrolinije donijeti odluku o opozivu cijele Uprave Društva, samo dan ranije situacija je bila na vrhuncu napetosti jer je Butković održao press konferenciju na kojoj je otvoreno rekao da traži smjenu Sopte.

Štoviše, izvor blizak Vladi dodatno je izjavio za Nacional kako se Butković uopće nije zamarao s time kako će Plenković reagirati na njegov zahtjev za Soptinom smjenom. Taj izvor navodi kako je Butković u svom užem krugu o tomu već diskutirao i da je u istom društvu izjavio i sljedeće:

‘’Odlučio sam da sa Soptom više ne mogu. Ne mogu si dopustiti da se u javnosti stvori dojam da sam nešto zataškavao, a još manje sam mogao mijenjati izvješće o tom događaju. Ne mogu si to dopustiti’’.

Zakazivanjem sjednice tročlane Skupštine Jadrolinije sa zahtjevom za smjenu Davida Sopte s funkcije predsjednika Uprave Jadrolinije za 11. veljače, upravo na dan kada će se u Saboru glasovati o povjerenju Davidu Vlajčiću, kandidatu Domovinskog pokreta za novog ministra poljoprivrede, predsjednik njene skupštine i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković namjerno je tempirao dosad najsnažniji politički pritisak na hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

To bi trebala biti jedina točka dnevnog reda tročlane Skupštine, koju još čine ministri Marko Primorac i Tonči Glavina i Butković svakako očekuje da Skupština od Nadzornog odbora žurno zatraži opoziv Davida Sopte.

Ako se to dogodi, Jadrolinija će ostati bez predsjednika Uprave, ali tvrtkom bi mogli nastaviti upravljati drugi članovi Uprave sve do izbora novog čelnog čovjeka. U dramatičnom političkom kontekstu tih zbivanja to je, međutim, tek sporedno tehničko pitanje. Suštinski Butković sa svoje strane, nakon Josipa Dabre, potencijalno također dovodi u pitanje opstanak Vlade.

Butković je tim zahtjevom ujedno proizveo i prvorazrednu političku dramu, jer u slučaju Soptina ostanka na toj funkciji riskira svoje veliko političko poniženje, a po nekima i svoju budućnost unutar aktualne vlade.

‘Odlučio sam da sa Soptom više ne mogu. Ne mogu si dopustiti da se u javnosti stvori dojam da sam nešto zataškavao’, rekao je Butković. FOTO: Nel Pavletic/PIXSELL

Evo kako je ta zbivanja tijekom ponedjeljka za Nacional protumačio jedan od izvora bliskih Jadroliniji:

‘’Bude li Sopta i nakon svega preživio na mjestu predsjednika Uprave Jadrolinije, bit će jasno da Butković više nema što tražiti u ovoj vladi. A to bi značilo njegov povratak u Sabor i otvorilo novu dilemu – bi li on tada uopće podržavao tu vladu i bi li se pojavio na sjednici na kojoj bi se donosile presudne odluke. Plenković bi o svemu tomu trebao početi što prije razmišljati’’.

To je kontekst u kojem se od Plenkovića očekivala reakcija na najavljeni Butkovićev zahtjev za Soptinom ostavkom. Bude li Sopta smijenjen, bit će to snažan udarac Plenkoviću i jasno pozicioniranje Olega Butkovića unutar HDZ-a u osjetljivom političkom trenutku u kojem je aktualna vlada tražila odgodu izglasavanja povjerenja novom ministru, evidentno jer trenutno nema većinu u Saboru.

Isti taj izvor navodi kako HDZ zasad nije uspio osigurati zamjenski većinski glas u Saboru umjesto Josipa Dabre, ali kako je Butković sebi bliskim ljudima unutar stranke rekao kako on nikada ne bi rušio vlastitu vladu, te da vjeruje kako će saborska većina ipak biti osigurana i prije 11. veljače.

Izvor blizak Vladi Nacionalu je još sredinom proteklog tjedna najavio da će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture upravo u ponedjeljak objaviti izvješće o izvidima pomorskih prekršaja koje je provodilo vezano uz nesreću na trajektu Lastovo koja se dogodila u kolovozu prošle godine u Malom Lošinju, a što je poslužilo kao neposredni povod da Butković i službeno definitivno zatraži Soptinu ostavku.

Butković i Plenković i dosad su, naročito neslužbeno, različito tumačili zone odgovornosti za tu nesreću.

