Nacional otkriva što šef DORH-a Ivan Turudić danas govori o sada bivšem šefu Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću nakon njihova razlaza koji se dogodio kad je poništena presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu zbog primanja mita od mađarskog Mola
“On je najbogatiji sudac u Hrvatskoj. Neka samo uživa u svom bogatstvu i zbirci oružja”, tim je riječima glavni državni odvjetnik Ivan Turudić u jednom povjerljivom društvu krajem prošlog tjedna komentirao intervju sada bivšeg predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića za Novu TV. Izvor koji je taj Turudićev komentar prepričao Nacionalu kaže i da je Turudić sarkastično dodao:
„Vidim da Šeparović drobi…“
Turudić i Šeparović ne komuniciraju i nisu se vidjeli gotovo punih 14 godina, otkad je Turudić bio predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, Šeparović sudac Ustavnog suda, a između njih je „pukla ljubav“ kad je Ustavni sud srušio Turudićevu presudu u predmetu Ina – MOL protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija. Prošle godine Šeparović je odbio doći na Turudićevu prisegu i na taj događaj nije poslao nikoga iz Ustavnog suda, zbog čega je Turudić pobjesnio jer je smatrao da na taj način Šeparović privatizira instituciju Ustavnog suda.
Bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan dao je aktualnom šefu DORH-a Ivanu Turuduću, tada predsjedniku Županijskog suda u Zagrebu, informaciju o mitu za ustavne suce, a on ju je prenio Vladimiru Šeksu Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
Turudić je u istom društvu u kojem je bio prošlog vikenda rekao i sljedeće:
„Šeparović nikome nije dao da dođe na moju prisegu. To mi je reklo nekoliko sudaca Ustavnog suda.“
U intervjuu povodom zadnjeg dana svog mandata Šeparović je svoj odnos s Turudićem prikazao na način kao da se Turudić na njega naljutio nakon što je Ustavni sud srušio presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu.
„Turudić je prestao komunicirati sa mnom kada je srušena presuda Sanaderu.“
Šeparović je tada bio jedan od sudaca.
“Turudić je to zamjerio, mislio je da je to bilo usmjereno protiv njega, a nije. Mi smo smatrali da Sanader u tom trenutku nije imao pravedno suđenje”, rekao je Šeparović.
Međutim, izvori bliski čak trojici šefova DORH-a, sadašnjem Ivanu Turudiću i njegovim prethodnicima Mladenu Bajiću i Dinku Cvitanu, za Nacional su potvrdili da je pozadina toga puno dublja i zlokobnija nego što to Šeparović sada lakonski prikazuje. Naime, već je od ranije poznato, Nacional je o tome pisao 27. prosinca 2016. i više puta nakon toga, a spominjali su i drugi mediji, da su se u vezi te presude Ustavnog suda pojavile optužbe da su suci, među kojima je bio i Šeparović, primili 5 milijuna eura mita.
Nacionalov visoki pravosudni izvor kaže i da je Turudić siguran da je glavni razlog Šeparovićeva nedolaska na njegovu prisegu upravo taj što on još od ranije sumnja da upravo Turudić stoji iza optužbi da su suci Ustavnog suda u vrijeme dok su odlučivali o predmetu bivšeg premijera Ive Sanadera u aferi Ina – MOL primili mito.
