Nacional je istražio pozadinu sve intenzivnijih odnosa Hrvatske i Kazahstana, države koja od 1991. godine i odvajanja od bivšeg SSSR-a bilježi snažan gospodarski uzlet, a cilj joj je u bliskoj budućnosti postati važan igrač na energetskom tržištu Europske unije.

Nacional je tijekom proteklog tjedna istražio perspektive i razloge sve intenzivnijeg povezivanja Hrvatske s Kazahstanom, hrvatskoj javnosti slabo poznatom zemljom smještenom uz uz Kaspijsko jezero, koja od 1991. godine i odvaja­nja od bivšeg SSSR-a, bilježi snažan gospodarski uzlet, a kojoj se Hrvatska sve više okreće kako bi usred ruske agresije na Ukrajinu i ozbiljnih prijetnji svjetskoj sigurnosti, lakše osigurala preduvjete za svoju energetsku stabilnost i samodostatnost.

Posljednji u nizu brojnih, ali u hrvatskoj javnosti uglavnom diskretno za­bilježenih događaja koji svjedoče intenzivni­jem povezivanju Hrvatske i Kazahstana, bio je nedavni posjet kazahstanskog ambasado­ra Dauleta Batrasheva Rijeci, gdje je koncem lipnja održao niz sastanaka sa predstavnicima velikih tvrtki sa riječkog područja među kojima su i JANAF i Jadran Galenski Laboratorij (JGL).

Samo dva mjeseca prije toga, u travnju ove godine Kazahstan je posjetio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a u svibnju je u glavni grad Astanu otputovao i ministar gospodarstva Ante Šušnjar kako bi između ostaloga prisustvovao i na Astana International Forumu koji je okupio veliki broj hrvatskih i kazahstanskih gospodarstvenika zainteresiranih za suradnju i otvaranje novih poslovnih mogućnosti.

Par mjeseci prije toga, u veljači, Kazahstan je posjetila i saborska međuparlamentarna delegacija. No ono zbog čega je Kazahstan najzanimljiviji ne samo našim gospodarstvenicima već i tvrtkama u svijetu jest nafta.

Prošlogodišnji posjet ministra vanjskih poslova Murata Nurtleua Hrvatskoj, tijekom kojeg se sastao i s Gordanom Grlićem Radmanom, u domaćim je medijima prošao prilično nezapaženo. Foto: Ministarstvo vanjskih poslova Republike Kazahstan

Iako se u našoj javnosti Republika Kazahstan vrlo rijetko spominje, a posjeti njezinih visokih dužnosnika Hrvatskoj gotovo da se i ne bilježe – prošlogodišnji posjet ministra vanjskih poslova Murata Nurtleua Hrvatskoj u domaćim je medijima prošao prilično nezapaženo – ova zemlja postaje sve zanimljivija posebno tvrtkama iz energetskog sektora.

Naime, Kazahstan je jedan od 10 najvećih proizvođača nafte u svijetu, a nacionalna naftna kompanija KazMunayGas (KMG), koja ne skriva ambicije postati utjecajni igrač na svjetskom tržištu nafte, posljednjih mjeseci nastavlja sklapati strateška partnerstva sa brojnim svjetskim naftnim kompanijama u nastojanju da proširi svoj globalni utjecaj i operativne mogućnosti.

Kazahstan tako postaje globalni energetski lider i sve se čvršće etablira na svjetskoj energetskoj sceni, posebno kada je riječ o nafti i plinu, a do sada sklopljena strateška partnerstva sa brojnim svjetskim naftnim i plinskim kompanijama samo potvrđuju tu ambiciju. Ovakav razvojni smjer Kazahstana može biti plodno tlo za uzlet i hrvatskih kompanija, posebno onih u energetskom sektoru.