Izvor blizak Vladi još je početkom prosinca prošle godine izjavio da će već do druge polovice prosinca napokon biti gotov nalaz Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu o teškoj nesreći i padu 10 tona teške rampe na trajektu Lastovo koja je 11. kolovoza ove godine na licu mjesta usmrtila trojicu pomorca Jadrolinije.

Prema informacijama koje je još tada potvrdio visoki izvor blizak toj Agenciji, njihovo izvješće najvećim se dijelom podudara s nacrtom izvješća povjerenstva Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o nesreći broda Lastovo, koji je početkom listopada procurio u javnost, u kojem je kao glavni i odgovorni krivac naveden predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta. To se u ponedjeljak i definitivno moglo vidjeti. Prema navodima tog izvora, ta je informacija došla i do ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, ali i do Sopte te je među njima još koncem 2024. izazvala novi neizravni sukob.

No budući da se Soptu smatra Plenkovićevim „miljenikom“ i bliskim prijateljem, bilo kakav pokušaj Butkovićeva obračuna sa Soptom doživljavao se i kao izravni udar na premijera. Pa je, kako su u to vrijeme ustvrdili Nacionalovi izvori, već početkom prosinca krenuo preventivni protuudar na ministra Butkovića.

Premijer Andrej Plenković morat će odlučiti hoće li žrtvovati svog ‘miljenika’ Davida Soptu ili ostati bez jednog od najdugovječnijih HDZ-ovih ministara Olega Butkovića. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Naime, gotovo istovremeno s informacijom o tome da bi Sopta mogao i službeno biti prozvan kao odgovoran za nesreću trajekta Lastovo, u dijelu medijskog prostora pojavili su se navodi da Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), koji je započeo istragu protiv bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša, provodi izvide i protiv Butkovića, kojem se imputira odgovornost za moguće sporna zbivanja unutar tvrtki HŽ Cargo, Hrvatska pošta i Hrvatske šume.

Suočen s tim navodima, kako doznaje Nacional, ministar Butković u jednom uskom krugu svojih političkih suradnika vrlo je burno reagirao te je za to, kako je rekao, podmetanje optužio upravo Soptu.

Premijer Plenković prvu izjavu o nesreći na trajektu Lastovo dao je tek peti dan od tog stravičnog događaja i to je učinio tako da je medije optužio za pritisak na Vladu.

„Ovo se koristi za činjenje štete Vladi, ali navikli smo na to, ovo nam je treći mandat. Nema ni teoretske šanse da podlegnemo vanjskom pritisku dok istraga ne utvrdi što se dogodilo. Ovo je stvar naše komunikacije, nema potrebe da predsjednik Vlade komentira sve – ministar je dao izjave, Sopta je dao izjave. Sve što se napravilo, napravilo se kako treba“, rekao je tada Plenković odgovarajući na pitanje zašto je tragediju komentirao tek peti dan nakon nesreće na trajektu.

Nakon puštanja tog nacrta u javnost, Jadrolinija je tvrdila da i oni provode svoju istragu. Međutim, predsjednik Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije Ivan Srzentić pozvao je tada Soptu da pokaže internu istragu Jadrolinije.

„Neka javnost sazna kakvu je vrstu istrage kompanija provela i što je poduzeto. Nacrt izvješća je, za razliku od Jadrolinijina priopćenja, potpisan imenima i prezimenima onih koji su ga sastavljali. Tko su ti ljudi koji su proveli Jadrolinijinu istragu, zašto ne znamo njihova imena? Prema onome što je tamo napisano, ispada da resorno ministarstvo namjerno želi naštetiti državnoj kompaniji koja je u njihovu resoru. To su takve nebuloze“, rekao je Srzentić.

U ponedjeljak je najvećim dijelom definitivno potvrđeno ono što je pisalo u nacrtu koji je sredinom listopada završio u medijima, što dramatično otežava poziciju Davida Sopte, ali u delikatnu situaciju stavlja i Plenkovića, naročito jer je i premijer ustvrdio da će čekati „dok istraga ne utvrdi što se dogodilo“.

