Tri neovisna izvora bliska vrhu Vlade i HDZ-a otkrila su Nacionalu da je Nina Obuljen Koržinek bila na listi za rekonstrukciju još krajem 2024., ali je to odgođeno zbog uhićenja Vilija Beroša. No ove jeseni navodno ide nova rekonstrukcija te se priprema njezin odlazak u UNESCO

Nina Obuljen Koržinek, najvjernija i jedna od najbližih suradnica premijera Andreja Plenkovića te jedna od rijetkih, ukupno tek troje ministara preostalih iz garniture 2016., nakon skoro 10 godina na toj funkciji više neće biti ministrica kulture i medija jer odlazi na visoku funkciju u UNESCO. To su za Nacional ustvrdila tri neovisna izvora bliska vrhu Vlade i HDZ-a.

U slučaju Nine Obuljen Koržinek mogući najavljeni odlazak u UNESCO zapravo bi značio „povratak kući“ jer je ona vezano uz UNESCO obnašala dvije važne funkcije u dvama različitim mandatima – od 1997. do 1998. bila je savjetnica u Uredu za ravnopravnost spolova UNESCO-a u Parizu, a od 2000. bila je načelnica Odjela za UNESCO u Ministarstvu vanjskih poslova. Iz tog vremena zasigurno datira i njezina bliskost s Andrejem Plenkovićem, koji je tada bio načelnik Odjela za europske integracije u istom ministarstvu.

Međutim, izvori bliski Vladi tvrde da mogući odlazak Nine Obuljen Koržinek u UNESCO u biti nema veze s karijernim promaknućem, već s nečim drugim, što pomaže razumjeti zašto treći izvor blizak vrhu HDZ-a, koji je također upoznat s tim navodima, tvrdi da se o njenom odlasku u vrhu stranke službeno nije diskutiralo.

Naime, četvrti izvor, najbliži vrhu Vlade, nije potvrdio informaciju da Nina Obuljen Koržinek odlazi iz Vlade, ali je rekao nešto puno znakovitije:

„Nemam informaciju da Nina Obuljen Koržinek odlazi, ali ako je to točno, onda ona sigurno ne odlazi u Sabor niti je Plenković mijenja zato da bi je zamijenio nekim boljim, već to znači da će je Plenković skloniti na neku poziciju o kojoj drugi mogu samo sanjati. Pa ona mu je najbliža i najvjernija suradnica, on bi se prije riješio svih drugih ministara u Vladi nego nje, tako da vjerujem kako je to čisto sklanjanje i ‘spašavanje vojnika Ryana’, slično kao što je svojedobno iz Vlade morala otići i nekadašnja šefica Plenkovićeva kabineta Tena Mišetić, i to u trenutku kada se počela spominjati u raznim spisima. Ona je također otišla na visoku poziciju unutar Europske komisije, konkretno, najprije u kabinet predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, a sada u kabinet Dubravke Šuice, nakon što je ona postala europska povjerenica za Mediteran.“

Plenković je uz Ninu Obuljen Koržinek kao perjanicu, doveo HDZ do toga da se srami Tuđmanova antifašističkog nasljeđa i slavi one kojih se pokojni predsjednik odricao jer su oblačili mladima crne košulje protiv priznanja RH

Odlazak Nine Obuljen Koržinek s mjesta ministrice kulture i medija bio bi prijeloman trenutak Plenkovićeve vlade jer je ona bila ključna i osobna Plenkovićeva odabranica te se smatra da mu je po svojim ideološkim uvjerenjima bila i ostala najbliža. A ta su uvjerenja bila, najblaže rečeno – savitljiva. Od čovjeka koji je došao na vlast na krilima borbe protiv opasnog desničarenja bivšeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka, dok su se u pozadini odvijali razni politički dogovori ispod stola s Mađarima i Rusima, Plenković je uz Ninu Obuljen Koržinek kao perjanicu doveo HDZ do toga da se srami Tuđmanova antifašističkog nasljeđa i slavi one kojih se pokojni predsjednik odricao jer je smatrao da oni koji oblače mladima crne košulje rade na tome da Hrvatska ne bude priznata.