Kazahstanska se vlada od ruske invazije na Ukrajinu nastoji riješiti političkog, gospodarskog i energetskog utjecaja Rusije, a upravo su energenti odigrali najvažniju ulogu u tom procesu

Ekonomski portal GIS sa sjedištem u Lihtenštajnu u ožujku ove godine prenio je informaciju prema kojoj proizvodnja nafte u Kazahstanu kontinuirano raste posljednjih godina i već iduće godine će premašiti 100 milijuna tona na godinu. Sa tri najveća naftna polja u zemlji – Tengiz, Karachaganak i Kashagan – na kojima koncesije imaju najveće svjetske naftne kompanije Chevron, Shell, Eni, Exxonmobil i kineski CNPC u partnerstvu sa kazahstanskom nacionalnom naftnom kompanijom KazMunayGas (KMG) i međunarodnim konzorcijem North Caspian Operating Company (NCOC), dnevno izlazi više od dva milijuna barela sirove nafte, a te brojke konstantno rastu.

Kazahstanska se Vlada posljednje tri godine, posebno od ruske invazije na Ukrajinu, nastoji riješiti političkog, gospodarskog i energetskog utjecaja Rusije, a upravo su energenti odigrali najvažniju ulogu u tom procesu koji polako ali sigurno smanjuje utjecaj Moskve na području Kaspijske regije.

Prema istom izvoru, kazahstanska nacionalna naftna kompanija KazMunaiGas od siječnja ove godine dobar dio sirove nafte namijenjene izvozu preusmjerava na azerbajdžanski naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC) kojim naftu šalje do Sredozemnog mora kako bi smanjio dosadašnju ovisnost o ruskoj infrastrukturi za transport nafte.

Tim je pravcem kazahstanska nafta osigurala doseg do značajno većeg broja potencijalnih kupaca. Naime, od 2000. godine naovamo kazahstanska sirova nafta najvećim se dijelom transportirala ruskim naftovodom Kaspijskog konzorcija naftovoda (CPC) do ruske crnomorske luke Novorossiysk.

Kazahstanski ambasador Daulet Batrashev koncem lipnja održao je niz sastanaka s predstavnicima velikih tvrtki s riječkog područja i novom riječkom gradonačelnicom Ivom Rinčić. Foto: Veleposlanstvo Republike Kazahstan u Zagrebu

No ruski je sud u srpnju 2022. zaprijetio zatvaranjem CPC naftovoda, pa su kazahstanska vlada i inozemni operatori na kazahstanskim naftnim poljima na poticaj predsjednika Kassyma Jomarta Tokayeva počeli tražiti alternativne rute kako bi doskočili mogućim problemima i izbjegli negativne posljedice ruske ucjene. Naftovod BTC pokazao se kao najbolje rješenje, a njime se, kako tvrde svjetski energetski sturčnjaci, značajno smanjuje geostrateški utjecaj Rusije na naftom izuzetno bogatu Kaspijsku regiju.

Britanski Reuters je u siječnju ove godine objavio da KazMunayGas „aktivno traži međunarodna strateška partnerstva kako bi unaprijedila svoje poslovanje i proširila svoju globalnu prisutnost u 2025. godini“.

Stoga ne čudi interes kazahstanskih vlasti da, u potrazi za novim tržištima, kroz gospodarsku suradnju sa Hrvatskom i korištenje njezine infrastrtukture osiguraju ulazak kazahstanske nafte na europsko tržište. A taj val kazahstanskog interesa dobra je prilika za pozicioniranje hrvatskih kompanija, posebno onih koje posluju u energetskom sektoru.

Okretanje Hrvatske prema državama Srednje Azije rezultiralo je intenziviranjem bilateralnih kontakata s Kazahstanom koji postaje sve važniji geopolitički faktor ne samo u srednjoazijskoj regiji već i u svijetu, potvrđeno je Nacionalu iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje vodi Gordan Grlić Radman.

„Hrvatska je zainteresirana za jačanje sveukupnih gospodarskih odnosa s Kazahstanom, koji ima dobar geostrateški položaj i značajne prirodne resurse. S obzirom na to da postoje dobri politički i gospodarski odnosi između EU-a i Kazahstana, otvara se prilika i za jačanje suradnje hrvatskih i kazaških tvrtki te uključivanje hrvatskih tvrtki u regionalne infrastrukturne projekte. Sve navedeno bi dugoročno moglo učiniti Hrvatsku važnim partnerom Kazahstana unutar EU-a, odnosno u srednjoj i jugoistočnoj Europi“, stoji u odgovoru Ministarstva.