Završna je to eskalacija situacije oko Jadrolinije u kojoj je više Nacionalovih političkih izvora još sredinom listopada 2024. izrazilo mišljenje da je Plenković spremniji žrtvovati Butkovića nego Soptu te da je priprema za proces Butkovićeve „eliminacije“ započela još tijekom ljeta 2024. Tada je iz krugova bliskih vrhu HDZ-a, ali prvenstveno iz splitsko-dalmatinskog HDZ-a, krenulo prozivanje Butkovića da je sve najvažnije infrastrukturne projekte usmjerio prema Rijeci i riječkom području, dok je Split u prometnom smislu godinama bio potpuno zapostavljen. Međutim, izvori bliski Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture rekli su tada za Nacional: „Butković je uvjeren da iza pritiska splitskog HDZ-a na njega stoji Plenković koji mu želi skinuti glavu.“

Na dan kad će se u Saboru glasati o povjerenju novom ministru poljoprivrede Davoru Vlajčiću, 11. veljače, Butković je zakazao sjednicu tročlane Skupštine Jadrolinije sa zahtjevom za smjenu Sopte. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Tijekom ponedjeljka Sopta je ponovo i za Nacional izjavio kako se ne osjeća odgovornim za tu tragediju.

Uprava Jadrolinije, a i predsjednik Uprave Sopta već su nakon puštanja prvog nacrta izvješća povjerenstva u medije negirali ne samo svoju odgovornost, već i glavne teze iznesene u tom nacrtu. Sopta je tada u intervjuu za Novi list ustvrdio da Jadrolinija ima uređen sustav sigurnosti:

„Prema Pomorskom zakoniku, kompanija na čijem sam čelu dužna je osigurati uspostavljanje Sustava upravljanja sigurnošću, što je Jadrolinija uspostavila 1996., inače niti jedan naš brod ne bi plovio. Ako nešto treba doraditi, popravit ćemo, ali sustav je odavno uspostavljen i funkcionira. Moja odgovornost kao predsjednika Uprave je za ukupno funkcioniranje kompanije, a u tom pogledu Jadrolinija je danas bolja i stabilnija kompanija nego što je bila kad sam došao, s uzastopnim rastom broja putnika, ali i unaprjeđenjem uvjeta rada svih zaposlenika.“

Visoki poslovni izvor blizak vodstvu Jadrolinije i Sopti u svemu je i u to vrijeme vidio političke motive i ustvrdio: „Nacrt izvješća sastavljen je neobjektivno, moguće i tendenciozno i dovodi u pitanje cijeli sustav izdavanja svjedodžbi i odobrenja koje daje Hrvatski registar brodova (HRB) i time ugrožava sve hrvatske brodare.“

Neovisni izvor blizak Jadroliniji tijekom ponedjeljka upozorio je Nacional na više po njemu spornih dijelova izvješća na kojem se temelji Butkovićev zahtjev za Soptinom smjenom.

Taj izvor, slično onome što su u javnost iznijeli i predstavnici sindikata Jadrolinije, spornim smatra one dijelove izvješća na temelju kojeg se suodgovornim za nesreću smatra i kapetan tog broda Goran Đolonga.

Spornim taj izvor smatra to što Đolongu terete da je morao postupati po ISIM poslovniku broda, zapravo po tzv. SUS-u – Sustavu upravljanja sigurnošću, koji se na tom brodu nalazio u registratoru do otprilike travnja 2024., pa je izuzet i vraćen na USB-u. Taj izvor o tomu kaže:

‘’Bilo je to uputstvo jednako za sve brodove, ni po čemu se nije razlikovalo za taj brod, a i takvo kakvo je postojalo bilo je manjkavo, nejasno, nerazrađeno i nepropisano. Osim toga, nakon nesreće i nakon što se u javnosti pojavio nacrt izvješća o nesreći, na brod je dostavljen izmijenjen baš u onome dijelu koji pokriva sve nedefiniranosti utvrđene nakon nesreće, a i to su dostavili zbrda zdola i rukom nadopisivali pojedine dijelove.’’

Isti izvor posebno upozorava na dio izvješća s konca 29. stranice u kojem piše:

‘’Nadalje, od Hrvatskog registra brodova zatražena je informacija o njihovim saznanjima vezano uz eventualno obavljene zahvate na pramčanoj rampi i hidrauličkom sustavu pramčane rampe, na što se HDB očitovao putem elektronske pošte, dana 12. kolovoza 2024. prema kojoj je tijekom prosinca 2006. izrađena potpuno nova pramčana rampa, a tijekom godišnjeg remonta u 2023. obavljena zamjena čeličnih užadi na pramčanoj rampi. Uzevši u obzir da je 2006. rampa produžena za 500 mm, odnosno njena težina povećana je za više stotina kilograma, od HRB-a je zatražen podatak o tome je li zbog povećane težine rampe obavljeno terećenje hidrauličkog sustava rampe – testiranje mogućnosti hidrauličkog sustava rampe u odnosu na povećanu težinu rampe. HRB putem elektronske pošte, dana 20. kolovoza 2024., navodi kako nema podataka u evidencijama HRB-a da je obavljeno terećenje rampe već samo postoji izvještaj prema kojem je novo ugrađena rampa testirana u radu.’’