A Plenković i Nina Obuljen Koržinek srećom su od bivše premijerke Jadranke Kosor – koja je Plenkovića upisala u HDZ, ali danas nije poželjna – naslijedili Hrvatsku u Europskoj uniji. Jer da nisu, pozdravljanje ZDS-om usred Zagreba i dolazak na generalnu probu desničarske glazbene zvijezde, teško bi mogli proći Poglavlje 23 ili bilo koje drugo.

Nina Obuljen Koržinek ušla je u prvu Plenkovićevu vladu koja je u Hrvatskom saboru potvrđena 19. listopada 2016. godine. Jedini ministri koji su od tada do danas ostali u Vladi su Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Među ministrima koji već godinama nisu u Vladi, neki poput Tomislava Tolušića, Gabrijele Žalac i Lovre Kuščevića bili su obuhvaćeni krupnim aferama. Na popisu ministara tada su bili ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministar obrane Damir Krstičević te ministar uprave Ivan Kovačić, iz tadašnjeg koalicijskog partnera Mosta, koji su ujedno bili i potpredsjednici Vlade. Zdravko Marić bio je ministar financija, Vlaho Orepić iz Mosta ministar unutarnjih poslova, Ante Šprlje iz Mosta ministar pravosuđa, Tomislav Tolušić ministar poljoprivrede, Gabrijela Žalac ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Lovro Kuščević ministar graditeljstva, Slaven Dobrović ministar zaštite okoliša i energetike, Oleg Butković ministar mora, prometa i infrastrukture, Tomislav Ćorić ministar rada i mirovinskog sustava, Nina Obuljen Koržinek ministrica kulture, Gari Capelli ministar turizma, Pavo Barišić ministar znanosti i obrazovanja, Milan Kujundžić ministar zdravstva, Tomo Medved ministar hrvatskih branitelja, Goran Marić ministar državne imovine te Nada Murganić ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Kao najizgledniji novi ministar kulture i medija umjesto Nine Obuljen Koržinek spominje se bivši gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

U trima Plenkovićevim mandatima promijenilo se više od 30 ministara, većina njih zbog povezanosti ili sumnje u povezanost s raznim korupcijskim aferama i drugim skandalima. Zato nije čudno što se na stranicama Vlade Republike Hrvatske u rubrici „Prethodne vlade“, baš za mandat četrnaeste i petnaeste Plenkovićeve vlade ne može jednostavnim klikom doći do popisa svih njihovih ministara, kao što je to slučaj s mandatima ostalih premijera.

No ako se za nekoga smatra da je u tom kaosu gdje su se ministri smjenjivali kao na traci, bio konstanta – onda je to Nina Obuljen Koržinek.

Kao osoba od najvećeg povjerenja premijera Andreja Plenkovića – koja ga je vjerno pratila skoro punih 10 godina, od njegove prve izborne pobjede krajem 2016. – Nina Obuljen Koržinek značajno je pridonijela ideološkom zastranjenju HDZ-a u svim trima Plenkovićevim mandatima. Kao ministrica kulture i medija priklonila se ideji o „dvostrukim konotacijama“ ustaškog pozdrava „za dom spremni“ te pokrivala politiku koja je dovela do toga da se državni vrh de facto srami i izvlači s proslava Dana antifašističke borbe, a istovremeno svojim naglašeno ravnodušnim i umrtvljenim pristupom potiče grube i bezobzirne revizionističke nasrtaje na povijest Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, propitivanje i umanjivanje broja žrtava i karaktera ustaškog logora Jasenovac te rasplamsavanje atmosfere koja je rezultirala održavanjem najmasovnijeg koncerta u Europi u centru Zagreba na kojem je ZDS i službeno „ustoličen“ kao prihvatljiv – a da ministrica kulture o tome nije prozborila jednu jedinu riječ.

