Nacional doznaje kako bi gubitak ugovora sa srpskom kompanijom NIS Uprava JANAF-a mogla pokušati kompenzirati ulaskom u zonu istraživanja nafte s Agencijom za ugljikovodike, koja je potvrdila da se s kazahstanskom stranom već vode razgovori o suradnji

Agencija za ugljikovodike službeno je potvrdila prošlotjedno ekskluzivno otkriće Nacionala da ta agencija s Janafom, hrvatskim operatorom naftnog transportnog sustava, pregovara o investiciji u naftno polje u Kazahstanu. „Na gospodarskim forumima održanima između dviju država ostvareni su kontakti i u području energetike. U tom smislu vođeni su razgovori usmjereni na mogućnosti suradnje u području istraživanja i proizvodnje ugljikovodika s ciljem jačanja nacionalne energetske sigurnosti“, stoji u odgovoru koji je Agencija, na čijem je čelu predsjednik Uprave Marijan Krpan, poslala na niz Nacionalovih pitanja o projektu ulaska hrvatskih državnih tvrtki u projekt istraživanja novih nalazišta nafte i plina na poljima u Kazahstanu.

U Agenciji ipak naglašavaju da u ovom trenutku ne postoji konkretan projekt niti obvezujući dogovor. „Razmatra se više opcija suradnje, no detalji se ne mogu objavljivati prije nego što budu ispunjeni svi potrebni preduvjeti. U ovom trenutku nije moguće iznositi konkretne informacije niti komentirati pojedinosti iz upita. U slučaju konkretizacije projekta, javnost će biti pravovremeno i transparentno obaviještena“, stoji na kraju odgovora koji je Nacional dobio iz AZU-a.

Budući da je nakon prošlotjedne objave Nacionala o ulasku hrvatskih tvrtki na kazahstanska naftna polja štošta ostalo nejasno, uputili smo niz pitanja glavnim akterima ovog projekta – predsjedniku Uprave AZU-a Marijanu Krpanu i predsjedniku Uprave Janafa Stjepanu Adaniću. Zatražili smo da preciziraju tko su članovi hrvatskog pregovaračkog tima u pregovorima s predstavnicima kazahstanske naftne kompanije KazMunayGaz koju vodi predsjednik upravnog odbora Askhat Khassenov, jesu li u pregovore s hrvatske strane uključeni naftni stručnjaci, geolozi i bušači inženjeri s iskustvom na naftnim poljima te je li kazahstanska strana hrvatskoj dala neke konkretnije geološke podatke te rezultate seizmičkih mjerenja koja bi dala točniji uvid u potencijal polja.

Upitali smo i u kojoj su točno fazi ti pregovori, odnosno što je do sada dogovoreno i o kojoj je okvirnoj cijeni pregovarano. Posebno smo zatražili odgovor na dva vrlo važna pitanja: namjeravaju li AZU i Janaf osnovati novu, zasebnu tvrtku koja bi preuzela projekt istraživanja i eksploatacije naftnog polja te na koji će način biti riješeno vlasništvo nad budućim naftnim poljem i kasnija podjela dobiti, odnosno hoće li AZU i Janaf – ili pak zasebna tvrtka koju će obje kompanije osnovati za ovu namjenu – biti isključivi operatori ili će u projekt istraživanja uključiti i druge partnere koji bi podjelom rizika umanjili trošak investicije, kako je to uobičajeno u naftaškim projektima.

Mnoga su od ovih pitanja ostala bez odgovora, no iz AZU-a je stigla potvrda informacije o razgovorima između hrvatske i kazahstanske strane.

Tanker Alatau snimljen 4. kolovoza s prvom pošiljkom kazahstanske nafte u RH. Foto: KazMunayGas

Ponešto općenitiji odgovor na naš zahtjev da nam se potvrdi ili pak demantira informacija o pregovorima s kazahstanskim KMG-om stigao nam je iz Janafa. „Janaf kontinuirano vodi inicijalne razgovore s različitim potencijalnim partnerima i dionicima na tržištu u okviru svojih aktivnosti vezanih uz diverzifikaciju poslovanja. Sve relevantne informacije o diverzifikaciji poslovanja bit će pravovremeno objavljene javnosti putem službenih komunikacijskih kanala Društva, u skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala i propisima regulatora, budući da je Janaf kao dioničko društvo listan na Zagrebačkoj burzi“, stoji u kratkom odgovoru iz domaćeg operatora naftnog transportnog sustava.

