Odlukom nove njemačke vlade na čelu s kancelarom Friedrichom Merzom (Kršćansko-demokratska unija, CDU), ukinuto je nekoliko funkcija posebnih izaslanika, a među njima i dužnost posebnog izaslanika za zemlje Zapadnog Balkana.

Ta je funkcija uvedena 2022. godine, u vrijeme ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock (Zeleni) s ciljem da se ciljano podupre približavanje regije Europskoj uniji, piše Deutsche Welle (DW).

Članstvu u EU najbliže Crna Gora i Albanija

Podsjetimo, Zapadni Balkan je termin kojim Europska unija zajednički naziva zemlje iz procesa stabilizacije i pridruživanja – Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Albaniju te Kosovo.

Sve osim Kosova imaju status kandidata za članstvo u EU, a sve, s izuzetkom Kosova i BiH, i pregovaraju o članstvu.

Ako je suditi po posljednjim izjavama iz Bruxellesa, članstvu u EU među zemljama tako shvaćene regije najbliže su Crna Gora i Albanija.

Racionalizacija državne uprave

Iz Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu poručuju kako je ova mjera dio provedbe središnjeg cilja nove vlade – racionalizacije državnog aparata. Zadaće posebnog izaslanika ubuduće bi trebale preuzeti nadležne radne jedinice.

Kako se navodi, suradnja sa zemljama regije i dalje ostaje intenzivna, Berlinski proces bit će nastavljen, a proces pristupanja država Zapadnog Balkana EU i dalje će se snažno podržavati. U taj proces bi trebala biti pojačano uključena i veleposlanstva u pojedinim zemljama.

Posebni izaslanici postali suvišni

Novi kancelar Merz ne krije da je cilj nove vlade jedinstveniji nastup na međunarodnom planu. U posljednjoj vladi često su se mišljenja Ministarstva vanjskih poslova i kancelarskog ureda, kada je vanjska politika bila u pitanju, razilazila.

Merz je i odabirom svog dugogodišnjeg suradnika i stranačkog kolege Johanna Wadephula donio jasnu odluku u tom smjeru. Postavljanjem trećeg jakog imena iz CDU-a kad je vanjska politika u pitanju, Gunthera Krichbauma na mjesto državnog tajnika za Europu, brojni specijalni izaslanici su očito postali suvišni.

Ministarstvo vanjskih poslova se isto tako neće baviti ni klimom kao što je to bio slučaj za vrijeme zelene ministrice Baerbock.

Dosadašnji izaslanik za Zapadni Balkan često putovao u regiju

Dosadašnji nositelj dužnosti, prvi na toj funkciji, Manuel Sarrazin (Zeleni), proteklih je godina bio vidljiv i angažiran predstavnik njemačke politike kad je Zapadni Balkan u pitanju. Redovito je putovao u regiju, sudjelovao na sastancima na vrhu i posredovao između vlada.

Promatrači su hvalili njegovu dobru umreženost na terenu te ulogu kontakt osobe kako za političke aktere, tako i za civilno društvo. Posebno u okviru Berlinskog procesa za Zapadni Balkan, Sarrazin je imao ključnu ulogu u unapređenju sporazuma o regionalnoj mobilnosti, međusobnom priznavanju stručnih kvalifikacija i gospodarskoj suradnji, što su ujedno i najveći doprinosi formata Berlinskog procesa kojeg je prije više od deset godina pokrenula upravo kancelarka Angela Merkel.

Gubitak personaliziranog glasa Njemačke u regiji

Ukinućem dužnosti gubi se i personalizirani glas Njemačke u regiji.

U prethodnoj vladi Zapadni Balkan imao je posebno istaknuto značenje. U koalicijskom sporazumu nove savezne vlade regija se, međutim, spominje tek usputno.

Posebno je uočljivo da Zapadni Balkan i u prvom vladinom izvješću kancelara Merza u srijedu u Bundestagu, kao i u govoru novog ministra vanjskih poslova, nije bio ili je bio tek rubno spomenut, iako su dvojica dugogodišnjih zastupnika CDU-a – Wadephul i Krichbaum, među najistaknutijim poznavateljima Zapadnog Balkana koji su godinama oblikovali njemačku politiku prema toj regiji.

Kritike Merzove odluke

Ukidanje funkcije specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan naišlo je na različite odjeke u Berlinu.

Boris Mijatović, zastupnik Zelenih u Bundestagu i glasnogovornik za politiku ljudskih prava, izrazio je suzdržanu kritiku. Naglasio je da je pozicija posebnog izaslanika bila ciljano pokrenuta inicijativa prethodne vlade s ciljem ubrzanja EU-integracija zemalja Zapadnog Balkana.

“Vrlo žalim što regija Zapadnog Balkana u ovom mandatu neće dobiti posebnog izaslanika njemačke vlade“, rekao je Mijatović.

On je istodobno najavio da će se u Bundestagu i dalje zalagati za vidljivost regije i za proces proširenja.

‘Novi šef diplomacije dobro poznaje regiju’

Adis Ahmetović, zastupnik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u Bundestagu i dosadašnji izvjestitelj frakcije za Zapadni Balkan, pozitivno je, pak, ocijenio ovu odluku vlade.

“Novi ministar vanjskih poslova je dokazani poznavatelj regije Zapadnog Balkana”, izjavio je Ahmetović.

Zajedno s novim državnim ministrom za Europu (Krichbaum), ova će tema postati “pitanje od vrhunske važnosti”. I u Bundestagu će zastupnički klub SPD-a zadržati svoj kurs i nastaviti s visokim prioritetom tretirati jačanje i EU-integraciju država Zapadnog Balkana.

Ako se uzme u obzir da su Zeleni u novom sazivu Bundestaga u oporbi, a socijaldemokrati s demokršćanskom Unijom CDU/CSU sastavljaju novu vladu, ovakva podjela mišljenja za bivše koalicijske partnere ne čudi.

Iz zastupničkog kluba Unije CDU/CSU u Bundestagu nisu do zaključenja teksta odgovorili na upit DW-a pozivajući se na činjenicu da će parlamentarni odbori novog saziva Bundestaga, pa tako i onaj koji se bavi pitanjima Zapadnog Balkana, biti formirani tek sljedećeg tjedna.

U regiji već žale za posebnim izaslanikom

No, za Sarrazinom se već sada žali na terenu, posebice među predstavnicima nevladinog sektora s kojima je političar Zelenih održavao tijesan kontakt.

“Pozicija specijalnog izaslanika vrlo je važna za regiju, posebno ako tu poziciju zauzima netko tko je, poput Sarrazina, istinski zainteresiran za političku budućnost Zapadnog Balkana i tko poznaje i dubinski razume kompleksnost odnosa i procesa koji se odvijaju u našem dijelu Europe. Zapadni Balkan je predugo bio izvan fokusa pažnje međunarodne zajednice, zamagljen iluzijom ‘stabilokracije’“, rekla je Vukosava Crnjanski, direktorica nevladine organizacije Crta iz Beograda, za DW.

VOJNI SAVEZI U REGIJI Klizi li Balkan prema novom ratu? Teško, evo i zašto