Mandati Nine Obuljen Koržinek mogu se svesti na glavnu poruku iz pisma koje joj je nakon koncerta Marka Perkovića Thompsona poslala ugledna redateljica i teatrologinja Snježana Banović, a koja glasi: „Treba se odreći ustaškog pokliča ili Nazora. Ne ide to dvoje zajedno.“

Mandati ministrice kulture, koja je negdje na polovici svog skoro desetogodišnjeg mandata i formalno pod svoje okrilje dobila i medije, mogu se također svesti na sustavne udare na slobodu medija i položaj novinara, političke pritiske, kao i najsramotniji zakon uperen protiv slobode medija. Riječ je zakonu koji je popularno nazvan „lex AP“ i predviđa kažnjavanje svih koji novinarima dostavljaju informacije iz tajnih istraga. No povod za taj zakon, zbog kojeg je i dobio takav naziv, bilo je curenje poruka iz mobitela bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave Josipe Rimac, sada Pleslić, u kojima je ona, dopisujući se s Plenkovićevom drugom omiljenom ministricom Gabrijelom Žalac, govorila o famoznom AP-u. Što je bilo najbliže do tada da se premijera Plenkovića stavljalo u kontekst neke uskočke afere, u ovom slučaju afere Softver. U istoj aferi spominjala se izvjesna Tena, kojoj tužitelji EPPO-a nisu naveli prezime, ali je iz konteksta bilo jasno da je riječ o Teni Mišetić, koja je također morala otići iz Vlade „kad se njezino ime počelo pojavljivati u raznim spisima“.

Odlazak Nine Obuljen Koržinek s mjesta ministrice kulture i medija bio bi prijeloman trenutak Plenkovićeve vlade jer je ona bila ključna odabranica Andreja Plenkovića. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

Ministrica Nina Obuljen Koržinek podržavala je i Plenkovićev arogantan i bahat stav prema medijima te nije učinila apsolutno ništa da spriječi navalu SLAPP tužbi protiv novinara i novinskih redakcija, i to tužbi iza kojih su uglavnom stajali i još uvijek stoje sadašnji i bivši visoki politički dužnosnici koji su se tako obračunavali s medijima koji su otkrivali njihove afere.

Štoviše, nekim ih je svojim izjavama i poticala. Kada je Nacional početkom 2021. u seriji tekstova dokumentirano razotkrio privilegiran tretman Plenkovićeva šefa kabineta Zvonimira Frke-Petešića u postpotresnoj obnovi, Nina Obuljen Koržinek službeno je izjavila da se radi o „fake newsu“.

U aferi Geodetski fakultet, koju je otkrio portal Telegram, istraga Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu došla je blizu i samoj ministrici Nini Obuljen Koržinek jer je upravo njezino ministarstvo odobrilo višestruko preplaćena sredstva za 3D geodetska snimanja nakon potresa u Petrinji, Sisku i Zagrebu, koja kasnije praktički nisu bila upotrebljiva. Tada je ispitana i sama Nina Obuljen Koržinek koja se, kao i obično, pravila nevješta te je isticala da su provedene sve revizije bez ijedne primjedbe te da u projektu nema apsolutno ništa sporno. No ostala joj je velika mrlja na mandatu jer je u toj aferi uhićen njezin bliski suradnik Davor Trupković, i to zbog sumnje na primanje mita i omogućavanje krađe više od milijun eura na projektu 3D snimanja Ministarstva kulture i Geodetskog fakulteta. Sumnja se da je na tom projektu državni proračun oštećen za više od milijun eura, uz više desetaka tisuća eura štete za Europsku uniju. Istovremeno je Nina Obuljen Koržinek hvalila i branila Trupkovića kao vrsnog stručnjaka, a dovela ga je i na sjednicu saborskog odbora na kojoj su zajedno branili projekt 3D snimanja.

Nacional je na samom kraju prošle godine otkrio da je Ured europskog javnog tužitelja u tom trenutku i dalje aktivno radio na dokazivanju kaznene odgovornosti i same ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek zbog uloge u toj aferi.

FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Slučajno ili ne, kako je doznao Nacional, prve naznake da se premijer Plenković zapravo želi riješiti svoje najvjernije ministrice, došle su još u posljednjem tromjesečju prošle godine, upravo u jeku afere Geodetski fakultet.

