Uoči dodjele Nagrade Vladimir Nazor, jedne od najcjenjenijih i financijski najizdašnijih, Nacional otkriva sukob interesa u komisiji koja odlučuje o Nazoru u kategoriji Film – članovi komisije izmjenjuju se iz godine u godinu tako što si međusobno dodjeljuju nagrade bez jasnih kriterija.

Svečana dodjela Nagrade Vladimir Nazor, jedne od najvažnijih koje dodjeljuje Republika Hrvatska, odnosno ministrica kulture i medija, održat će se 17. lipnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, uoči godišnjice smrti hrvatskog književnika čije ime nosi.

Šest je kategorija, u kategoriji Književnost Goran Tribuson dobitnik je nagrade za životno djelo, a Franjo Nagulov dobio je godišnju nagradu za knjigu poezije ”Krvava knjiga”. Darko Petrinjak dobitnik je nagrade za životno djelo u kategoriji Glazbe, a Ivan Josip Skender godišnje nagrade za dirigentsko i skladateljsko djelovanje u 2024. godini. U kategoriji Film Zrinko Ogresta dobio je nagradu za životno djelo, a Nebojša Slijepčević godišnju nagradu za film ”Čovjek koji nije mogao šutjeti”. U području likovne i primijenjene umjetnosti Vlado Martek dobitnik je nagrade za životno djelo, a Dubravka Rakoci godišnje nagrade za izložbu ”Kruženje” u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici. Redatelj Paolo Magelli dobio je Nazora za životno djelo u kategoriji Kazalište, a glumica Zrinka Cvitešić godišnju nagradu za ulogu Jele u predstavi ”Ekvinocijo” Ive Vojnovića, premijerno izvedene na Dubrovačkim ljetnim igrama. I napokon, u kategoriji Arhitektura i urbanizam Veljko Oluić dobitnik je nagrade za životno djelo, a Mikelić Vreš Arhitekti d.o.o. iz Zagreba dobili su godišnju nagradu za proizvodno-poslovnu zgradu Dubrovčan u Velikom Trgovišću.

Iznos Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo je 12.000 eura, a godišnje nagrade 6000 eura, što je jedan od razloga zbog kojeg se iz godine u godinu oko dodjele Nazora javljaju kontroverze, spominju se namještanja i pogodovanja. Ni ove godine to nije izostalo, tvrde Nacionalovi izvori, ovaj put zbog filmske kategorije, točnije zbog Zrinka Ogreste, dobitnika Nazora za životno djelo.

Ogresta i Ivan Maloča za kojeg se, tvrdi Nacionalov izvor, lobira da dobije Nazora iduće godine |Foto: Dusko Marusic/PIXSELL

Kako tvrdi dobro upućeni Nacionalov izvor, na sastanku održanom u ponedjeljak, 5. svibnja, u Ministarstvu kulture i medija, bili su predsjednici svih šest spomenutih komisija koji dijele nagradu, te su službeno predstavljeni dobitnici Nazora za životno djelo i godišnjih nagrada. Svaka komisija ima šest članova i predsjednika, što čini sveukupno sedam članova koji donose odluke o dobitnicima. No kao što je Nacional u više navrata pisao, sporna je situacija, točnije međusobni odnosi u filmskoj zajednici. Prošle je godine u svibnju, uoči dodjele Nagrade Vladimir Nazor, Nacional objavio tekst u kojem je izvor, dobro upućen u situaciju u filmskoj zajednici, rekao:

