Jeste li zasićeni oprečnim informacijama o tome koje namirnice treba jesti, a koje izbjegavati? U medijima često čitamo o najnovijim istraživanjima u kojima se proglašava štetnim ono što je nekoć smatrano zdravim, i obratno. Znanost o hrani danas zbunjuje čak i stručnjake, ali ne i dr. Marka Hymana, autora svjetske uspješnice Hrana – Što bismo trebali jesti? koju je prevela Mirjana Paić-Jurinić i objavila Školska knjiga.

Povezujući 35-godišnje liječničko iskustvo i analizu znanosti o prehrani, obiteljski liječnik i zagovornik funkcionalne medicine otkriva u svojoj knjizi od čega se zaista sastoji zdrava prehrana, razjašnjava najčešće zablude o hrani i daje odgovor na vječno pitanje: „Što bismo trebali jesti?”

„Iscrpnu analizu dvanaest skupina namirnica – među kojima su meso, jaja, mliječni proizvodi, riba, žitarice, mahunarke, povrće, voće, orašasti plodovi i sjemenke, šećeri i zaslađivači – autor počinje znanstvenim činjenicama, zatim daje savjete na što je potrebno obratiti pozornost pri kupnji i pripremi namirnica te izdvaja što bismo trebali jesti, a što izbjegavati. Prikazom jednostavnih prehrambenih načela pokazuje što znači hraniti se zdravo, kako hranu upotrijebiti kao lijek te koji su dodatci prehrani važni za zdravlje i ozdravljenje”, napominje urednica hrvatskog izdanja knjige Ružica Miljanić.

ŽGARAVICA Što jesti, a što izbjegavati za mir u u želucu?

Kuhanje s pravim namirnicama

S pomoću popularno-znanstvenog priručnika Hrana čitatelji imaju prigodu preispitati svoje životne navike, izbaciti umjetne sastojke iz prehrane i naučiti kuhati s pravim, cjelovitim namirnicama. Pritom će se uvjeriti da priprema zdrave hrane ne mora trajati satima, što potvrđuje i sedmodnevni peganski jelovnik s jednostavnim, brzim i zdravim receptima u kojima autor kombinira načela paleo i veganske prehrane.

Dugogodišnje iskustvo u liječenju kroničnih i drugih bolesti ohrabrilo je Hymana da proturječnim informacijama o hrani prilazi „sa zrnom soli”. Važnost takvog razmišljanja ističe kanadski epidemiolog i jedan od osnivača pokreta za medicinu utemeljenu na činjenicama dr. David Sackett. „Za polovinu onoga što ćete naučiti na Medicinskom fakultetu pokazat će se pet godina nakon što diplomirate da je potpuno pogrešno ili zastarjelo. No, problem je to što vam nitko ne zna reći koja je to polovina, pa je najvažnije naučiti – kako učiti sam.” Dr. Mark Hyman, jedan od začetnika medicine koja se bavi prehranom, shvatio je koja je to polovina, tvrdi autor predgovora Aseem Malhotra, kardiolog i savjetnik američkoga Nacionalnog foruma za pretilost.

Školska knjiga

Globalna epidemija pretilosti

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pretilost globalnom epidemijom 2000. godine. Unatoč tome snažnom upozorenju starom više od 20 godina, današnji podaci pokazuju da se stanje pogoršava i da možemo govoriti o pravoj katastrofi. Danas većina svjetskog stanovništva živi u zemljama u kojima je loša prehrana odgovorna za više slučajeva bolesti i smrti nego tjelesna neaktivnost, pušenje i alkohol zajedno. „Jesmo li svi mi samo lijeni i neodgovorni proždrljivci ili su za to možda krivi pogrešni prehrambeni savjeti”, pita se savjetnik američkoga Nacionalnog foruma za pretilost.

Prema rezultatima istraživanja, koja su objavljena u uglednom časopisu The Lancet, alarmantni trendovi nisu zaobišli ni Hrvatsku – stope debljine udvostručile su se od 1990. do 2022. godine. U odvažnoj i sjajnoj knjizi koja može pomoći milijunima ljudi da brzo poboljšaju zdravlje i bolje se osjećaju, Mark Hyman piše o tome gdje smo pogriješili i, što je još važnije, što možemo odmah poduzeti, ističe Aseem Malhotra.

Prerađena hrana stvara ovisnost

Uz edukaciju i izbor pravih namirnica, prvi je konkretan korak povratak kuhanju u vlastitom domu iz kojeg nas je, prema riječima Marka Hymana, istjerala prehrambena industrija.

„Odgojili smo najmanje dvije generacije koje ne znaju kako skuhati obrok od pravih namirnica i koje više vremena provode gledajući kuhanje na televiziji nego kuhajući. Današnji industrijski proizvodi koji sliče hrani preoteli su naše okusne pupoljke i kemiju mozga. Šećer, biološki gledano, stvara veliku ovisnost. I to nije nimalo slučajno. Prehrambeni divovi imaju institute koji se bave okusima i u kojima zapošljavaju ‘stručnjake za žudnju’ da bi prepoznali ‘gustativni vrhunac’ namirnica koji će stvoriti ‘teške ovisnike’”, piše u uvodnom dijelu knjige dr. Mark Hyman te ističe da je sustav industrijske prehrane „preuzeo naša tijela, umove i duše” oduzimajući nam temeljno ljudsko pravo na zdravlje.

Većina nas o tome ništa ne zna pa za svoje loše navike, žudnje i debljanje okrivljujemo sebe. No, znanost je dokazala da prerađena hrana, a osobito šećer, stvara ovisnost. Kada se mozak navikne na droge, snaga volje i osobna odgovornost gube bitku. Ali, postoji način da se izađe iz tog kruga, i to zahvaljujući pravoj, cjelovitoj hrani.

PRUŽITE ORGANIZMU PREDAH Isprekidani post i sve što trebate znati o njemu