Poruke s konferencije u Münchenu, prije svega one koje su poslali najbliži suradnici američkog predsjednika Donalda Trumpa, u nedjelju je analizirao Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”.
Akrap je podijelio poruke s konferenciju u dvije grupe – političke i sigurnosne.
‘Možemo očekivati nove ratove’
“Političke su one o kojima treba Europa razmišljati, a sigurnosne su takve da bilo kakvo priznavanje čvrste sile, kako su rekli najviši predstavnici američke administracije, da treba priznati dio ruskih osvajanja, je sva ona aktivnost koja nas uvodi u koloplet brojnih sukoba i ratova koje možemo očekivati u sljedećih nekoliko godina“, kazao je Akrap za HRT.
Ustvrdio je da Europa treba shvatiti kako više nema vremena za jačanje vlastitih obrambenih sposobnosti s ciljem prevencije i odvraćanja potencijalnih napada.
‘Ukrajina je Europi dala tri do pet godina da se pripremi za obranu’
“Ovo što je Ukrajina napravila, obranivši se od ovakve Rusije, dalo je Europi tri do pet godina da se organizira, obučava kako redovne oružane snage, stajaću vojsku, tako i pričuvu, tako da može reagirati bilo gdje na teritoriju Europske unije u slučaju bilo kakvih ugroza“, istakao je.
“To je ono što je nama Ukrajina dala i što mi trebamo prijaviti dalje, jer bilo kakvo narušavanje njezinog teritorijalnog integriteta i priznavanje tog narušavanja omogućit će brojnim agresorima da krenu u agresivne aktivnosti i osvajanje tuđeg teritorija“, dodao je Akrap.
‘Europa se treba resetirati’
Američki potpredsjednik JD Vance kaže da Europa mora preuzeti više odgovornosti i u financijskom i u obrambenom smislu na ovom području. Akrap smatra da bi Europa to trebala biti spremna napraviti.
“Postoje kapaciteti, znanja, sposobnosti, treba ih reintegrirati, staviti u realne okvire i dati ljudima koji to uistinu znaju napraviti“, kazao je.
“Trebamo jasno shvatiti da je mjera sigurnosti i opstanka društva, odnosno EU, budućnosti i svih naših građana, koliko su institucije, prvo na nacionalnoj razini, a onda i na europskoj, u stanju jamčiti sigurno poslovanje, život, putovanje i upravljanje svih onih sistema vrijednosti koje nas drže zajedno“, dodao je.
U fokusu trzavica između Europe i SAD je Ukrajina, a posebni američki izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg ističe da Europa neće sudjelovati u pregovorima. Za sutra je najavljen i hitan samit europskih čelnika u Parizu.
HITAN SASTANAK Elizejska palača najavila poseban samit o Ukrajini, evo detalja
“Europa se treba resetirati i shvatiti da je donedavno bila politički i financijski čimbenik, sada više nije ni politički, a uskoro možda neće biti ni financijski“, poručio je Akrap.
‘Iz SAD-a pušu novi vjetrovi, Europa mora poraditi na vlastitoj sigurnosti’
“Europa treba shvatiti da postoje novi vjetrovi u SAD-u i treba shvatiti da predsjednik Trump i njegova administracija nisu uzrok, nego posljedica nečega što desetak godina opterećuje i europski i zapadni kontinent“, naglasio je Akrap.
Napomenuo je da Europa treba raditi “na stvaranju strateške samoodrživosti, strategiji razvoja obrambenih snaga, i više slušati države kao što su Švedska, Finska, baltičke države, Poljska, koje znaju što znači ulagati u obranu i sigurnost”.
“Sigurnost je puno širi pojam od obrane i Ukrajina nam je dala tri do pet godina vremena da se organiziramo i da se posložimo i da ponovo budemo određeni čimbenik, ali isto tako i tražiti nove partnere, nove saveznike izvan transatlantskog postojećeg savezništva“, napomenuo je.
‘Prekrajanje granica vrlo pogubno za Europu’
Premijer Andrej Plenković rekao je da bi bilo dobro imenovati posebnog izaslanika za Ukrajinu, kojeg bi poštovale sve strane. No, koliko je to realno i ostvarivo?
“Sve je moguće, samo je pitanje koliko će to biti realno da se ta osoba kao Europska unija u ovom trenutku ubaci, odnosno uvede u sigurnosni proces, mirovne pregovore. Međutim, treba napraviti te aktivnosti, odrediti grupu osoba koja će raditi na tome i uvući ih u pregovore“, rekao je.
“Bilo kakav sporazum između SAD-a i Rusije, bez Ukrajine ili čak djelomično s Ukrajinom, a bez EU, nema jamstva da bude proveden. Pogotovo ako će se inzistirati na prekrajanju granica, što je vrlo pogubno za postojeću europsku i globalnu sigurnosnu arhitekturu“, zaključio je Akrap za HRT.
Komentari