Fokus je, navodi se dalje, stavljen „na jačanje gospodarske i trgovinske suradnje, identifikaciju potencijalnih zajedničkih ulaganja, mogućnosti suradnje hrvatskih i kazaških poduzeća, poticanje kontakata između poslovnih zajednica i razmjene poslovnih izaslanstava“.

Prema navodima Radmanovog Ministarstva, suradnja je započela u siječnju 2024. kada je u Zagrebu održana prva sjednica Zajedničke komisije za gospodarsku suradnju između Hrvatske i Kazahstana. U travnju iste godine osnovano je Hrvatsko-kazaško poslovno vijeće te je paralelno organiziran i Hrvatsko-kazaški gospodarski forum u Zagrebu koji je okupio više od 50 hrvatskih i kazaških tvrtki iz sektora energetike, farmaceutske industrije, transporta i turizma, građevinarstva, IT industrije, elektronike, energetike, poljoprivrede.

U studenom prošle godine Hrvatsku je prvi puta posjetio potpredsjednik Vlade Kazahstana i ministar vanjskih poslova Murat Nurtleu. Razmjena posjeta nastavljena je i 2025., stoji dalje u odgovoru MVEP-a, pa su tako u veljači ove godine zastupnici Sabora i članovi Hrvatsko-kazaške skupine prijateljstva boravili u posjetu Kazahstanu, a u travnju je u glavni grad Kazahstana Astanu krenuo i ministar Grlić Radman.

‘Hrvatska je postigla značajan napredak u području energije proizvedene iz obnovljivih izvora. To iskustvo može biti vrlo korisno za Kazahstan’, tvrde iz kazahstanskog veleposlanstva

Tom je prilikom održan i Gospodarski forum Hrvatska–Kazahstan na kojem su sudjelovali predstavnici oko 70 tvrtki iz obje zemlje. U svibnju je u Astanu trebao otputovati i premijer Andrej Plenković, no zbog putovanja u Dayton i nekih drugih obveza premijer je otkazao posjet pa je umjesto njega u Kazahstan otputovao ministar gospodarstva Ante Šušnjar koji je sudjelovao na Astana International Forumu.

Na forumu se razgovaralo o mogućnostima suradnje na području energetike, farmaceutike, IT sektora, zdravstva, poljoprivrede, prehrambene industrije i prometa, a predstavnici Kazahstana poseban su interes, navodi se iz Ministarstva, pokazali za hrvatske luke kao ulaznu točku na europska tržišta.

„U pogledu energetske suradnje, predstavljene su i mogućnosti korištenja hrvatskog LNG terminala i Jadranskog naftovoda kao ključnih infrastrukturnih točaka za transport i skladištenje energenata prema srednjoj Europi i širem EU tržištu. Prilikom bilateralnih susreta razgovaralo se i o preradi kazaške nafte u Hrvatskoj, čime se dodatno jača povezanost dvaju energetskih sustava. Kazahstan je izrazio želju i za razmjenom znanja i iskustava s Hrvatskom u području obnovljivih izvora energije, čime se jasno ukazuje na perspektivu dugoročne suradnje u energetskoj tranziciji i održivom razvoju“, ističu iz MVEP-a.

U nastojanju da preciziramo u kojem će se smjeru razvijati hrvatsko-kazahstanska suradnja u narednim godinama, uputili smo niz pitanja veleposlaniku Republike Kazahstan u Zagrebu Dauletu Batrashevu.

U odgovoru koji smo dobili se, između ostaloga, podsjeća na riječi kazahstanskog ministra vanjskih poslova Murata Nurtleua koje je izrekao prilikom travanjskog susreta sa ministrom Grlićem Radmanom u Astani, a u kojima je naglasio da je „Hrvatska jedan od ključnih partnera Kazahstana na Balkanu i u Europskoj uniji“, te da je gospodarska suradnja prioritet bilateralnih odnosa dvije zemlje“, naglasio je kazahstanski ministar vanjskih poslova.

“Prošle godine trgovinska razmjena između Hrvatske i Kazahstana dosegla je 282 milijuna američkih dolara, što je Hrvatsku svrstalo među 15 najvećih trgovinskih partnera Kazahstana unutar EU“, naglašeno je u odgovoru veleposlanstva Kazahstana na Nacionalovo pitanje o interesima Kazahstana za gospodarsku suradnju sa Hrvatskom te se ističe da su oba ministra izrazila spremnost za nastavak jačanja multilateralne i bilateralne suradnje, posebno na području energetike, građevinarstva, informacijske tehnologije, turizma i poljoprivrede.

