‘Samo jugonostalgičari i njihovi plaćeni novinari mogu imati nešto protiv kad svećenik drži propovijed, a pjevač propagira mir ljubav, Isusov nauk vjeru u boga i hrvatsku slogu. Iselite se ako vam nije prijatno. Pakiraj se i preko Dunava. Jebem nanu svakom partizanu’, sadržaj je samo jedne od nekoliko stotina, a možda i tisuća prijetnji koje su zbog svog novinarskog rada dobile novinarke ili novinari koji su se kritički osvrnuli ili su pak radili intervjue s osobama koje su se kritički osvrnule na događaje uoči, tijekom ili nakon koncerta Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu 5. srpnja.

No mete prijetnja nisu bili samo novinari, već i oporbeni političari poput Dalije Orešković ili Anke Mrak Taritaš, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ili pak aktivisti poput Zorana Pusića. Porast prijetnji putem društvenih mreža pogotovo se mogao primijetiti nakon što je atmosferu na koncertu pohvalio i državni vrh na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem te ministrom obrane Ivanom Anušićem.

Njihovo odobravanje pozdrava ZDS na Hipodromu, a potom nekoliko dana kasnije i u Saboru očito je ohrabrilo hrvatsku radikalnu desnicu da krene u obračun s neistomišljenicima putem društvenih mreža, ali i u javnom prostoru pa smo tako u posljednjih desetak dana mogli svjedočiti zahtjevima za zabranu koncerata Momčila Bajagića Bajage i Lepe Brene, iako oni već godinama bez problema održavaju koncerte po cijeloj Hrvatskoj. No ponašanje državnog vrha i manipuliranje sudskim presudama koje su povezane s obilježjima ustaškog režima doveli su do velikog porasta prijetnji i obračuna s političkim neistomišljenicima ili novinarima koji su se “usudili” u goste dovesti osobe koje imaju stavove suprotne stavovima hrvatske desnice.

Jedna od njih je i voditeljica N1 televizije Nina Kljenak koja je još 8. srpnja napisala sljedeći status na društvenim mrežama: “Zbog intervjua s Hrvojem Klasićem, @_Jadranka_Kosor @MarkoVucetic7, Tenom Šimonović Einwalter, Anom Raffai, dobila sam više uvreda i prijetnji u dva dana nego ikad prije. I da, bilo je tu i drugih gostiju, raznih razmišljanja u emisijama. To su te kršćanske vrijednosti.”

Nina Kljenak je za Nacional potvrdila da su se prijetnje nastavile i nakon što je napisala taj status te je otkrila i da je prvi put u svojoj novinarskoj karijeri te prijetnje prijavila i policiji: “Bilo ih je stvarno mnogo i to putem svih društvenih mreža, čak sam ih primila i putem SMS-a na mobitelu. Primala sam prijetnje i prije, ali nikada u tolikom broju i toliko vulgarne i toliko prijeteće. Zanimljivo je i to da je većina tih prijetnji upućena javno na X-u tako da svatko može vidjeti kakve su to prijetnje i tko ih je slao.”

Par dana nakon Thompsonova koncerta Snježana Banović uputila je otvoreno pismo ministrici kulture u kojem upozorava na opasnosti onoga što se dogodilo na Hipodromu, ali ministrica do danas nije reagirala

Nina Kljenak se slaže u ocjeni da je broj prijetnji osnažen atmosferom u društvu nakon Thompsonova koncerta i napominje da je prijetnje dobila iako je u programu ugostila i neke političare koji nisu bili kritični prema svemu što se tamo događalo:
“Primjerice, u programu je bio i Zvonimir Troskot iz Mosta, ali to nije spriječilo bujicu uvreda i prijetnja koje su stigle. Najviše ih je bilo zbog razgovora s Hrvojem Klasićem i Markom Vučetićem, ali bilo ih je i zbog Jadranke Kosor koja je također bila meta uvreda nakon našeg razgovora.”

