Svjetska banka napravila je analizu hrvatskog mirovinskog sustava te predložila nekoliko mjera za stabilniji sustav. Jedan od prijedloga je postepeno povećanje dobi za odlazak u mirovinu na čak 72 godine, jer Hrvati, kako su zaključili – prekratko rade.

Predlažu i ukidanje izbora mirovine iz drugog stupa, tako da ta isplata postane obavezna te smanjenje dobi prijevremenog umirovljenja, ali i ponuda pravednijih izbora mirovina, kao i snažnije usklađivanje.

“Razvijeni mikrosimulacijski model hrvatskog mirovinskog sustava temelji se na mikrosimulacijskom modelu PROMIS Svjetske banke. Analiza i prijedlozi politika za poboljšanje dugoročne održivosti hrvatskog mirovinskog sustava usredotočili su se na mjere za povećanje dugoročne adekvatnosti mirovina u kontekstu proračunskih i fiskalnih ograničenja te međugeneracijske pravednosti. Rad je obuhvatio sva tri stupa hrvatskog mirovinskog sustava”, prenosi mirovina.hr.

POMIČE SE DOBNA GRANICA Od 2026. žene će dulje raditi. Evo što se sve mijenja

Navode kako je analiza utvrdila nekoliko glavnih izazova koji doprinose niskoj adekvatnosti mirovina i visokom riziku od siromaštva u starosti: kratko razdoblje rada, nisku prosječna dob odlaska u mirovinu, nizak omjer radnika i umirovljenika, brojne mogućnosti prijevremenog umirovljenja, mogućnost izbora između prvog i drugog stupa u trenutku umirovljenja, kao i značajan iznos novčanih dodataka koji nisu povezani s plaćama u izračunu mirovine, a koji utječu na izbor između prvog stupa i kombinirane mirovine.

Nadalje, Svjetska banka drži da bi dob za umirovljenje muškaraca i žena do 2065. godine trebala biti 72 godine, a dob za prijevremenu mirovinu 69 godina. Procijenjeni očekivani zdrav životni vijek u dobi od 65 godina u Hrvatskoj u 2021. iznosio je 5,2 godine, dok je u EU-u bio 9,9 godina.

MIROVINE U Europi raste dob za umirovljenje. U kojoj zemlji će se najdulje raditi?

“Povećanjem zakonske dobi za umirovljenje poboljšava se omjer potpore za mirovine za deset posto. Kasnije umirovljenje dovodi do sporijeg priljeva novih umirovljenika i dužeg ostanka u radnoj snazi. Ni jedna druga mjera mirovinske politike nema moć postizanja takvog poboljšanja omjera potpore”, navodi Svjetska banka u Analizi dugoročne primjerenosti i održivosti mirovina u hrvatskom mirovinskom sustavu.