Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović prisegnuo je na Pantovčaku za svoj drugi mandat. U inauguracijskom govoru dotaknuo se borbe protiv korupcije i nejednakost, koje podmuklo nagrizaju socijalnu strukturu poput opake bolesti te je istaknuo važnost neovisnih, profesionalnih i odgovornih institucija i medija.

Uoči prisege, Klapa Sveti Juraj Hrvatske ratne mornarice izvela je himnu Republike Hrvatske, nakon čega je Milanović pred predsjednikom Ustavnog suda Miroslava Šeparovića izgovorio i potpisao tekst Svečane prisege. Nakon potpisa, Sinjska klapa je izvela pjesmu “Cetina”, a Milanović je održao inauguracijski govor.

Gotovina: Državu čine institucije

General Ante Gotovina komentirao je nedolazak članova HDZ-a na inauguraciju: “Državu čine institucije, institucija predsjednika, predsjednika Sabora, Sabor, predsjednika Vlade, Vlada to je izvršna vlast. Oni su pobijedili na izborima i preuzeli su odgovornost voditi državu.”

Gotovina je bio uzvanik na inauguraciji uz Mladena Markača i Ivana Čermaka: “Mi se često nalazimo i družimo, mi smo prijatelji”.

Rekao je da je sigurno da Zoran Milanović i Andrej Plenković razgovaraju.

“Nemam informacije, ali sam siguran da razgovaraju. Nemam nikakve preporuke i davati im savjete niti je to moj posao. Nema potrebe za time, oni su odgovorni ljudi”, kaže Gotovina.

Komentirao je govor predsjednika: “To je bio govor predsjednika Republike i trebamo čuti i slušati što je rekao”.

VELIKI PRIJATELJI Gotovina: ‘Trebamo čuti i slušati što je rekao predsjednik Milanović’

Šeparović: Najvažnija je država

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović čestitao je predsjedniku nakon inauguracije.

“Ja nisam zlopamtilo. bilo je svakakvih riječi. Nadam se da je ovaj svečani trenutak jedan novi početak odnosa predsjednika prema Ustavnom sudu. Ustavni sud će poštivati poseban položaj predsjednika, a od njega očekujemo da poštuje Ustavni sud”, kaže Šeparović.

S Milanovićem, kaže, nije razgovarao jer to nije predvidio protokol.

“Najvažnija je država. Ovo je moja država, on je predsjednik, narod ga je izabrao. Za mene nije bilo dileme da moram doći tu i odraditi to u skladu s Ustavom i civilizirano. Nadam se da sam tako i postupio”, kaže.

Naglasio je da nema zamjeranja zbog grubih riječi kojima je Milanović “častio” njega osobno i druge suce ustavnog suda.

NEMA ZAMJERANJA Šeparović čestitao Milanoviću, ‘zaboravljeno’ je sve izrečeno o kršenju Ustava

Inauguracijski govor predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića

Dragi hrvatski građani, Hrvatice i Hrvati, Dragi gosti i uzvanici,U životu nacije ili države, kao i u životu pojedinca, neizbježna je izmjena dobrih i loših vremena, tmurnih i vedrih dana. Moramo broditi sa sviješću da život nije samo mirno more i vjetar u jedra. Ta svijest neka nam bude vodilja: ona je čvrsto jamstvo uspravnosti i pribranosti, bez obzira na smjer i bez obzira na jačinu vjetrova i valova.

Osnovni zadatak državnih institucija je sačuvati mir i sigurnost građana, pri čemu ne mislim samo na mir i sigurnost u onom najelementarnijem – tjelesnom – smislu. Drugi, gotovo jednako važan cilj je da teška vremena ne budu ujedno i dramatična vremena. Također, da se ne prelome najviše preko leđa najslabijih i najmanje zaštićenih, a da od dobrih godina ne profitiraju samo oni koji su najbliže centrima moć, najagresivniji, najkompetitivniji. Nejednakost i korupcija podmuklo nagrizaju socijalnu strukturu poput opake bolesti.