“Redatelj Branko Schmidt koji je primao plaću i na HRT-u, do ožujka ove godine bio je predsjednik komisije koja dodjeljuje te nagrade, a sada bi upravo on trebao dobiti nagradu za životno djelo koju dodjeljuje ta ista komisija u kojoj je do jučer sjedio i bio joj na čelu. No nije on jedini. Na isti način nagrade su dodjeljivane i prijašnjih godina. Ministrica se pritom izvlači na to da članove odbora i komisija imenuje Sabor. Kao da smo mi svi ludi pa ne znamo da ona daje Saboru prijedloge tko će biti članovi odbora, a Sabor to onda samo potvrđuje. Dakle, Sabor formalno potvrđuje imena članova odbora koje predlaže ministrica, a taj odbor, odnosno opet ministrica, dalje određuje tko će biti članovi komisija za pojedina umjetnička područja pa tako i za film. Dakle, iako bi to trebao raditi odbor, javna je tajna da taj odbor nema veze s izborom članova komisije.“

Ove godine situacija oko dodjele Nazora u filmskoj kategoriji slična je kao i lani. Opisao ju je Nacionalov izvor:

„Redatelj Zrinko Ogresta lani je bio član te iste komisije koja je nagradu dodijelila Schmidtu, a sad evo on dobiva nagradu. A već postoji i verzija za dodjelu Nazora sljedeće godine, u komisiju se vraća Ogresta i pokušavaju dati nagradu Ivanu Maloči jer žele ubaciti i producente u umjetnike, odnosno da se i njima u toj kategoriji dodjeljuje nagrada za filmsku umjetnost. Bilo je ranije slučajeva da su nagrade za filmsku umjetnost dobivali i montažeri, odnosno montažerke, ali oni mogu biti dobitnici jer su oni u filmskoj umjetnosti i oni se bave tim poslom, a producenti nisu umjetnici. To se već prošle godine počelo ‘gurati’ po malo, a Ogresta sve filmove radi s Maločom, on je producent svih njegovih filmova i sjedi u komisiji koja mu je dodijelila nagradu. On mu se vjerojatno želi odužiti iduće godine pa će se zato vratiti u komisiju, ne bi li progurali da i producenti dobiju Nazorovu nagradu. To je nepojmljivo.“

Kako tvrdi još jedan Nacionalov izvor, cijelo vrijeme izmjenjuju se Schmidt, Ogresta i Bruno Kragić, odnosno jedni te isti ljudi u toj komisiji koja odlučuje o dobitnicima Nagrade Vladimir Nazor. Kako kaže Nacionalov izvor, Schmidt je bio godinama predsjednik pa član komisije, Ogresta isto tako, prvo predsjednik pa član, Kragić isto, i tako se izmjenjuju. Ovaj je izvor Nacionalu rekao i da postoje još neke nepravilnosti u ovoj komisiji:

“Glumac Goran Grgić je lani i ove godine ušao u komisiju za film, a prije je bio u komisiji za kazalište. Po čemu je on podoban i za film i za kazalište, pored tolikih filmskih glumaca da baš on mora biti u komisiji za film? Valjda bi tu trebali biti glumci koji primarno rade na filmu, a on je u angažmanu u HNK u Zagrebu i primarno je kazališni glumac. I u komisiji za kazalište dogodila se sporna situacija – Joško Ševo je ove godine bio kandidat za Nazora za životno djelo, pa je izašao iz komisije. Međutim, na njegovo mjesto nisu nikog novog imenovali, u toj je komisiji bilo šest članova, a ne sedam. Zašto komisija donosi odluke sa šest članova kad ih treba biti sedam? Što bi bilo, primjerice, da se dogodi da je neodlučeno, odnosno da su glasovi podijeljeni tri : tri?“