Nacionalov izvor blizak vrhu HDZ-a i Vlade tvrdi: „Prva rekonstrukcija Vlade u kojoj je trebala biti smijenjena i Nina Obuljen Koržinek, trebala se dogoditi krajem prošle godine. Tom rekonstrukcijom trebali su biti obuhvaćeni Nina Obuljen Koržinek, ministar zdravstva Vili Beroš, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Potom se sredinom studenoga prošle godine dogodilo uhićenje ministra zdravstva Vilija Beroša u aferi mikroskop pa se zbog toga zastalo sa širom rekonstrukcijom Vlade. Međutim, ovih dana ponovno se aktualizirala ta priča s odlaskom Nine Obuljen Koržinek u UNESCO. S time da se ovoga puta zna i ime njezina najvjerojatnijeg nasljednika.“

Teza o izglednoj opciji da Nina Obuljen Koržinek odlazi u UNESCO, provlačila se rubno u dijelu medija još prije mjesec dana, ali nitko to nije službeno komentirao ni demantirao. Ovo je sada prvi put da je izvor blizak samom vrhu HDZ-a i Vlade potvrdio Nacionalu takvu opciju.

Taj, ali i još jedan neovisni izvor blizak vrhu HDZ-a otkrili su Nacionalu da se kao najizgledniji kandidat za mjesto Nine Obuljen Koržinek navodi Andro Krstulović Opara, bivši gradonačelnik Splita, inače po struci povjesničar umjetnosti i arheolog, koji je od 2008. do 2015. bio i ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića u Splitu, a dvije godine nakon odlaska s te pozicije kandidirao se za gradonačelnika te pobijedio Željka Keruma. Krstulović Opara suočio se prije nekog vremena s teškom zdravstvenom dijagnozom, no izvori s kojima je Nacional razgovarao tvrde da se on uspješno izliječio, da nema recidiva bolesti pa nema ni zdravstvenih prepreka za njegovo eventualno obnašanje ministarske funkcije.

‘Ako je točno da Nina Obuljen Koržinek odlazi, to znači da će je Plenković skloniti na neku poziciju o kojoj drugi mogu samo sanjati. Slično kao Tenu Mišetić kada se počela spominjati u raznim spisima’

No jedan od triju izvora koji su Nacionalu potvrdili tezu da Nina Obuljen Koržinek definitivno odlazi, rekao je da je osim Krstulovića Opare u igri i Miro Gavran, najizvođeniji suvremeni hrvatski pisac. Međutim, drugi izvor blizak vrhu Vlade i HDZ-a tvrdi: „Nisam čuo za tu opciju s Gavranom i ne vjerujem u to, i to iz vrlo jednostavnog razloga. Naime, Gavranu je Plenković prošle godine ponudio da bude HDZ-ov kandidat za predsjednika Republike protiv Zorana Milanovića, ali je on to odbio iako je, prema nekim istraživanjima, stajao najbolje u odnosu na ostale predložene kandidate. Tek kad je on to odbio, isturen je Dragan Primorac kao HDZ-ov kandidat, a sjetite se da je premijer Plenković sam javno rekao da nitko drugi nije htio. Plenković to Gavranu sigurno nije oprostio i ne vjerujem da bi sada pristao da on bude ministar kulture.“

Kao još jedna, ali najmanje izgledna opcija spominje se i mogućnost da novi ministar ili ministrica kulture uopće ne bude iz HDZ-a, već eventualno iz redova potencijalnog novog koalicijskog partnera koji bi u Vladu ušao umjesto Domovinskog pokreta, a to je DOMiNO. Još ranije se spominjalo da je upravo Ministarstvo kulture i medija „valuta“ s kojom bi DOMiNO računao ako bi ulazio u Vladu – a to se spominjalo i u kontekstu podrške koju bi HDZ-u u Saboru dao Zlatko Hasanbegović, kontroverzni ministar kulture iz ere bivšeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka i vlade „tehničkog premijera“ Tihomira Oreškovića.