Uz napomenu da Kazahstan aktivno razvija svoju prometnu infrastrukturu kroz niz važnih infrastrukturnih projekata, uključujući željezničke i cestovne mreže, kao i terminale na Kaspijskom jezeru, iz veleposlanstva potvrđuju da je nacionalna tvrtka Kazahstanske željeznice zainteresirana za suradnju s najvećim hrvatskim lukama u Rijeci, Zadru i Pločama.

“Stoga pozivamo hrvatska poduzeća da sudjeluju u logističkim i infrastrukturnim projektima duž ovog koridora (Srednjeg koridora i Transkaspijske međunarodne prometne rute, op. a.), uključujući kazahstansku kaspijsku obalu u morskim lukama Aktau i Kuryk. Također smo zainteresirani za razmjenu stručnosti u razvoju lučke infrastrukture kako bismo podržali ove ključne projekte.

U svibnju je u glavni grad Astanu otputovao i ministar gospodarstva Ante Šušnjar kako bi, između ostaloga, prisustvovao na Astana International Forumu koji je okupio veliki broj hrvatskih i kazahstanskih gospodarstvenika zainteresiranih za suradnju i otvaranje novih poslovnih mogućnosti. Foto: Ministarstvo gospodarstva RH

Postoji interes za korištenje infrastrukture najveće hrvatske luke Rijeka za izvoz proizvoda iz Kazahstana, uključujući rudarsko-metalurški kompleks i poljoprivredu. Ključna prednost je dobro razvijena hrvatska logistička i transportna infrastruktura, koja nudi učinkovit pristup iz njezinih luka srednjoj, istočnoj Europi i balkanskoj regij“, navodi se u odgovoru.

Na Nacionalovo pitanje kakve su konkretne mogućnosti suradnje Hrvatske i Kazahstana u energetskom sektroru i jesu li izaslanstva na Astana International Forumu posebno razgovarala o toj temi iz veleposlanstva odgovaraju da je suradnja u području energetike bila među ključnim temama razgovora.

„Obje strane izrazile su interes za jačanje suradnje u ovom sektoru, s posebnom pažnjom posvećenom hrvatskom naftovodu Adria, koji trenutno služi kao jedna od važnih tranzitnih ruta za kazahstansku sirovu naftu do potrošača u regiji. Strane su priznale stratešku važnost ove infrastrukture i potvrdile svoju namjeru da istraže mogućnosti proširenja suradnje u područjima kao što su tranzit, logistika i energetska ulaganja“, navodi se u odgovoru.

Kada je pak riječ o energetskoj suradnji, uvoz, prerada i transport nafte su istaknuti kao najvažnija područja interesa. Iz veleposlanstva ističu sljedeće: „Trgovinski promet između Kazahstana i Hrvatske uglavnom se sastoji od nafte i naftnih derivata. Kazahstan je zahvalan na podršci Hrvatske u olakšavanju pouzdanog pristupa kazahstanske nafte Hrvatskoj i dalje na tržišta EU putem terminala Omišalj i naftovoda Adria.

U našem je zajedničkom interesu osigurati daljnju nesmetanu opskrbu kazahstanskom naftom. Ova su pitanja pokrenuta tijekom nedavnih posjeta ministra Gordana Grlića Radmana i ministra Ante Šušnjara Astani. Ranije je premijer Andrej Plenković istaknuo prioritet ovog područja suradnje za Hrvatsku.

