Ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, iako čest način brige za starije osobe u Hrvatskoj, često postaju izvor ozbiljnih zlouporaba i dugotrajnih sudskih sporova.

U Hrvatskoj su ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju uobičajen način uređivanja skrbi za starije osobe, no u praksi često dovode do ozbiljnih problema.

Mnogi stariji građani ne razlikuju ključnu razliku između te dvije vrste ugovora: dok ugovor o doživotnom uzdržavanju predviđa prijenos imovine tek nakon smrti korisnika, kod dosmrtnog uzdržavanja imovina prelazi na uzdržavatelja odmah nakon potpisa, uz obvezu brige o primatelju.

NEPRAVDA Za njegu bolesnih roditelja u Hrvatskoj nemate pravo na bolovanje jer državi nisu ‘uža obitelj’

Zbog tog nerazlikovanja, brojne osobe treće životne dobi ne znajući ustupaju svoju imovinu još za života, piše Mirovina.hr. Povjerenje prema uzdržavatelju i nedostatak pravne informiranosti često otvaraju prostor za zlouporabe. Mnogi nemaju čak ni primjerak sklopljenog ugovora, a postupke za raskid ili poništenje rijetko pokreću – najčešće zbog bojazni od visokih troškova i dugotrajnih sudskih procesa.

Primjeri zlouporabe

Jedan od slučajeva koji ilustrira te poteškoće opisan je u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024.: 88-godišnju ženu, koja je bila u lošem zdravstvenom stanju nakon što je preboljela koronavirus, njezini su kumovi odveli javnom bilježniku. Umjesto punomoći za prodaju kuće, podmetnut joj je darovni ugovor, čime je – ne znajući – ostala bez cjelokupne imovine. Danas živi u iznimno teškim uvjetima, bez osnovnih sredstava i u lošem psihičkom stanju.

U istom izvješću navodi se i primjer 86-godišnje žene koja je još 2020. pokrenula sudski postupak za raskid ugovora o uzdržavanju. Prvostupanjski postupak trajao je četiri godine i četiri mjeseca, a žalbeni još nije okončan.

PLENKOVIĆ JE IGNORIRA Pučka pravobraniteljica upozorila na brojna kršenja građanskih prava, posebno ugroženi umirovljenici

Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju

Kako bi se spriječile slične situacije, krajem 2023. izmijenjen je Zakon o obveznim odnosima, a 1. srpnja 2024. uspostavljen je Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Registar vodi Hrvatska javnobilježnička komora, ali pristup nije javan – uvid imaju samo sudovi, javni bilježnici, Hrvatski zavod za socijalni rad i državna odvjetništva.

U 2024. godini bilježnici su sastavili ukupno 4.584 ugovora o doživotnom i 1.285 ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, dok su sudovi u Registar upisali 747 i 161 takav ugovor. Prvi je put nakon dužeg vremena zabilježen pad broja sklopljenih ugovora.

DOSTOJANSTVENA STAROST Evo što donosi Deklaracije o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi

Unatoč uvođenju Registra, Komora još uvijek nema neovisnu mogućnost provjere zabrana vezanih uz određene osobe iz sustava socijalne skrbi. Ovisi o informacijama Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a suradnja na tom planu još nije potpuno funkcionalna.

Raskidi tih ugovora i dalje traju godinama

Sudovi, iako se preporučuje ubrzavanje postupaka, nemaju zakonsku obvezu rješavati ove slučajeve u posebnim rokovima, niti su oni izuzeti iz redovnog sudskog postupanja. Posljedično, raskidi ovih ugovora i dalje traju godinama, što posebno pogađa starije osobe i one narušenog zdravlja, piše Mirovina.

Pučka pravobraniteljica u svom izvješću preporučuje nastavak edukacije građana o pravnoj prirodi ovih ugovora i dodatnu stručnu obuku za javne bilježnike. Također ukazuje na potrebu bolje suradnje svih nadležnih institucija te na nužnost unapređenja sudske prakse.

DALEKO OD 800 EURA Mirovinska reforma donosi brojne izmjene. Evo tko će biti dobitnici, a tko gubitnici

Iako su učinjeni određeni pomaci, jasno je – pravna zaštita starijih osoba u kontekstu ugovora o uzdržavanju i dalje nije dostatna.