Međutim, Nacional je od neovisnog izvora bliskog vrhu HDZ-a doznao da će se promjena na vrhu Ministarstva kulture i medija odigrati unutar šire rekonstrukcije Vlade koja je planirana u rujnu, s početkom jesenske sheme Hrvatskog sabora, ali da bi tada moglo biti velikih iznenađenja. Sabor je inače svoju posljednju sjednicu prije ljetne stanke održao prošloga tjedna, kada je potvrđena i nova ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, inače bliska suradnica Martine Dalić, nekadašnje potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva iz vremena afere Agrokor, a sada predsjednice Uprave Podravke.

‘Plenković neće raskidati koaliciju s DP-om, ali će im davati do znanja da su u svakom trenutku zamjenjivi, da moraju ‘biti kuš’ i da nisu u poziciji postavljati bilo kakve uvjete. DOMiNO će mu biti zlatna rezerva’

Podršku novoj ministrici prošloga tjedna dao je i Domovinski pokret kao koalicijski partner HDZ-a, no pitanje je hoće li o jesenskoj rekonstrukciji odlučivati oni ili netko drugi. Jer najprije je bilo planirano da će u Vladu ući i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, i to na funkciju potpredsjednika te uz mogućnost preuzimanja jednog od triju ministarstava iz postojeće kvote DP-a. No to se nije dogodilo, po svemu sudeći, zbog sporne kupovine glasova na lokalnim izborima u Vukovaru u korist Domagoja Bilića, kandidata DP-a i HDZ-a, i činjenice da policija provodi izvide o tome jesu li ljudi umiješani u pokušaj kupovine glasova komunicirali izravno s Penavom. Pa je Penava kao „utješnu nagradu“ dobio premijerovo obećanje da će voditi neko povjerenstvo za istraživanje komunističkih zločina. No moguće je da je Plenković time samo kupovao vrijeme dok se ne izglasa nova ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, što je bilo nužno prije ljeta, te kako bi sada mogao dobiti dva mjeseca mira za sastavljanje nove saborske većine, a potom napraviti rekonstrukciju Vlade iz koje će izbaciti neke stare ministre i ministre iz redova DP-a.

Osim Nine Obuljen Koržinek, na listi ministara koji bi mogli napustiti Vladu opet se spominju i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a u jednoj varijanti čak i ministar mora, prometa i infrastrukture i potpredsjednik Vlade Oleg Butković. No to možda i nije sve.

Naime, ta bi se rekonstrukcija mogla odigravati i u dogovoru s novim koalicijskim partnerima HDZ-a, strankom DOMiNO na čijem je čelu Mario Radić, pa bi onda u tom slučaju iz Vlade mogli odletjeti i neki ministri iz kvote Domovinskog pokreta, sadašnjeg koalicijskog partnera HDZ-a, a to su ministar poljoprivrede David Vlajčić, koji je ujedno i potpredsjednik Vlade, ministar gospodarstva Ante Šušnjar i ministar demografije i iseljeništva Ivan Šipić.

Da je izgledno da se sprema „preustroj“ koalicijskih partnera, u HDZ-ovim kuloarima govori se već neko vrijeme, a neposredni povod za to bila je i situacija iz Vukovara, gdje je HDZ „izdao“ svog koalicijskog partnera DP i u Gradskom vijeću podržao većinu novog gradonačelnika Marijana Pavličeka, predsjednika Hrvatskih suverenista koji je pobijedio u koaliciji s DOMiNO-m. Pa su tako u Vukovaru sada tehnički na vlasti Suverenisti, DOMiNO i HDZ, dok je DP, HDZ-ov koalicijski partner u Vladi i na lokalnim izborima u Vukovaru, u oporbi.

Predsjednik DP-a Ivan Penava morat će voditi računa o tome da njegovu stranku ne izbace iz Vlade te da ih ne zamijeni DOMiNO Marija Radića. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

HDZ-u, međutim, u najmanje još desetak gradova i općina „visi“ većina u gradskim i općinskim vijećima, a ta većina u tim mjestima ovisi upravo o DOMiNO-u. Na tu su okolnost upozorili Nacionalovi izvori bliski vrhu HDZ-a, čiji se predsjednik i premijer Andrej Plenković prošloga tjedna nije žurio komentirati novonastalu situaciju u Vukovaru, čak ni kad je bilo očito da je postignut dogovor između HDZ-a, Suverenista i DOMiNO-a.