Potrebno je graditi i usavršavati zakonske i društvene mehanizme koji će donijeti i doprinijeti tome da u lošim vremenima ne klonemo ni materijalno ni duhom, a da u vremenima prosperiteta zadržimo realnost i dodir s čvrstim tlom.

Posljednjih godina često sam ponavljao da je samo nama, i nikome osim nas, stvarno stalo do naše zemlje. Vjerujem da su svi dobronamjerni ljudi shvatili tu konstataciju onako kako sam mislio i osjećao. Druge države i nacije, u pravilu, ne žele nam zlo i ne rade protiv nas, ali u izboru između svojih interesa i našeg boljitka, kad do takvog izbora dođe, uvijek će se odlučiti za svoje interese. Pa i naši prijatelji i saveznici.

Ovo nije ni žalopojka, ni kritika, ni neko uskogrudno zatvaranje u sebe bilo koje vrste. Ovo je realnost svijeta u kojem živimo. Ovo je poziv da se prestanemo zanositi iluzijama da će se netko izvana pobrinuti za nas kad nam bude teško ili kada nam stvarno bude trebalo. Možda malo, ali realno: nikad nije i nikad neće.

Ništa nam nikada nije darovano. Sve što je Hrvatska postigla zasluga je samo naših ljudi. Prije svega onih koji su dali svoj život i svoje zdravlje u obrani naše slobode. Njima ćemo zauvijek biti dužni i koliko god se trudili – a prisežem da ćemo se truditi! – taj dug nikad ne možemo u potpunosti vratiti. Jedino je nama, ponavljam, i nikome osim nas, stalo do ljudi koji su nas spasili od agresorskog pokoravanja svojom hrabrošću, požrtvovnošću i svojom vještinom.

Naša trajna zahvalnost tim ljudima nije ni slava rata, ni trijumfalizam, ni naslada nad nesrećom drugih, poraženih. To je oda slobodi i podsjetnik za što smo sve sposobni kao nacija kad nas vode plemeniti motivi i kad nas ujedine najviši ideali.

Jedino je nama istinski važno kakvo je naše obrazovanje na svim razinama, kakvo je naše javno zdravstvo i naše pravosuđe, kako se kroji pravda. Jedino se nas tiče kako živi naš narod. I unatoč rastu BDP-a, niskoj nezaposlenosti pa i povećanju kreditnog rejtinga, preveliki broj naših ljudi danas živi na rubu dostojanstva ili trpi neki oblik poniženja, usprkos poštenom radu ili pošteno zarađenoj mirovini. Samo je nama u interesu da nam institucije budu neovisne, profesionalne i odgovorne, kao i mediji, ili kako to boje zvuči, novinarstvo. To je, uz ostalo, preduvjet stabilnosti i funkcionalnosti našeg ustavnopravnog poretka i našeg demokratskog sustava. To je jednostavnim jezikom štit od samovolje i tiranije.

Kome su, osim nama, važni Hrvati u prijateljskoj i susjednoj Bosni i Hercegovini? Tko će se, osim nas, založiti za njihova ugrožena politička prava i za obranu njihova konstitutivnog statusa? Nitko se umjesto nas neće prihvatiti tog nezahvalnog posla, koji je naša povijesna, ustavna i prije svega, moralna obaveza.

Ključno je da budemo samokritični i kao pojedinci, i kao vlast, i kao društvo. Snaga je u poznavanju vlastitih slabosti i u priznavanju vlastitih stranputica. A gotovo da i nema veće slabosti od mržnje, šovinizma ili nepovjerenja prema onima koji su drukčiji od nas u nekom od brojnih slojeva, a svih ih imamo, identiteta, prema onima koji su slabiji, trenutno ili stalno slabiji. Malo je toga što je tako pogrešno kao veličanje najmračnijih epizoda vlastite povijesti, a svaka ih nacija ima. Teško da ima većeg kukavičluka od osporavanja domoljublja, ikome, na temelju razlike u mišljenju, na temelju razlike u nacionalnoj, vjerskoj ili rasnoj pripadnosti. Kao što sam rekao na ovom mjestu prije pet godina, ovo je kuća za sve nas.

