Za tjedan dana istječe rok za podnošenje prijava za najvišu dužnost u sudbenoj vlasti — predsjednika Vrhovnog suda — upražnjenu nakon prerane smrti suca Radovana Dobronića. Državno sudbeno vijeće (DSV) javni je poziv objavilo 2. travnja, ostavivši rok od 30 dana za predaju životopisa i programa rada. Kako doznajemo iz DSV-a, u prva tri tjedna od objave nije stigla nijedna prijava.

Premda je uobičajeno da se prijave šalju pred istek roka, neuobičajeno je da čak tri tjedna nakon objave u pravosudnim i političkim krugovima nema pouzdanih informacija o potencijalnim kandidatima, niti o onima koji bi mogli dobiti tzv. “mig” s Pantovčaka, piše Jutarnji.

VRHOVNI SUD Raspisan je natječaj za Dobronićevog nasljednika, evo što bi Milanović mogao napraviti

Politika drži ključeve

Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda, reguliran Ustavom i Zakonom o sudovima, specifičan je: radi se o jedinoj funkciji u sudbenoj vlasti o kojoj ne odlučuje isključivo DSV. Njegova je uloga tehnička — raspisuje natječaj, prikuplja prijave, provjerava formalne uvjete te prosljeđuje važeće kandidature predsjedniku Republike, koji potom predlaže jednog kandidata Saboru.

Prije prijedloga, predsjednik mora zatražiti mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe, no ona za njega nisu obvezujuća — što je Zoran Milanović jasno pokazao prilikom predlaganja Radovana Dobronića 2021. godine.

Sjećanje na dramu iz 2021.

Politička dinamika oko izbora predsjednika Vrhovnog suda može biti glatka kad su predsjednik države i saborska većina iz iste političke opcije. No, u suprotnom, proces zna biti dramatičan — kao 2021. kad je Milanović predložio profesoricu Zlatu Đurđević, iako nije bila kandidatkinja na javnom pozivu. Nakon višednevnih političkih prepucavanja, javni poziv bio je poništen i raspisan novi natječaj, na kojem je izabran Dobronić.

Milanović je tad prekinuo praksu da na čelo Vrhovnog suda dolazi netko iz vlastitih redova tog suda, želeći time, možda, prodrmati postojeće lobije i potaknuti reforme. Dobronić je u svom mandatu zagovarao ozbiljne promjene, ali je naišao na snažan otpor u pravosudnim, političkim i administrativnim krugovima.

DOSAD NEPOZNATO Dobronić je taj koji je rekao kako Vlada može vratiti Inu u hrvatsko vlasništvo bez ijedne kune

Tko su potencijalni kandidati?

Ključno pitanje sad je hoće li novi predsjednik Vrhovnog suda biti reformist ili će čuvati status quo.

Prema neslužbenim informacijama, troje sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda pokazalo je interes: Goranka Barać-Ručević, Igor Periša i Darko Milković (ujedno aktualni predsjednik DSV-a).

Goranka Barać-Ručević bila je izvjestiteljica u vijeću koje je donijelo pravno mišljenje nepovoljno za korisnike “švicaraca”, a njena nepristranost u tim predmetima dovedena je u pitanje zbog suprugovih profesionalnih angažmana za banke.

Igor Periša stigao je na Vrhovni sud 2018. godine s Visokog trgovačkog suda, dok Darko Milković dolazi iz radnopravnog područja i nije član Udruge hrvatskih sudaca, što ga čini manje povezanim s postojećim sudačkim establishmentom.

Mediji spominju i bivšeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića, sadašnjeg predstojnika Ureda predsjednika, no njegovo imenovanje izazvalo bi optužbe o prevelikoj političkoj povezanosti. Među spekulacijama pojavljuje se i ime profesora Alana Uzelca, koji nije potvrdio razmatra li kandidaturu.

Dogovor ili novi sukob?

Hoće li Milanović i ovaj put inzistirati na vlastitom kandidatu ili će pristati na dogovor s HDZ-om, ostaje otvoreno. Na stolu su još brojna kadrovska pitanja — od izbora ravnatelja SOA-e do imenovanja veleposlanika — koja bi mogla biti povezana sa širim političkim dogovorima.

Rasplet oko najvažnije funkcije u sudbenoj vlasti trebao bi biti poznat vrlo brzo, piše Jutarnji list.

KADROVSKE KOMBINACIJE Lobiranja za Dobronićeva nasljednika počela su još dok je on bio živ, neki suci to nazivaju lešinarenjem