U tim rečenicama nema traga demantiranju navoda iznesenih u Nacionalovim pitanjima koji se odnose na pregovore s kazahstanskim KMG-om, pa iako se njima ne navodi ništa konkretno, između redova dade se iščitati da Uprava Janafa ozbiljno razmatra proširenje poslovanja na druge sektore izvan usluga skladištenja i transporta nafte, što je posve racionalna odluka uzmu li se u obzir aktualne okolnosti u regiji i vrlo izvjestan skori gubitak NIS-a, najvećeg zakupca kapaciteta koji će neminovno ostaviti traga na Janafovu poslovanju.

‘Agencija i JANAF to jest hrvatska vlada koja će to platiti iz proračuna, mogu si priuštiti cijenu istražnog polja koje je bitno jeftinije od polja na kojem je nafta već otkrivena pa košta stotine milijuna dolara’

Pregovori o kupovini naftnog polja u Kazahstanu, odnosno investiciji u istraživanje novih nalazišta nafte i plina u toj zemlji – projektu iza kojeg stoje AZU i Janaf – pažljivo se kriju od domaće javnosti i medija i odvijaju se iza zatvorenih vrata. No iz naftaških smo krugova saznali da dvije tvrtke zasigurno neće ulagati u već potvrđena ili pak razrađena naftna polja, već da se vrlo vjerojatno pregovara o koncesiji za istraživanje na jednom od kazahstanskih naftnih polja.

„Naime, vrijednost polja na kojem su određene količine nafte već otkrivene i potvrđene mjeri se u stotinama milijuna dolara i ne vjerujem da Agencija i Janaf, odnosno hrvatska vlada koja će to platiti iz državnog proračuna, tu cijenu mogu priuštiti. Istražno polje je bitno jeftinije, tako da vjerujem da je ovdje riječ upravo o takvom aranžmanu. A nekako mi se čini i da je AZU već okupio ekipu stručnjaka baš za takav projekt“, potvrdio nam je naš relevantni stručni izvor iz naftaških krugova i dodao kako Hrvatska očito kreće u smjeru stvaranja međunarodnog portfelja naftnih rezervi.

Zamjenik predsjednika KazMunayGasa Bulat Zakirov, predsjednik Uprave Janafa Stjepan Adanić, predsjednik KazMunayGasa Askhat Khassenov i savjetnik kazahstanskog veleposlanika Ivica Pirić. Foto: KazMunayGas

Takav je projekt vrlo skup, upozorio je naš izvor, i zahtijeva velika ulaganja u istraživanje. „Jednim se dijelom istražni rizik može podijeliti s partnerima koji se mogu angažirati u projektu, no valja znati da istraživanja traju godinama i da je rezultat uvijek neizvjestan. No ovo je svakako pozitivan korak koji vodi ka neovisnijoj energetskoj politici“, kaže naš izvor.

Isti izvor potvrdio nam je da se pregovori između hrvatske i kazahstanske delegacije doista odvijaju. „Ne znam do koje su faze stigli razgovori, no čuo sam i ranije da je AZU zainteresiran za koncesije na naftnim poljima u inozemstvu. I ta me informacija uopće nije začudila. Naime, Agencija za ugljikovodike se posljednjih mjeseci značajno pojačala u stručnom smislu, okupila je respektabilan krug stručnjaka, mahom bivših naftaša zaposlenih u Ini koji MOL-u više nisu bili zanimljivi pa su ih doslovce otjerali.