Dame i gospodo, dragi prijatelji, dragi građani, današnji svijet gotovo je neprepoznatljiv u odnosu na svijet otprije 40 ili 50 godina kad sam ja i mnogi od nas stasali i formirali se, on je u stvari neprepoznatljiv u odnosu na svijest od samo prije pet, najviše deset godina. Mijena traje i u ovom času. Iščezava jedno, a na horizontu se javlja nešto drugo što je još uvijek nejasno, neizvjesno, zbunjujuće i što plaši. Zvuči kao uvjerljiv opis kaosa. Zvuči kao nagovještaj zanimljivog i zahtjevnog doba, iz kineske kletve.

Čini se da su se pojavili i očito se javljaju novi gravitacijski centri globalne moći, koje se ne može ignorirati u oblikovanju slike budućeg svijeta. Na nama je da osmislimo nacionalnu politiku koja će najviše doprinijeti našim interesima u tom novom svijetu, u novom kontekstu, u novoj paradigmi. U tom poslu ne smijemo imati nikakvih, ili barem ne previše predrasuda i dogmi. Mir, sigurnost i dostojanstvo hrvatskih ljudi ne mogu i neće biti žrtva ničijih privatnih ambicija ili fiksacija.

Nema potrebe da se ishitreno guramo u prve redove u stvarima na koje ne možemo znatnije utjecati, koje ne možemo promijeniti, koje vrlo često ne razumijemo, ne zbog manjka pameti nego zbog okolnosti. Politički avanturizam i slijepa sljedba znali su Hrvate u prošlosti stajati.

Naša je obaveza prema hrvatskoj povijesti i hrvatskoj budućnosti, prema našim precima i našoj djeci, da se u međunarodnim odnosima zalažemo za mir, za dobrosusjedsku povezanost i za diplomatsko rješavanje konflikata među državama i narodima. To nije naivnost, to nije iznevjera zapadnih političkih i vojnih saveza, kojima pripadamo i kojima ćemo pripadati, i to je bila dobra odluka. To je naprosto borba za vlastite interese. To pogotovo nije iznevjera zapadnih ili europskih vrijednosti, koliko god bilo sve manje jasno koje su to vrijednosti i tko ih zastupa. Rat je najdublji i najotrovniji mogući društveni poremećaj, goreg nema. Ne kaže se zaludu da je pobjeda druga najgora stvar koja se može dogoditi u ratu. Citirat ću riječi predsjednika Kennedyja: “Nikad ne smijemo pregovarati iz straha. Ali nikad, baš nikad strahovati od pregovora.

“Mirotvorstvo i miroljubivost nisu sinonimi za naivnost. Nema dileme da moramo ojačavati svoje oružane snage u svakom pogledu. Hrvatska vojska mora biti sposobna zaustaviti napad na neovisnost i teritorijalni integritet te ispunjavati preuzete obaveze u sklopu svih saveza kojima pripadamo pri čemu te obaveze treba tumačiti pošteno, lojalno, ali u našem interesu. Međutim, ne slažem se s tezom prema kojoj “sigurnost nema cijenu”. Ta je teza praktični neodrživa i u svojoj biti nejasna.