Bivši predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović spriječio je da se u stručnim krugovima raspravlja o reviziji odluke Ustavnog suda kojom je poništena presuda Sanaderu i šefu MOL-a Zsoltu Hernádiju Photo: Robert Anić/PIXSELL
Međutim, visoki pravosudni izvor blizak DORH-u tvrdi:
„Te optužbe nije izrekao Turudić, već bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. Turudića je to ljeto, kad je bio na proputovanju Zagrebom nakon povratka s odmora, Cvitan pozvao u svoj ured i u društvu također bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića rekao mu da su suci Ustavnog suda primili 5 milijuna eura mita kako bi srušili Turudićevu presudu Sanaderu. Turudić je nakon toga otišao u Viroviticu, a kako je bilo ljetno doba i tamo se održavala neka manifestacija, u Viroviticu je došao i Vladimir Šeks. Turudić je taj razgovor u DORH-u prepričao Šeksu koji je tom prilikom malo popio, i on je odmah nazvao Šeparovića i to mu prepričao. Pa je Šeparović to shvatio kao da Turudić širi te priče, a nije ih širio Turudić nego Cvitan.“
Protiv takve odluke Ustavnog suda koja oslobađa Sanadera bio je i jedan od najcjenjenijih ustavnih sudaca Davor Krapac, ali je na kraju ipak glasao za, pa se njegovo kasnije samoubojstvo u nekim pravosudnim krugovima povezuje s time da on nije mogao živjeti s tom spoznajom. Protiv je bio i sudac Ivan Matija, ali nije pisao izdvojeno mišljenje, tvrdi pravosudni izvor.
Ustavni sud srušio je Turudićevu presudu u predmetu Ina – MOL protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija – od tada današnji šef DORH-a Ivan Turudić i tadašnji sudac, a kasnije predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović ne razgovaraju Photo: Željko Lukunić/PIXSELL
Turudić je već bio neizravno uključen u dramatične događaje u DORH-u vezano uz ispitivanje priče o spomenutom navodnom mitu. Izgleda da je upravo o njegovu svjedočenju ovisilo hoće li DORH te optužbe ozbiljno shvatiti. O tome je nekoliko godina kasnije govorio u intervjuu za Jutarnji list:
“U ljeto kada je donesena odluka Ustavnog suda dogodila se još jedna zanimljiva stvar. Bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan me pozvao na kavu u DORH. Razgovarali smo, a u jednom trenutku se pridružio Mladen Bajić. Cvitan je glasno, tako da su ga mogli čuti i u susjednim prostorijama, govorio da je do njega dopro glas i indicije da su neki suci Ustavnog suda uzeli novac da ukinu presudu u predmetu Ina – MOL. Rekao je da će o tome održati konferenciju za tisak na kojoj će sve jasno i glasno reći (…) Pretpostavljam da je Šeks prenio Šeparoviću kako sam ja kazao da je on korumpiran i da je dobio novac za ukidanje presude Ina – MOL. Ja to nisam rekao.”
‘Cvitan je pozvao Turudića u DORH i pred Bajićem mu rekao da su suci Ustavnog suda primili 5 milijuna eura mita da ponište presudu Sanaderu. Turudić je to u Virovitici rekao Šeksu, a on je nazvao Šeparovića’
Međutim, na pitanje “Sumnjate li da je na Ustavnom sudu bilo korupcije kada se odlučivalo o presudi bivšem premijeru Ivi Sanaderu?”, Turudić je tada odgovorio sljedeće:
“Da sam rekao to što mi imputira Šeparović, Cvitan bi odmah uzeo moju izjavu i tretirao je kao kaznenu prijavu. Međutim, ja to nisam rekao Cvitanu. On je tek nakon nekoliko godina ispitivao pitanje korupcije na Ustavnom sudu, i to upravo na zahtjev predsjednika Ustavnog suda. DORH je zaključio kako nema ni osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo.”
Ključno je u toj Turudićevoj izjavi Jutarnjem listu to da on to nije rekao Cvitanu. Što otvara prostor za zaključivanje da je možda rekao nekom drugom.
Šeparovićevom ulogom u rušenju presude Sanaderu bavila se i profesorica Zlata Đurđević s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Ključni argumenti Ustavnog suda za poništenje presude Županijskog suda kojom je Sanader osuđen da je kao premijer Hrvatske u zamjenu za mito predao upravljačka prava nad Inom mađarskom MOL-u, svodili su se na to da tijekom procesa nije utvrđeno je li bivši premijer doista bio službena osoba, da je sporno što se u presudama navodi da je Sanader bio i predsjednik HDZ-a te što se ukazuje na štetnost ugovora između Ine i MOL-a koji je Sanaderova vlada usvojila. Zbog toga su zaključili da Sanader nije imao pravično suđenje i sve vratili na početak.
