U Hrvatskoj je od 2021. do 2024. posvojeno prosječno 134 djece godišnje, dok s druge strane, oko tisuću potencijalnih posvojitelja prolazi kroz dugotrajan i neizvjestan birokratski proces, upozorila je u srijedu u Saboru SDP-ova zastupnica Sabina Glasovac.

“Na kraju prošle godine bilo je 156 djece koja su zadovoljila zakonske uvjete za posvojenje, ali su ostala neposvojena“, kazala je Glasovac uoči okruglog stola o posvajanju i preprekama s kojima se posvojitelji susreću, odnosno kako posvojenja učiniti pristupačnijima i sa što manje administrativnih prepreka.

‘Postoje ljudi koji su spremni proći kroz birokratski labirint zbog posvajanja djece’

“U Hrvatskoj postoje ljudi koji su spremni prijeći sve administrativne prepreke ne bi li djetetu pružili šansu za bolju i sretniju budućnost”, dodala je Glasovac.

Na reakciju ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića nije trebalo dugo čekati. On je, naime, u srijedu demantirao tvrdnje koje je u Saboru iznijela Glasovac, istaknuvši da je lani bilo 154 posvojenja, a ove godine već 25.

‘Lani bilo 154 posvojenja djece, a ove godine već 25’

“Potpredsjednica Sabora Glasovac iznijela je netočan podatak da je u prošloj godini zasnovano 135 posvojenja. Ne znam otkud takva informacija, zato smo poslali djelatnike Ministarstva i Hrvatskog zavoda za socijalni rad da iznesu točne brojke. Lani je bilo 154 zasnovana posvojenja, a ove godine već 25“, rekao je Piletić nakon sjednice Vlade.

Piletić je istaknuo da su podaci o posvojenju transparentni i da se kontinuirano radi na poboljšanju procesa.

(NE)PRAVEDNA DRŽAVA ‘Moja je plaća narasla 70 posto, a naknada za samohrane roditelje 50 eura’

‘Svaki slučaj je individualan’

“Socijalni radnici intenzivno rade kako bi svi koji ispunjavaju pretpostavke za posvojenje došli do potencijalnih posvojitelja”, rekao je i dodao da se proces posvojenja ne može promatrati samo kroz statistiku ili pojedinačne slučajeve.

Objasnio je da postoje djeca koja su više puta bila u postupku posvojenja, ali iz različitih razloga postupak nije završen uspješno. Također, neka djeca ne ispunjavaju uvjete za posvojenje jer to nije u njihovu najboljem interesu ili ne žele biti posvojena.

“Svaki slučaj je specifičan i mora se pristupiti individualno, s naglaskom na dobrobit djeteta“, naglasio je.

‘Velika odgovornost socijalnih radnika’

Piletić je naveo i da su socijalni radnici suočeni s velikom odgovornošću pri donošenju ključnih odluka o djeci.

PILETIĆ: ‘I posvojiteljima dajemo pravo na jednokratnu naknadu’

“U jednom trenutku, socijalni radnik mora procijeniti može li se dijete izdvojiti iz obitelji i treba li roditelja lišiti roditeljske skrbi. Zatim treba osigurati prikladan smještaj, bilo u udomiteljskoj obitelji ili ustanovi, te izraditi individualni plan za rješavanje osobnih kriza djeteta“, objasnio je.

Dio djece ne nalazi posvojitelje

Kako je rekao, postoje djeca koja ispunjavaju pravne uvjete za posvojenje, ali ne pronalaze posvojitelje.

“Proces posvojenja mora biti uspješan s obje strane kako bi bio u najboljem interesu djeteta. Posvojitelji i dijete moraju odgovarati jedni drugima, jer u suprotnom posvojenje ne može biti ostvareno na ispravan način”, naglasio je.

Piletić je dodao da je Vlada formirala međuresornu radnu skupinu koja okuplja predstavnike Ministarstva demografije, Ministarstva socijalne politike i Ministarstva pravosuđa, kako bi se dodatno poboljšali procesi posvojenja.

“Broj zasnovanih posvojenja stabilizirao se na između 150 i 180 godišnje, a mi ćemo nastaviti raditi na daljnjem unaprjeđenju sustava”, zaključio je Piletić.

ODBIJENI AMANDMANI Mostovac zaplakao u Saboru. Šipić: Nema apsolutno nikakve podjele…