Vojska i suvremena oružja, pa i ne ona baš najsuvremenija, iziskuju vrtoglave troškove, sve vrtoglavije na koje mi ne možemo utjecati, a naši resursi su ograničeni. Ne bi trebali dopustiti da obrambeni izdaci progutaju novac za sve ostalo što naš život čini smislenim i ispunjenim. Hoćemo li se zbog nabave oružja odreći javnih ulaganja u znanost, u kulturu i umjetničko stvaralaštvo, u sport, u nove tehnologije? Što ćemo, zapravo, braniti oružjem, koje je uvijek ograničeno, treba ga imati, ako zapustimo ono što je proslavilo i još uvijek slavi hrvatsko ime u svijetu, ono što nas čini modernom i samosvjesnom, malom, ali nacijom, povijesnom nacijom?

Želim da budemo pronicljivi i proračunati. Zdrava skepsa, ništa manje i ništa više. Pozivam da razgovaramo i uključimo u razgovor sve najodgovornije ljude i najbolje stručnjake. Potrudimo se da razumijemo narav eventualnih ratova budućnosti, pa da o nabavi oružja i opreme razmišljamo iz te perspektive. Nemojmo biti povodljivi i panični: to nikad nisu dobri saveznici, nikada u odlučivanju, a naročito ne u zanimljivim i turbulentnim vremenima koja se događaju i u kojima sudjelujemo. Upregnimo i stimulirajmo hrvatsku pamet i industriju, pa da ne uvozimo ono što, objektivno, možemo sami proizvesti, možda toga nema puno, ali postoji. I to se ne odnosi samo na oružje i vojnu opremu.

Dame i gospodo, tijekom 19. i 20. stoljeća individualizam se etablirao kao jedno od glavnih obilježja, motora zapadnog kapitalističkog svijeta, pa onda, naravno, i našeg društva u zadnjih najmanje 35 godina. Moje je duboko uvjerenje da je individualizirano društvo humano i zdravije od onog zasnovanog na nekoj prisilnoj varijanti kolektivizma, jer je slobodnije, demokratskije, znatiželjnije, prosperitetnije. No postoji i naličje i vrlo dobro znamo koje je to naličje. Individualizam neizbježno dovodi do kidanja ili slabljenja naših društvenih veza, a bez toga nema aktivne solidarnosti. Društvene mreže, ne da nisu dostojna zamjena nego su u mnogo čemu opasnost.

Važno je da budemo povezani s obitelji, prijateljima, rodbinom, sa susjedima, kolegama, sa zajednicom u kojoj živimo. Od toga se sastoji najžilavija brana socijalnoj isključenosti i letargiji, bezvoljnosti i bezdušnosti. Dobrobit naše zemlje u velikoj mjeri ovisi o spremnosti da brinemo jedni o drugima, neovisno o razlikama i neslaganjima koja postoje, ali koje u svojoj biti i nisu prevelike. Dajmo do znanja bližnjima i bliskima da se imaju na koga osloniti. Nevolje će proći bezbolnije uz spoznaju da nismo prepušteni sami sebi, da nismo zaboravljeni na nekoj hladnoj vjetrometini. To je najučinkovitije sredstvo za rastjerivanje straha od nepredvidive sutrašnjice, od jeze bezličnosti.

S tom vjerom, s vjerom da nećemo ostaviti jedni druge u presudnim trenucima – živjeli, i živjela naša Hrvatska!

Tekst prisege

“Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana.

Kao hrvatski državni poglavar:

držat ću se Ustava i zakona,
brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske,
bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti,
čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske.
Tako mi Bog pomogao.”

Milanoviću novi petogodišnji mandat službeno počinje od srijede, a predsjednik Republike je i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH.

Penava: Plenković se nije ljutio

“Imamo svoju glavu, imamo svoje politike. Premijera sam obavijestio da idem na inauguraciju. Plenković se nije ljutio”, rekao je predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava po dolasku na Pantovčak.

“Stav DP-a je vrlo jasan – uvažavamo instituciju predsjednika Republike i volju naroda na izborima. To je tema koju se trebamo držati. Na ovim predsjedničkim izborima nismo bili na pobjedničkoj strani, ali ako želimo da nas uvažavaju, moramo i mi uvažavati drugu stranu”, rekao je.