Njegove izjave od 14. srpnja bile su u stilu „pričekajmo“ i „HDZ se uvijek zauzima za stabilnost i funkcionalnost“. No i sam Plenković istaknuo je da HDZ ima nekoliko takvih situacija diljem Hrvatske i da Vukovar nije jedini gdje se još pregovara o sastavljanju većine. Iako je naveo da se HDZ i dalje vodi načelom teritorijalnosti tj. da njihove lokalne i županijske organizacije vode te političke procese, nitko u HDZ-u ne vjeruje da bi se itko, pogotovo u Vukovaru, usudio takve „vratolomne“ koalicije dogovarati bez njega. Upravo suprotno, sigurni su da je glavnu i odlučujuću riječ imao upravo Plenković. Bez obzira na to što je predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava 20. veljače, kako se vidjelo iz tajne snimke koja je prije dva mjeseca procurila u Jutarnji list, na internom stranačkom sastanku o sklapanju njihove koalicije za lokalne izbore izjavio: „Plenkovića zapravo nitko nije ništa ni pitao, on je na to morao pristati ako je htio biti premijer.“

Trenutačno je, kako ističu Nacionalovi izvori bliski vrhu HDZ-a, Penava taj kojeg nitko više ništa ne pita, jer je upravo zahvaljujući njemu i njegovoj odluci da se više ne kandidira za vukovarskog gradonačelnika, DP izgubio svoje glavno i jedino uporište, a to je Vukovar, grad simbol Domovinskog rata iz kojeg su crpili svoju političku moć i utjecaj.

Samo Nina Obuljen Koržinek, Oleg Butković i Tomo Medved ostali su iz garniture 2016. No ako se za nekoga smatra da je u tom kaosu gdje su se ministri smjenjivali kao na traci, bio konstanta – onda je to ona. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Jedan od visokih izvora bliskih samom vrhu Vlade ne vjeruje, međutim, da će Plenković riskirati s promjenom glavnog koalicijskog partnera, već smatra da će on igrati na obje karte.

„Plenković neće raskidati koaliciju s Domovinskim pokretom na nacionalnom nivou, ali će im davati do znanja da su u svakom trenutku zamjenjivi te da moraju ‘biti kuš’ i da nisu u poziciji postavljati bilo kakve uvjete. Drugim riječima, DOMiNO će mu biti zlatna rezerva. A Domovinskom pokretu ionako je sada bitno da uopće politički preživi i održi se, jer mu kao stranci prijeti raspad“, smatra taj izvor.

Na pitanje zašto bi DOMiNO na čelu s Mariom Radićem pristao na taj status „zlatne rezerve“, taj izvor kaže: „Koalicija se sigurno neće mijenjati, ali DOMiNO će biti dobrodošao ako želi podržati Vladu i Vladine prijedloge. Njima će se zato na lokalnoj razini pogurati neke stvari koje su im bitne, a oni će biti prva rezerva u slučaju da DP otpadne. DOMiNO je, s druge strane, spreman napraviti sve da našteti DP-u, a tu mu je Vukovar strašno veliki adut i veliki politički potencijal. I nije slučajno da je HDZ dao podršku Suverenistima i DOMiNO-u u Vukovaru. To je više od čiste matematike. No siguran sam da Plenković njih ipak neće formalno uzimati u koaliciju na nacionalnoj razini jer bi to unijelo dodatni kaos. Plenkoviću više odgovara da drži i jedne, i druge, i treće na svojoj liniji. A ako bude bilo kakvih problema, ako DP počne zatezati kao svojedobno Most, morat će znati da ih ima tko zamijeniti. Zato sam više uvjeren u ovu opciju da će ostati mirni i povučeni i baviti se svojim problemima.“