Iako su mete prijetnji i uvreda novinari velikog broja hrvatskih redakcija, indikativno je da se o svemu još uvijek nijednom riječju nije oglasila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Ministrica kulture nije reagirala ni nakon što joj je otvoreno pismo koje je objavio portal nacional.hr poslala redateljica i teatrologinja Snježana Banović. U tom je pismu Snježana Banović nekoliko dana nakon koncerta prozvala Ninu Obuljen Koržinek zbog izostanka reakcije na koncert Marka Perkovića Thompsona. Između ostalog u tom pismu se navodi: “Pišem Vam ovo pismo krajnje razočarana. Naime, do danas, čak četiri dana nakon masovnog skandiranja zločinačkog pozdrava ‘Za dom – spremni!’ zagrebačkim ulicama i Hipodromom, niste reagirali. Niste reagirali uime resora kojem je, osim užim instrumentima politike, naprosto dano da se bavi i nekim širim značajkama općih društvenih pojava. Pretpostavljam da hipodromsku masovku ne držite kulturnim događanjem, barem ne onakvim kakve su manifestacije koje pohađate, otvarate i potičete u svoje i u ime svoje Vlade. Tu smo već na nekom zajedničkom polazištu. No, Vaša šutnja nagoni na zaključak da ste ipak skloniji misliti da je to nekidan bio kulturni događaj.”

Porast prijetnji putem društvenih mreža pogotovo se mogao primijetiti nakon što je atmosferu na koncertu pohvalio i državni vrh na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

Iako je od objave pisma i koncerta prošlo gotovo dvadeset dana, ministrica kulture još uvijek nije našla vremena za osudu ne samo onoga što se događalo na koncertu, već i prijetnji koje su poslane na adresu velikog broja novinarki i novinara koji su pisali o tom događaju. Među onima koji su najviše bili na udaru prijetnji je i kolumnistica Telegrama Sanja Modrić. Ona je samo nekoliko dana nakon Thompsonova koncerta objavila kolumnu u kojoj je opisala prijetnje i uvrede koje je dobila nakon što je objavila nekoliko kolumni u kojima je tema bio baš Thompsonov koncert i događaji na njemu. O tim je prijetnjama Sanja Modrić za Nacional izjavila: “Naravno da sam primijetila porast prijetnji. Thompson je za njegove fanove valjda sveta krava, zapravo ne on sam nego značenja koja su se kumulirala oko njega, a to su ekskluzivitet hrvatstva i patrijarhata pod katoličkim križem i nacionalnim legendama uz koje stvarno pristaje plastični mač. Malo je sve to skupa smiješno kad bi čovjek živio u Irskoj, ali ovdje treba biti oprezan jer se mržnja prema kritičkom doživljaju te simbolike može otrgnuti iz područja jezika i poprimiti fizički oblik. Čak i o tome ima naznaka u nekim prijetećim komentarima. No ova situacija je samo dodatno nabrijana jer su ludovanje i govor mržnje standardna pojava na nebranjenim poljima komunikacije u Hrvatskoj. U otvoreni javni prostor guraju se osobe koje su iz različitih razloga pune bijesa i frustracija pa to onda iskaljuju na društvenim mrežama. Meta takvog histeričnog oblika pražnjenja uvijek su misli i ukusi koji su njima strani, činjenice koje su im nepoznate i ljudi koji se s njima ne slažu. Naravno, novinari su tu prvi i konstantno na udaru jer oni događaje pokušavaju objasniti, potkrijepiti i društveno valorizirati, a rezultat toga za ovaj dio javnosti često bude iritantan. Napadi su, dakle, trajno stanje jer govorimo o publici koja ne zna, nije kadra i nema argumenata za mirnu i staloženu raspravu pa se, umjesto toga, predaje niskim govorničkim porivima. Ta publika nije toliko brojna koliko je glasna i naporna pa imamo krivi dojam da je njih neusporedivo više nego pristojnog svijeta.”

S ovom posljednjom ocjenom Sanje Modrić složila se i urednica N1 televizije Nina Kljenak koja je otkrila da je u posljednje vrijeme dobila veliki broj poruka podrške, ali da su te poruke uglavnom poslane privatnim putem, pa se u javnosti stječe dojam da je broj onih koji koriste govor mržnje puno veći od njihova stvarnog broja te je dodala: “Stvarno sam dobila jako velik broj poruka podrške u kojima me ljudi mole da nastavim obavljati svoj posao kao i dosad, ali nekako na društvenim mrežama uvijek prevladavaju te poruke mržnje i prijetnje, pa se čini da su ovi drugi u manjini, ali mislim da nije tako.”