“Što se tiče kohabitacije, ako mogu sjesti Trump i Putin, mogu i Milanović i Plenković”, zaključio je Penava.

Analitičar Rimac očekuje da će Milanović idućih pet godina biti znatno utjecajniji

“Očekujem da će u svom drugom mandatu biti puno utjecajniji, kako kao političar, tako i kao predsjednik države, u oblikovanju političkih događanja, jer je u prvom mandatu bio pomalo povučen.

Vjerujem da će u narednom razdoblju biti aktivniji i imati veći utjecaj na političku scenu Hrvatske”, rekao je politički analitičar Ivan Rimaco novom mandatu predsjednika Milanovića.

NOVI MANDAT Analitičar Rimac očekuje da će Milanović idućih pet godina biti znatno utjecajniji

Jandroković je bio na rubu da kaže ‘ja bih išao na inauguraciju, ali mi ne daju’

politički analitičar Žarko Puhovski osvrnuo na se izjavu šefa Sabora Gordana Jandrokovića o njegovom izostanku s inauguracije Zorana Milanovića. “Jandroković je bio na rubu da kaže ‘ja bih, ali mi ne daju’”, komentirao je. Puhovski smatra da je HDZ napravio grešku kada je odlučio bojkotirati inauguraciju.

“Trenutno sve ide na ruku Milanoviću. Osvojio je izvanrednu pobjedu s 75 posto glasova. Što je još važnije, pobijedio je u trenutku kada je Trump doživio spektakularnu pobjedu i uzlet trumpizma. Milanović je jedan od prvih europskih političara koji se ponaša u tom stilu. Zajedno s Trumpom i južnokorejskim predsjednikom, Milanović je jedan od rijetkih koji su si dopustili da djeluju protiv Ustava.

On pripada toj grupi koja slijedi slične metode, bez preispitivanja vlastitog puta. Ova trumpistička pozicija sada se očituje u njegovom stavu prema završetku rata u Ukrajini, gdje se ispostavilo da je Milanović bio u pravu. Trump je nedavno najavio da će s Rusijom postići mir, a Milanović je bio među prvim koji su iznosili slične stavove. Treće, Milanović je pobijedio Plenkovića, što mu daje značajnu snagu. Bit će zanimljivo vidjeti što će s tom pozicijom učiniti”, zaključio je Puhovski.

PUHOVSKI: Jandroković je bio na rubu da kaže ‘ja bih išao na inauguraciju, ali mi ne daju’

Sabor po posebnom rasporedu

Hrvatski sabor svoj će današnji rad prilagoditi podnevnoj inauguraciji na kojoj će Zoran Milanović prisegnuti na drugi petogodišnji mandat predsjednika Republike Hrvatske.

Radit ćemo do 11.45, onda ćemo napraviti stanku, jer dio zastupnika ide na inauguraciju, najavio je jutros predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Sabor će sjednicu nastaviti u 13.30 sati, nakon svečanosti predsjedničke inauguracije.

SVEČANOST NA PANTOVČAKU Sabor prilagodio rad Milanovićevoj inauguraciji

‘Milanović će se manje svađati s vladom, neće morati izazivati…’

Bivša ministrica i politička analitičarka Mirela Holy osvrnula se na svečanost inauguracije predsjednika Zorana Milanovića te komentirala kako bi mogli izgledati njegovih novih pet godina na čelu države.

“Svijet se danas promijenio i bit će nam potrebni krizni upravitelji na pozicijama premijera i predsjednika. Situacija je sada drugačija nego kad je Milanović 2020. godine davao prvu prisegu. Milanović neće morati podizati tenzije”, komentirala je Holy.