 Redatelj Paolo Magelli dobio je Nazora za životno djelo, a Zrinka Cvitešić godišnju nagradu | Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Grgića su, rekao je Nacionalov izvor, prije nekoliko godina prozivali u medijima također zbog nagrade koju su dodijelili za kazalište nekome tko uopće nije bio prijavljen. A takvo naknadno prijavljivanje dozvoljeno je zbog pravilnika o radu odbora Nagrade Vladimir Nazor: „Taj pravilnik dozvoljava da mjesec dana traje natječaj, pa da se onda prijavi nekog drugog i glasa za njega, to je strašno, ali zato oni i ne žele promijeniti pravilnik jer onda to više ne bi mogli raditi. Naravno da ne žele mijenjati pravilnik jer bi se morala donijeti stroža pravila pa ne bi isti ljudi bili godinama u komisiji i izmjenjivali se i jedni drugima dijelili nagrade. Trebalo bi, primjerice, postojati pravilo da ne možeš dobiti nagradu odmah iduće godine nakon što si izašao iz komisije, to je suludo. Da ne kažem da se i dalje donose sve odluke prema pravilniku iz 1992., što je sramotno. Na tom pravilniku stoji da se resorno ministarstvo zove Ministarstvo prosvjete, kulture i sporta.“

I zaista, u pravilniku o radu odbora Nagrade Vladimir Nazor zadnja izmjena je iz 24. srpnja 1992. te je još uvijek navedeno da ga donosi ministar prosvjete, kulture i športa. To ministarstvo ne nosi to ime više od 30 godina. Taj pravilnik donesen je za vrijeme ministrice Vesne Girardi-Jurkić te se od tada – 31 godinu – nitko nije udostojio izmijeniti barem ime ministarstva koje ga je donijelo. U tom pravilniku, koji je još uvijek na snazi jer novi nije donesen, u članku 4. stoji da ”postupak za dodjelu Nagrade pokreće svake godine Odbor raspisivanjem pozivnog natječaja i upućivanjem poziva ustanovama, strukovnim udruženjima i drugim organizacijama i pojedincima zainteresiranima za davanje prijedloga.”

Nagradu Vladimir Nazor dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Aktualni članovi odbora Nagrade Vladimir Nazor izabrani su 28. veljače 2024. Predsjednik odbora je Zvonko Kusić, a članovi su Branka Cvitković, Helena Sablić Tomić, Frano Parać, Bruno Kragić, Nevenka Arbanas, Ivana Bakal, Valentina Turcu i Maja Furlan Zimmermann. Nagradu dodjeljuje odbor Nagrade Vladimir Nazor na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove odbora, na prijedlog ministrice kulture i medija, imenuje Sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika.

‘Trebalo bi, primjerice, postojati pravilo da ne možeš dobiti nagradu odmah iduće godine nakon što si izišao iz komisije, pa to je suludo’, smatra Nacionalov izvor

Nacional je za komentar tražio Ninu Obuljen Koržinek, ministricu kulture i medija, koja u ime Republike Hrvatske dodjeljuje Nagrade Vladimir Nazor. Kako kaže, dodjelom nagrade za najbolja umjetnička ostvarenja u područjima književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališta te arhitekture i urbanizma, iskazujemo poštovanje prema stvarateljima čiji je rad obilježio prethodnu godinu:

„Istodobno, nagradom za životno djelo odajemo počast umjetnicima čiji je stvaralački opus zaokružen i čija djela ostaju trajna vrijednost Republike Hrvatske. Nagrada Vladimir Nazor jedno je od najviših državnih priznanja u području umjetnosti i kulture te nosi snažno simboličko i društveno značenje. Kao ministrici kulture i medija, iznimno mi je važno da putem ove nagrade javno prepoznajemo umjetnike koji svojim radom oblikuju kulturni identitet Hrvatske. Takvo priznanje predstavlja ne samo poticaj daljnjem stvaralaštvu, već i iskaz zahvalnosti onima koji su svojim djelima trajno obogatili hrvatsku kulturu.

