Veliko plavetnilo nije samo predivna pozadina za fotografije s ljetovanja i prilika za osvježenje, ono je prava blagodat za naše zdravlje. Ljudi oduvijek osjećaju da je more lijek za tijelo i um, a sada je to potvrdila i znanost.

Kažu da slana voda liječi baš sve boljke – u obliku znoja, suza i naravno, mora. Istraživanja potvrđuju da boravak uz more snižava razinu stresa, poboljšava disanje, stimulira cirkulaciju i – što je najvažnije – vraća nas u ravnotežu.

“Sve više istraživanja prepoznaje ocean kao ljekovito okruženje koje potiče maštu i prekida rutinu svakodnevnog života svojim ritmovima, zvukovima, mirisima i prizorima koji neprestano mijenjaju“, kaže Sarah Bell iz Europskog centra za okoliš i ljudsko zdravlje.

“Vitamin M” nije farmaceutski proizvod – to je tišina koja smiruje, plavetnilo koje daje osjećaj slobode i sol koja iscjeljuje. Dok se moderni život ubrzava do iznemoglosti, more postaje ono što mnogi od nas instinktivno traže: prostor bez stresa, bez zaglušujućeg šuma informacija, bez lažne hitnosti.

U nastavku istražujemo zašto je “vitamin M” toliko važan za zdrav život – te kako ga možete “uzimati” redovito, besplatno i bez recepta. Evo sedam načina kako more liječi duh i tijelo, a koji su svi redom i znanstveno dokazani.

Morski zrak kao prirodna inhalacija

Poznato je da zrak uz more sadrži visoke koncentracije negativnih iona koji povoljno utječu na naš organizam. Udisanje morskog zraka pomaže u pročišćavanju dišnih puteva, osobito kod osoba koje pate od astme, alergija ili kroničnih bronhitisa.

Udisanje morskog zraka potiče bolju opskrbu tijela kisikom, a tako se ubrzava metabolizam i jača rad srca. Zahvaljujući svojoj čistoći i visokom udjelu negativnih iona, morski zrak prirodno snižava krvni tlak i poboljšava cirkulaciju pa doprinosi prevenciji i ublažavanju stanja poput anemije, visokog tlaka i začepljenja krvnih žila.

Šetnja obalom umjesto tablete za smirenje

Morski zrak izvrstan je za fizičko, ali i psihičko zdravlje jer potiče lučenje serotonina, hormona sreće. Na taj se način smanjuje razina stresa i tjeskobe, a dokazano je kako ovaj mirisni zrak ublažava nesanicu.

Psihijatrica iz londonske bolnice Priory Roehampton, Natasha Bijlani, izjavila je za portal Metro: “Morski je zrak dobar za spavanje jer je općenito čišći i svježiji, s višim razinama kisika, što može poboljšati kvalitetu sna.“

Na godišnjem odmoru mnogi uživaju u dugim šetnjama uz obalu uz senzacionalne prizore zalaska sunca. Prema jednom istraživanju iz 2015. za National Trust, ova navika pokazala se višestruko korisnom – između ostalog i upravo za bolje – i dulje spavanje. Prema rezultatima istraživanja, osobe koje redovito šeću uz more i uživaju u pogledu na morsku pučinu spavaju gotov sat vremena više.

“S obzirom na vezu između boravka u prirodi i osjećaja bijega od svakodnevice, moguće je da su se šetači uz obalu osjećali opuštenije i lakše prepuštali trenutku. Takav krajolik povezujemo s odmorom pa je to moglo imati utjecaj i na samu duljinu sna“, objasnila je za The Guardian Eleanor Ratcliffe, psihologinja koja je provela ovo istraživanje.

Dakako, šetati možemo i ujutro dok još nije vruće i tako započeti dan na najbolji mogući dan – svojevrsnom meditacijom u pokretu.

Morska voda je moćni eliksir za kožu

Kupanje u slanoj morskoj vodi bogatoj mineralima pravi je spa tretman za vašu kosu i kožu. Minerali poput magnezija, cinka i selena imaju protuupalno djelovanje te čiste i osvježavaju kožu, ubrzavaju zacjeljivanje i pomažu kod alergijskih reakcija, ekcema ili psorijaze.

Ali osim za ljepotu, boravak u moru dobar je i za naše kognitivne sposobnosti. Jedno novije istraživanje otkriva tako kako redovito kupanje, osobito u hladnijoj morskoj vodi, smanjuje rizik od demencije.

Istraživanje je pokazalo da osobe koje redovito plivaju u hladnoj vodi imaju više razine određenog proteina u krvi koji pomaže kod stvaranja sinapsa u našem mozgu.

Dokazano je da ovaj protein ima sposobnost usporiti razvoj demencije te čak pozitivno utjecati na već nastala moždana oštećenja.

Na moru smo aktivniji i trošimo više kalorija

Vjerojatno ste i sami primijetili kako more jednostavno poziva na razne vrste fizičke aktivnosti. Osim u vrijeme najveće vrućine u danu kad većina traži odmor u hladu, ostali dio dana provodimo uživajući u raznim vrstama rekreacije – plivanju, ronjenu, veslanju, skijanju na vodi, surfanju i tolikim drugim sportovima.

Da nas more potiče na aktivniji životni stil dokazalo je i istraživanje iz 2019. koje dokazuje da ljeti more uspješno zamjenjuje teretanu i sportske dvorane, a djeci je ono jedno veliko igralište prepuno senzacija.

Osim uživanja u vodenim sportovima, boravak blizu obale motivira nas i da dnevno prijeđemo puno više koraka nego kad smo u unutrašnjosti.