Određeni broj tih ljudi sada se priključio timu AZU-a i sad je očito da je Agenciji bila namjera okupiti dovoljan broj stručnjaka kako bi ovaj projekt kupnje naftnog polja u Kazahstanu sa stručne strane kvalitetno vodila“, objasnio je naš izvor. On pozdravlja taj potez, ocjenjuje ga pozitivnim i kaže da, ako je cilj doista osnovati novu kompaniju koja će zamijeniti Inu i tako osigurati nove izvore nafte za Hrvatsku, to nastojanje svakako treba podržati.

On kaže da se kupovina naftnog polja, odnosno dobivanje koncesije za istraživanje i eksploataciju naftnog polja u inozemstvu, nije moglo riješiti preko Ine jer MOL nije zainteresiran za takve projekte. „MOL je Ini doslovno zabranio pokretanje bilo kakvih projekata u inozemstvu. Ina doduše radi na nekoliko naftnih bušotina u Egiptu, no kompanija je tu zastupljena kao jedan od partnera sa svega 20-ak posto udjela u svakoj od proizvodnih bušotina i tu se ne može govoriti o značajnijoj proizvodnji.

Predsjednik KazMunayGasa Askhat Khassenov i veleposlanik Kazahstana u Hrvatskoj Daulet Batrashev u Omišlju 4. kolovoza ispred tankera s kazahstanskom naftom. Foto: KazMunayGas

A povratak na naftna polja u Siriji, unatoč najnovijim pokušajima hrvatske diplomacije da osigura razgovore sa sirijskom stranom, vrlo je upitan i proći će još dosta vremena do trenutka kada će se moći razgovarati o ponovnom odlasku hrvatskih naftaša u tu zemlju. Ako, jasno, MOL uopće dozvoli povratak. Stoga je inicijativa AZU-a i Janafa dobrodošla. Ovo je dobar način da Hrvatska osigura određeni portfelj rezervi nafte iz izvora izvan zemlje, što nije neuobičajeno. No kako Agencija neće moći biti vlasnik tih naftnih rezervi, morat će vrlo vjerojatno taj portfelj prenijeti na Janaf ili će formirati novu tvrtku upravo za tu namjenu“, tumači dalje naš izvor.

On podsjeća da su proteklih godina iz više izvora dolazile ideje i sugestije o osnivanju nove državne energetske agencije koja bi na jednom mjestu objedinila sve energetske projekte, kako ove sadašnje tako i buduće. „Čini se da AZU okupljanjem stručnjaka radi u tom smjeru, da se priprema upravo za taj zadatak i da stvara novi upstream (sektor istraživanja i proizvodnje nafte i plina, op.a.) neovisan o Ini“, zaključio je.

‘Dijelom se istražni rizik može podijeliti s partnerima koji se mogu angažirati na projektu, no valja znati da istraživanja traju godinama i da je rezultat uvijek neizvjestan. Ali ovo je pozitivan korak…’

Prema riječima našeg izvora, u pregovore s kazahstanskim KMG-om bili su uključeni i predstavnici Ministarstva gospodarstva koje vodi ministar Ante Šušnjar. Stoga smo i od njih zatražili da nam pojasne detalje ovog hrvatsko-kazahstanskog posla. No ministar Šušnjar oglušio se o naš zahtjev za podrobnijim informacijama o cijelom poslu.

Ostali smo tako i bez pravog odgovora na naše pitanje jesu li pregovori o kupovini naftnog polja u Kazahstanu svojevrsni temelj nove hrvatske državne energetske agencije koja će u skoroj budućnosti objediniti sve energetske sektore i koordinirati ulaganja u energetskom sektoru. Apeli i sugestije za osnivanje takve agencije već se godinama provlače kroz izjave više domaćih energetskih stručnjaka, no sve do sada ostali su tek na jednostranoj inicijativi bez konkretnog odaziva Vlade i Ministarstva gospodarstva.

Naredni će mjeseci pokazati hoće li aktualni hrvatsko-kazahstanski pregovori uvjeriti Vladu u stvarnu potrebu postojanja takve agencije i hoće li potaknuti prve korake za njezino stvaranje jer aktualna situacija u svijetu po tko zna koji put je potvrdila važnost postizanja što većeg stupnja energetske neovisnosti Hrvatske. Upravo ovaj projekt bio bi veliki i važan korak u tom smjeru.