Ne ulazim u to tko će biti dobitnik nagrada, jer sukladno zakonu i pravilniku o radu odbora, nagrade dodjeljuje odbor Nagrade Vladimir Nazor i to na prijedlog stručnih komisija koje osniva za svako pojedino područje umjetnosti. Odbor ima devet članova koje imenuje Sabor iz redova uglednih umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika, a njihov mandat traje dvije godine. Komisije, svaka za svoje područje – književnost, glazbu, film, likovne i primijenjene umjetnosti, kazališnu umjetnost te arhitekturu i urbanizam – razmatraju pristigle prijedloge i predlažu odboru kandidate za godišnju nagradu i nagradu za životno djelo. Konačnu odluku donosi odbor glasovanjem, pri čemu je potrebna većina glasova. Dakle, postupak je u potpunosti u rukama stručnih tijela, što osigurava njegovu stručnost, vjerodostojnost i neovisnost.“

Joško Ševo je bio kandidat za Nazora za životno djelo pa je izišao iz komisije, a Goran Grgić od lani je u komisiji za film, a prije je bio u kazališnoj | Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

Ministrica je najavila i povećanje iznosa nagrade od iduće godine. Kako kažu u Ministarstvu kulture i medija, sukladno članku 19. pravilnika o radu odbora Nagrade Vladimir Nazor, iznos godišnje nagrade i nagrade za životno djelo određuje odbor. U 2023. iznos nagrade za životno djelo bio je 12.000 eura, a godišnje nagrade 6000 eura. Na drugoj sjednici odbora održanoj 2024. predloženo je povećanje nagrada na 15.000 eura za životnu nagradu te 7000 eura za godišnju nagradu. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen, a novi iznosi stupaju na snagu od 2025.

Nacional je ministricu Ninu Obuljen Koržinek tražio komentar na sporna članstva u komisiji za film, pa prema tome i sporne dodjele Nagrade. Ministrica je dala svoje mišljenje oko toga kako je moguće da se članovi komisije izmjenjuju iz godine u godinu, ponekad samo mijenjajući funkciju, te zašto se članovi komisije koji dobiju nagradu mogu ponovno kandidirati i ponovno biti imenovani. U Ministarstvu kažu:

“Takva praksa da se članovi komisije izmjenjuju iz godine u godinu je moguća jer mandat traje dvije godine i nije isključeno da isti stručnjaci, ako su ponovno imenovani, obnašaju različite funkcije u komisijama. Međutim, kod svakog imenovanja vodi se računa o stručnosti, neovisnosti i nepristranosti članova. U slučaju da je član komisije predložen za nagradu, njegov mandat automatski miruje te ne sudjeluje u radu komisije te godine. To je jasno propisano pravilnikom. Nakon toga, ponovno imenovanje moguće je ako za to postoji stručna opravdanost i ako odbor tako odluči.“

Na snazi je pravilnik iz 1992. u kojem se kao resorno navodi Ministarstvo prosvjete, kulture i športa. Taj naziv ne postoji već 31 godinu. Ministrica smatra da se to treba ažurirati

Nevjerojatnu činjenicu da je na snazi pravilnik iz 1992., u kojem se kao resorno navodi Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, ministrica je potvrdila. Kaže da je zakon donesen 1992. i od tada se naziv Ministarstva promijenio:

“Međutim, to ne utječe na zakonitost odluka jer su sve ovlasti i nadležnosti institucijski i funkcionalno prenesene. Promjena naziva ne dovodi u pitanje valjanost pravilnika, no svakako postoji prostor za njegovo ažuriranje i usklađivanje s aktualnim nazivima i praksama.“

Ministrica kulture i medija napomenula je da odluku o dodjeli nagrada donosi odbor, a objavljuje je predsjednik odbora te da Ministarstvo nema ovlasti potpisivati niti potvrđivati te odluke. Kako je rekla, Ministarstvo vodi administrativne i tehničke poslove za odbor, ali ne sudjeluje u donošenju odluka o dobitnicima. Sva imenovanja i odluke zapisnički se evidentiraju, a nadzor nad zakonitošću rada provodi se sukladno pravilima javne uprave. Svaka sumnja u nepravilnosti može se prijaviti, a odbor je dužan postupati u skladu s propisima.