DRUGI MANDAT Holy: Milanović će se manje svađati s vladom, neće morati izazivati…

Mlada Filipinka nastupa u 105 godina staroj međimurskoj nošnji

Među izvođačima koji će nastupiti na inauguraciji Zorana Milanovića bit će i Chriztel Renae Aceveda, pobjednica Supertalenta. Ona će izvesti pjesmu “Dej mi, Bože, oči sokolove” pred predsjednikom, a nastupit će u međimurskoj nošnji.

“Nošnja je stara 105 godina i prošle godine je osvojila nagradu za najbolju nošnju”, izjavila je Chriztel, dodajući da je jako uzbuđena zbog nastupa.

“Ako ovo nije jedna od najvećih časti. Hvala Bogu“, napisala je na Instagramu nakon što je saznala vijest. “Moj tata mi je rekao kad sam došla kući iz škole: ‘Chriztel, predsjednik je osobno tražio da pjevaš na inauguraciji’, a osjećala sam se jako veselo i to mi je bila velika čast”, ispričala je uzbuđena Chriztel.

POBJEDNICA SUPERTALENTA Mlada Filipinka pjevat će Milanoviću u 105 godina staroj međimurskoj nošnji

Na inauguraciji će biti i najstarija živa partizanka

Posljednja preživjela partizanka sa Sutjeske i Neretve, Splićanka Vjera Andrijić, pozvana je na inauguraciju Zorana Milanovića.

Vjera Andrijić ima 101 godinu, a tijekom rata bila je bolničarka u 1. četi 1. bataljuna Prve dalmatinske brigade te je sudjelovala u ključnim bitkama na Neretvi i Sutjesci.

“U partizane sam otišla sredinom 1942. godine, s 18 godina, a da svojoj obitelji nisam ništa rekla. Da sam im rekla, sigurno me ne bi pustili! Sa Stinica su nas brodovima prebacili u Vranjic, a odatle smo pješke otišli na obronke Kozjaka”, ispričala je Vjera u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju. U siječnju 1944. godine stigla je na Vis, gdje je svjedočila i rođenju Hajduka.

IMA 101 GODINU Na Milanovićevoj inauguraciji bit će i najstarija živa partizanka

Tekst prisege

“Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana.

Kao hrvatski državni poglavar:

držat ću se Ustava i zakona,
brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske,
bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti,
čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske.
Tako mi Bog pomogao.”

Stroga pravila odijevanja

Svečane prilike poput inauguracije zahtijevaju posebnu pažnju prilikom odabira odjeće.

Dress code za takve prigode je svečan, što znači da bi bilo poželjno izbjeći svakodnevne poslovne kombinacije, ističe Tina Tödtling, stručnjakinja za protokol s više od 20 godina iskustva.

Za predsjednika Zorana Milanovića, kao i za ostale muške uzvanike, preporučuje se tamno odijelo (dark suit), koje podrazumijeva obveznu bijelu košulju, kravatu u boji ili s decentnim uzorkom te moguće prisustvo maramice u džepu, iako nije obavezna.

Važno je da košulja bude dugih rukava i da viri otprilike centimetar izvan rukava sakoa, dodaje. Također, bez obzira na modne trendove, remen u boji konjaka nije dobar odabir u kombinaciji s tamnim odijelom.

Kakav treba biti dress code prve dame?

Što se tiče prve dame Sanje Musić Milanović, ali i ostalih dama na inauguraciji, pravila su jednako stroga, ali dopuštaju nešto više slobode.

Za žene dress code predviđa elegantniju haljinu od one dnevne ili poslovne – može biti u boji, dužine do koljena, ispod koljena ili nešto duža, ali ne do poda. Također, dama može odabrati odijelo ili kostim svečanijeg izgleda, objašnjava Tödtling.

Klasične salonke su uvijek siguran izbor obuće, dok je nakit poželjno birati decentno i nenametljivo.

TOČNO U PODNE Stigli detalji inauguracije predsjednika Milanovića, Gotovina potvrdio dolazak