Premijer je spomenuo da je Hrvatska zainteresirana za povećanje isporuka nafte iz Kazahstana. Imamo obostrani interes istražiti mogućnosti poslovne suradnje u području transporta i skladištenja sirove nafte i naftnih derivata u kontekstu prioriteta vaše Vlade da Hrvatska postane regionalno energetsko središte. U tom kontekstu, ruta naftovoda JANAF mogla bi biti ključna za izvoz sirove nafte iz Kazahstana i obje strane vide prilike za proširenje suradnje u dva ključna područja: povećanje opskrbe energetskim resursima u Hrvatskoj i povećanje tranzita kazahstanske nafte prema susjednim zemljama u regiji putem naftovoda Adria.“

Ekonomski portal GIS u ožujku je prenio informaciju prema kojoj proizvodnja nafte u Kazahstanu kontinuirano raste posljednjih godina i već iduće godine premašit će 100 milijuna tona na godinu

Također podsjećaju na Memorandum o razumijevanju između tvrtke KazMunaiGas i JANAF-a, koji je potpisan u još prošle godine i kojim je stvoren temelj za buduću poslovnu suradnju u području transporta nafte i skladištenja nafte i derivata. “Pozdravljamo ovaj korak u jačanju otpornosti obje tvrtke na tržišnu neizvjesnost i geopolitičke događaje s kojima se naftne tvrtke trenutno suočavaju“, stoji dalje u odgovoru veleposlanstva Kazahstana.

Iz hrvatskog operatora sustava naftnog transporta JANAF-a, na čijem je čelu predsjednik Uprave Stjepan Adanić, Nacionalu je potvrđeno da su u siječnju 2024. godine, na prvoj sjednici Zajedničke komisije za gospodarsku suradnju između Hrvatske i Kazahstana, potpisali Memorandum o razumijevanju s kazahstanskom kompanijom KazMunayGas te da su iznimno zainteresirani za poslove i sa ostalim kazahstanskim energetskim tvrtkama.

“Ovim dokumentom izražena je spremnost obje strane na moguću buduću suradnju u području transporta nafte te skladištenja nafte i naftnih derivata. JANAF kazahstanskom partneru može ponuditi siguran i pouzdan dobavni pravac, kao i partnerski odnos kakav već godinama uspješno ima s brojnim međunarodnim partnerima.  Otvoreni smo za suradnju i nove poslovne prilike koje doprinose jačanju energetske sigurnosti i stabilnosti tržišta, kao i diverzifikaciji dobavnih pravaca prema europskom energetskom tržištu“, stoji u odgovoru JANAF-a na Nacionalovo pitanje o konkretnim oblicima suradnje sa srodnim kazahstanskim tvrtkama.

Iako je nafta važan segment buduće energetske suradnje Kazahstana i Hrvatske, to nije jedina mogućnost suradnje u energetskom sektoru. „Uz suradnju u tradicionalnoj energetici, postoji neiskorišteni potencijal za proširenje naše suradnje na mpodručju obnovljivih izvora energije. Hrvatska je postigla značajan napredak u ovom području, s gotovo 70 posto električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

JANAF, na čijem je čelu predsjednik Uprave Stjepan Adanić, potpisao je Memorandum o razumijevanju s kompanijom KazMunayGas. Photo: Josip Regovic/PIXSELL

Ovo iskustvo može biti vrlo korisno za Kazahstan dok zemlja teži tranziciji prema zelenijem i održivijem energetskom sustavu. Obje države mogu surađivati na zajedničkim energetskim projektima, razmjenjivati tehnologije i stručnost, kao i obučavati kvalificirane stručnjake“, stoji na kraju odgovora pristiglog Nacionalu iz kazahstanskog veleposlanstva.

Buduća hrvatsko-kazahstanska suradnja na polju obnovljivih izvora energije, ako je hrvatske tvrtke prepoznaju kao potencijalno zanimljivo tržište, može otvoriti vrata novim poslovima u toj srednjoazijskoj zemlji. Naime, Hrvatska kao članica Europske unije ima pristup najnovijim tehnologijama i regulativama u području obnovljivih izvora.

S druge strane Kazahstan koji je dugi niz godina bio okrenut nafti i plinu kao najvažnijim energentima, tek ulazi u energetsku tranziciju i modernizaciju sektora, posebno nakon međunarodne izložbe EXPO koja je 2017. godine pod geslom „Energija budućnosti“ održana u Astani, a bila je posvećena upravo obnovljivim izvorima energije.

Valja, dakle, pratiti hoće li i u kojoj mjeri hrvatske tvrtke prepoznati i iskoristiti mogućnost ulaska na potencijalno vrlo perspektivno tržište koje se upravo otvara i koje pruža neograničene mogućnosti suradnje i implementacije novih tehnologija na području obnovljivih izvora energije.