Taj dio izvješća izvor blizak Jadroliniji komentira ovako: ‘’To je nečuveno. Izmijenili su sustav, nisu ga testirali nego su ga tako izmijenjenog pustili u rad. Doslovno se godinama kockaju sa životima posade, putnika i sigurnošću broda. Pa prvo se valjda treba testirati novi sustav pa ga onda pustiti u rad ako je ispravan. Osim toga, nikome od zapovjednika broda to nije rečeno.’’

Sasvim je drugo pitanje je li za to objektivno odgovoran David Sopta, ili njegovi prethodnici koji su inicijalno promijenili tehničke karakteristike rampe još 2006., a o tomu izgleda nikoga nisu informirali.

Isti izvor napominje kako se u dijelu izvješća navodi kako je laboratorijskim ispitivanjem hidrauličkom pumpom ostvaren tlak u sustavu od 120 bara koji je bio postojan cijelo vrijeme dok je pumpa radila. Potom u izvješću piše:

‘‘Od trenutka isključivanja pumpe došlo je do pada tlaka u sustavu sa 120 bara na atmosferski tlak u vremenskom periodu od oko 30 sekundi. Količina propuštanja ventila tijekom ispitivanja bila je 0,15 kubnih decimetara ulja. Ovim ispitivanjem je utvrđena normalna funkcija ventila. Nakon provedenog ispitivanja ispravnosti ventila, isti je rastavljen i detaljno pregledan. Tim pregledom nisu utvrđena nikakva oštećenja unutar ventila niti su pronađeni tragovi trošenja na pokretnim dijelovima ventila’’.

Izvor blizak Jadroliniji taj dio izvješća komentira ovako: ‘’Ako je sustav bio ispravan, kako je rampa pala? Radi se o hidrauličnom sustavu koji mora držati rampu, a ne da ona kada je hidraulika isključena dovede do toga da rampa padne. Drugi dan nakon nesreće testirali su rampu i opet je pala. Tu se otvara pitanje kako je moguće da rampa malo pada, malo stoji. Tko je to mogao predvidjeti, ako se tvrdi da je nominalno rampa ispravna? Na brodu se jako dobro znalo tko što radi, unatoč krnjem pravilniku.’’

Osim toga, izvor blizak Upravi Jadrolinije navodi kako su u zadarskoj luci Gaženica 4. lipnja 2024. djelatnici tamošnje Lučke kapetanije pregledali brod Lastovo i kao jedini zabilježeni nedostatak zaključili: “Sustav javnog razglasa nije priključen na izvor električne energije za slučaj nužde”. Dokumente koji to potvrđuju objavio je portal morski.hr u ponedjeljak navodeći da oni pokazuju kako je prije nesreće obavljen sigurnosni pregled u kojem rampa uopće nije spomenuta kao sigurnosni problem, kao i da izvještaj Hrvatskog registra brodova neposredno nakon tragedije naglašava da “tijekom pregleda nisu uočeni nedostaci u svezi sustava upravljanja sigurnošću”. Taj je dokument, kako se tvrdi, sačinjen u prisustvu predstavnika Ministarstva mora. Drugim riječima, trajekt Lastovo dva mjeseca prije nesreće pregledan je i ocijenjen urednim za plovidbu.

Izvor blizak Upravi Jadrolinije izjavio je za Nacional kako tijela koja nadziru Jadroliniju kontinuirano trajektu Lastovo izdaju dokumente na temelju kojih on može normalno ploviti, da je taj trajekt u službi hrvatskog nacionalnog brodara od 1978., otkad nisu evidentirani veći problemi.

Isti izvor navodi kako je potpuno očito da se nesreća dogodila zbog ljudske pogreške, da se to može vrlo jednostavno ustanoviti te da je sve ostalo zona politike. Taj izvor također smatra da se radi o čistom političkom obračunu Butkovića i Plenkovića te navodi kako na to upućuje i indikativan datum sazivanja Skupštine Jadrolinije, koji se podudara s danom izglasavanja novog ministra poljoprivrede u Saboru.