“Analize autora (istraživanja) pokazale su da je hodanje – daleko najčešći oblik tjelesne aktivnosti, koji je manje podložan društveno-ekonomskim ili demografskim razlikama – učestalije u blizini obale, te djelomično objašnjava zašto je život blizu mora povezan s boljim općim i mentalnim zdravljem.

Biti blizu slatkovodne plave površine (poput rijeka i jezera) također je povezano s boljim mentalnim zdravljem, ali ta povezanost nije bila u vezi s tjelesnom aktivnošću, što sugerira da drugi čimbenici ovdje mogu imati važniju ulogu“, prenosi Blue Health.

Zvuk koji liječi dušu i tijelo

Roditelji dobro znaju da zvuk valova, bilo da ga pustite na mobitelu ili imate neku od noćnih svjetiljka s ovim efektom, vašu djecu uspava brže od bilo kakve uspavanke. To je potvrdilo i znanstveno istraživanje iz 2013. koje je pokazalo kako zvuk valova opušta bolje od umirujuće glazbe — najniže razine kortizola zabilježene su kod ispitanika koji su slušali šum vode.

Ovaj nevjerojatno ugodno zvuk često se koristi u terapijama, masažama i meditaciji jer sinkronizira disanje s prirodnim ritmom, usporava otkucaje srca te potiče parasimpatički živčani sustav koji je odgovoran za odmor i regeneraciju organizma.

Zanimljivo je da naše tijelo instinktivno reagira na ritam mora – jer se podudara s osnovnim biološkim ritmovima poput disanja ili otkucaja srca.

Ali i samo promatranje valova dobro utječe na nas – tzv. fraktali složeni su prirodni obrasci koji se beskonačno ponavljaju na različitim razinama, stvarajući vizualno bogate i kompleksne oblike.

U prirodi ih nalazimo posvuda – to su, na primjer, snježne pahulje, oblaci i morski valova. Znanstvenici su proučavali ljudsku reakciju na ove hipnotičke prirodne uzorke, uz zanimljive rezultate. NASA je tako provela istraživanje koje je zabilježilo zapanjujuće smanjenje stresa kod 44 posto sudionika studije.

Plava boja smiruje i potiče kreativnost

Predivna modra boja mora, u nijansama od svijetlo plave preko tirkizne to duboko plave, mnogima je omiljena u paleti. Već sam pogled na plavo more očarava nas i magično privlači. Slikari i pjesnici oduvijek su more doživljavali kao beskonačnu umjetničku inspiraciju. Slavni ruski apstraktni slikar Vasilij Kandinski jednom je rekao:

“Što je plava dublja, to jače čovjeka vuče prema beskonačnom, budeći u njemu želju za čistoćom”.

Ideju da modra boja djeluje kao poticaj umjetničkoj kreativnosti podupire i znanost – istraživanje iz 2009. godine pokazalo je da upravo plave nijanse mjerljivo povećavaju kreativnost.

U simbolici boja, plava stoji za mir i slobodu. Povezujemo je s osjećajem opuštanja, što su otkrili i marketinški stručnjaci pa zato mnoge trgovine koriste upravo plavu boju interijera – dokazano je da se kupci duže zadržavaju u takvim trgovačkim prostorima te da općenito opuštenije troše.

Zanimljivo je i da se, nakon što su na japanskim željezničkim postajama postavljena plava svjetla, broj samoubojstava smanjio za nevjerojatnih 84 posto.

More jača naše društvene veze

U vrijeme kad usamljenost postaje prava epidemija, a ljudi provode puno više vremena pred ekranima nego družeći se s drugima, važno je naglasiti da more podržava i naš društveni život. Na odmoru, pogotovo na obali i otocima, često spontano smanjujemo korištenje tehnologije. Mobiteli se ostavljaju u torbi, ne provjerava se elektronička pošta, a umjesto virtualnih poruka, fokus se vraća na razgovore uživo.

Kad smo na moru, tempo života postaje ležerniji, a isto tako i naši odnosi. Više je vremena za kavu u dvoje, razgovore do kasno u noć, društvene igre s djecom ili duge šetnje s partnerom.

U takvom okruženju lakše je osluškivati druge i biti prisutan. Upravo ti trenuci bez ekrana stvaraju prostor za otvorenost, smijeh i zajedničke uspomene koje povezuju više od poruka i lajkova. Usporeni ritam, ljepota prirode i spontanost trenutka stvaraju savršene uvjete za povezivanje – s drugima i sa sobom.

Iako je nažalost za mnoge luksuz, boravak na moru trebao bi sloviti kao potreba. U idealnom svijetu, odmor na obali bio bi dio zdravstvene preporuke, a ne mnogima nedostižna stavka godišnjeg budžeta. Jer ljeti svi zaslužujemo svoju dozu “vitamina M” – trenutke mira, kupanje u plavetnilu i osjećaj pripadanja prirodi.

More je toliko više od samo lijepe destinacije za putovanje – ono je doživljaj za sva osjetila. Njegov ritam usporava naš um, slani zrak čisti pluća, a plavetnilo horizonta briše napetost koju smo nakupili tijekom godine.

Na obali se vraćamo sebi – bez stresa, bez buke, s dubljim disanjem i vedrijim mislima.

Tu gradimo uspomene, povezujemo se s drugima i dopuštamo si biti prisutni u sadašnjem trenutku. Zato nije čudo što se nakon boravka uz more osjećamo istovremeno lakše i osnaženo, spremno za nove životne izazove. To može samo more – istovremeno resetirati naš um i napuniti našu dušu.