Kolumnistica Telegrama Sanja Modrić iznijela je u jednoj od svojih kolumni niz prijetnji koje je primila nakon koncerta 5. srpnja

Sanja Modrić kaže kako uopće nema sumnje da su premijer Plenković i državni vrh odgovorni za ovakvu situaciju rasta govora mržnje u društvu nakon 5. srpnja: “Njihova odgovornost je neupitna i prvorazredna jer oni su vlast i imaju ne samo obavezu, nego i sve alate da djeluju na zajednicu kroz zakone, školstvo, javne kampanje, političke govore, simboličke geste i tako dalje. Kako to čine vidjeli smo ovih dana kad je otac Plenković odveo svoju djecu da se slikaju s Thompsonom, vidjeli smo po opravdavajućim reakcijama određenih ministara i visokih političara na ‘za dom spremni’ i vidjeli smo u Saboru gdje je u rang zakona podignuto neobavezujuće i kalkulantsko mišljenje Plenkovićeve ad hoc komisije za suočavanje s prošlošću o ‘dvostrukoj konotaciji’ ustaškog pozdrava. Mnogi ozbiljni branitelji rekli su ovih dana da taj pozdrav nikad nisu čuli u svojim jedinicama, Tuđman ga je osuđivao jednako kao i bilo kakva druga sravnjivanja Hrvatske s razdobljem Pavelića i NDH, ali to današnje neodgovorne političare ne sprečava da se poigravaju s ovim društvom.”

Možda i najbolji primjer toga je i premijerova reakcija na istup pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter. Ona je nakon Thompsonova koncerta pozvala premijera i državni vrh na osudu takvih i sličnih incidenata. Dan kasnije je premijer Plenković na novinarsko pitanje je li čuo taj komentar rekao sljedeće: “Kako mislite slušam? Koga da slušam? Ne razumijem uopće kontekst vašeg pitanja. Da ja nju slušam kao premijer? Mi nju biramo. Ona je tamo zahvaljujući meni.”

Nakon ovakve premijerove reakcije koji je svojim istupom ponizio pučku pravobraniteljicu, ne treba ni čuditi što je na društvenim mrežama porastao broj prijetnji prema neistomišljenicima, s čime se slaže i Sanja Modrić: “Uvjerenja nastala iz neznanja i ideološke sirove strasti, što je prije ipak bilo dio margine i pronosilo se samo po jeftinim portalima neidentificiranih financijera, sada su dobili pravo građanstva. Ti križari ohrabreni su sada na zelotski rat za svuda znanstveno nepriznate povijesne ‘istine’ makar svijet propao. Širenje takvog stanja svijesti u 2025. godini, i to s licencom aktualnih državnih vlasti, može skupo koštati Hrvatsku.”

‘Uvjerenja nastala iz neznanja i ideološke sirove strasti, što je prije ipak bilo dio margine i pronosilo se samo po jeftinim portalima, sada su dobila pravo građanstva’, smatra Sanja Modrić

Koliko su stvari u posljednjih nekoliko tjedana otišle daleko pokazuju i sve češći zahtjevi za zabranom koncerata glazbenika iz Srbije koji već godinama bez ikakvih problema nastupaju u Hrvatskoj. U tim zabranama koriste se neke izmišljene informacije poput one da je glazbenik Momčilo Bajagić Bajaga pjevao u Kninu četničke pjesme za vrijeme Domovinskog rata. Jedan takav primjer je i onaj iz Dugog Sela gdje su predstavnici koordinacije braniteljskih udruga grada Dugog Sela, općine Rugvica i općine Brckovljani zatražili otkazivanje koncerta Bajage na manifestaciji Stara jela z Dugog Sela koju organizira Turistička zajednica Grada Dugog Sela od 19. do 21. rujna ove godine. Čak i u tom zahtjevu vidljiv je jasan govor mržnje jer predstavnici braniteljskih udruga između ostalog navode i kako će se “arlaukanje na ekavici itekako čuti u Domu hrvatskih branitelja Dugo Selo, pa tako i ‘memorijalnoj sobi poginulih hrvatskih junaka’ gdje će za vrijeme ovakvog derneka poneke majke i djeca moliti krunicu za one kojih nema i čije slike nijemo svjedoče o njihovim prerano ugaslim životima”.