Profesorica Zlata Đurđević bavila se Šeparovićevom ulogom u rušenju presude Sanaderu te je pravno osporila tu odluku Photo: Sandra Šimunović/PIXSELL
Profesorica Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno-procesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu i predsjednica Udruženja za kaznene znanosti i praksu, u svom radu iz 2018. navela je da su ti razlozi bili nedostatni i irelevantni za ukidanje presude, da ne predstavljaju kršenje Ustava i da zbog tih razloga presuda uopće nije smjela biti ukinuta. Zlata Đurđević je u svojem radu o ustavnoj odluci o ukidanju presude Sanaderu u slučaju Ina – MOL, objavljenom u Ljetopisu za kaznene znanosti i praksu, između ostaloga iznijela da pravni razlozi za ukidanje presude nisu postojali i da svi razlozi koje je Ustavni sud tada naveo u obrazloženju nemaju uporišta u Ustavu.
Zlata Đurđević smeta vrhu HDZ-a jer je pobila razloge Ustavnog suda za ukidanje presude Sanaderu
Ako su argumenti Zlate Đurđević točni, to bi otvorilo pitanje jesu li suci Ustavnog suda koji su sudjelovali u donošenju sporne odluke u slučaju Sanader uistinu tako nestručni kako ona tvrdi ili su toliko vješti da su naprosto smislili razloge na temelju kojih su srušili presudu u uvjerenju da njihovu odluku nitko neće usuditi osporavati.
Svojim stručnim radom Zlata Đurđević je 2018. izazvala pomutnju u vrhu Ustavnog i Vrhovnog suda, ali i u političkom miljeu koji ih kontrolira. Tome svjedoči i operacija kojom su tada rukovodili tadašnji predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović i predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa. Naime, Zlata Đurđević je svoj stručni rad trebala predstaviti na 31. stručnom susretu kaznenih teoretičara i praktičara, koji se od 6. do 8. prosinca 2018. održavao u Opatiji, u organizaciji Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu. Na tom skupu svoj rad trebao je predstaviti i bivši predsjednik Ivo Josipović, također profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, koji je slično pravno analizirao presudu u slučaju Hypo.
Međutim, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović s predsjednikom Vrhovnog suda Đurom Sessom opstruirao je i vršio ogroman pritisak na cijeli pravosudni milje da se o tim presudama Sanaderu izbjegnu stručne rasprave, kako se ne bi otkrilo da su te skandalozne presude neustavne i donesene nakon obimnog političkog lobiranja da se Sanader zaštiti i oslobodi. Kao dva formalno najmoćnija čovjeka hrvatskog pravosuđa, Miroslav Šeparović i Đuro Sessa zabranili su tada ustavnim sucima, sucima Vrhovnog suda i sucima nižih sudova sudjelovanje u simpoziju na kojem se o tome trebalo stručno raspravljati. Rasprava o toj presudi, naime, imala bi dalekosežne posljedice upravo za njih dvojicu, jer bi otvorila pitanje kakve posljedice za Ustavni sud i slučaj Ina – MOL mogu nastupiti ako se utvrdi da su argumenti Zlate Đurđević i Ive Josipovića ispravni, a argumenti na koje se Ustavni sud pozivao u svojim odlukama pravno neutemeljeni.
Šeparovićevim odlaskom u mirovinu cijela ta priča o primanju mita ponovno bi mogla pasti u zaborav jer osim prepričavanja po hodnicima DORH-a, gdje je Cvitan i dalje jedan od zamjenika glavnog državnog odvjetnika, i među visokim pravosudnim izborima, nikakvog drugog epiloga nije bilo.
Jedini „epilog“ bit će taj da Frane Staničić, Šeparovićev nasljednik na mjestu predsjednika Ustavnog suda, nastavlja „prijateljske odnose“ s mađarskom stranom jer upravo u prvom tjednu svog stupanja na dužnost, kako je Nacional doznao iz pravosudnih krugova, a to je objavio i Jutarnji list, prima mađarsku državnu nagradu za znanost.
Komentari