No čini se kako će Bajaga na kraju ipak pjevati u Dugom Selu jer je tamošnji nezavisni gradonačelnik Nenad Panian već ranije u izjavi za Novi list poručio da se koncert neće otkazivati:
“Ma naravno da će Bajaga doći u Dugo Selo. Protiv Bajage se bune ratni dezerteri iz HDZ-a, ali na mene dragovoljca Domovinskog rata, starog HOS-ovca, ti ne mogu utjecati. Priče su im za malu djecu, bio je tu u Dugom Selu jednom i Miroslav Ilić, pa iz HDZ-a nisu ništa rekli, a sada su odjednom veliki Hrvati. Samo, ja to ne pušim. Glazbeni ukusi su različiti i tko nešto voli, neka izvoli.”

Urednica N1 Televizije Nina Kljenak dobila je putem raznih kanala i na društvenim mrežama niz prijetnji i uvreda nakon što je vodila razgovore poslije koncerta Marka Perkovića Thompsona

No treba napomenuti kako izljevi mržnje i salve uvreda nisu karakteristični samo za pripadnike radikalne desnice, već i da se na ljevici mogu naći primjeri zastrašivanja i uvreda političkih neistomišljenika, iako u znatno manjem obujmu. Nacional je uoči ovogodišnjih lokalnih izbora pisao o obračunu u Zagrebu uoči prvog kruga izbora za gradonačelnika i gradsku skupštinu. Naime, prvo je politička stranka Možemo! na svom profilu na Facebooku objavila intrigantan status u kojemu navodi da se društvenim mrežama počeo širiti, kako su naveli, “lažni priručnik navodno napisan od Možemo! kojim tobože želimo ‘manipulirati biračima’ u Zagrebu”. U istom su statusu dodatno napisali i sljedeće: “Taj je priručnik falsifikat i očito je djelo naših političkih protivnika koji nastavljaju s kampanjom podmetanja i laži jer nemaju nikakav program ni viziju za Zagreb. Likovi poput Goluže i Bernardića misle da su Zagrepčani budale – i to će im se obiti o glavu”. No gotovo istodobno taj dokument Nacionalu je dostavio izvor blizak Možemo! koji tvrdi da on doista predstavlja interne naputke njima sklonim glasačima kako se ponašati tijekom predizborne kampanje, s ciljem da Možemo! ostvari pobjedu na nadolazećim lokalnim izborima. Dokument nosi naslov “Zagreb je naš do 2029.”

Ne koristi samo desnica društvene mreže kako bi se diskreditirali politički protivnici ili novinari koji pišu tekstove koji ne idu u prilog pojedinoj političkoj opciji, već je tome sklona i ljevica

Sadržaj spornog dokumenta, ako ga je doista sastavio netko povezan s Možemo!, pokazuje da politička stranka Možemo! za potrebe predizborne kampanje koristi dobro organiziranu mrežu botova na društvenim mrežama kako bi pokušala utjecati i usmjeriti percepciju javnosti u svoju političku korist. U tom smislu daje precizne upute članovima koje društvene mreže da koriste, koliki broj komentara da ostavljaju kako bi izbjegli sumnju da se radi o organiziranoj aktivnosti te kome da se jave radi konzultacija o komentarima. Pritom ne ostavljaju nikakve dvojbe – ako je potrebno, diskreditirat će i tekst i novinara koji je na njemu radio. Utoliko taj dokument, ako je autentičan, otkriva dodatnu dimenziju negativnog, ako je potrebno i otvoreno neprijateljskog odnosa Možemo! spram medija. Upute za botove ne ostavljaju puno dvojbi – pomno intoniran sadržaj komentara ostavljenog ispod negativnog teksta o Tomislavu Tomaševiću treba na koncu diskreditirati novinara koji je taj tekst napisao. U tom se dijelu ide toliko daleko da se ne ostavlja puno prostora za bilo kakvu dvojbu – sadržaj komentara treba odobriti autor spomenutog internog teksta.

Iz navedenog je jasno kako nije samo desnica ta koja koristi društvene mreže kako bi se diskreditirali politički neistomišljenici ili novinari koji pišu tekstove koji ne idu u prilog pojedinoj političkoj opciji, već je tome sklona i ljevica. No nakon 5. srpnja i izostanka bilo kakve reakcije premijera Plenkovića i njemu najbližih osoba iz vrha HDZ-a, jasno je kako su prijetnje i govor mržnje dosegli novu razinu i bit će vrlo zanimljivo vidjeti kako će reagirati MUP i hoće li takve izljeve mržnje početi sankcionirati.