Povodom Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. travnja, važno je podsjetiti na jedan često zanemaren, ali izuzetno važan aspekt – emocionalno blagostanje i njegov duboki utjecaj na naše fizičko zdravlje. Emocije i fizičko zdravlje neraskidivo su povezani.

Dok srce, pluća i živčani sustav svakodnevno rade svoj posao, emocije koje osjećamo – ili potiskujemo – tiho, ali snažno utječu na njihovo funkcioniranje.

Kada smo tjeskobni, ljuti ili tužni, naše tijelo reagira. Srce brže kuca, mišići se napinju, disanje se ubrzava, a hormoni stresa, kortizol i adrenalin preplavljuju organizam. Ako su te reakcije rijetke i kratkotrajne, tijelo se brzo vrati u ravnotežu. No ako su kronične, mogu uzrokovati ozbiljna zdravstvena stanja.

Kako emocije utječu na tijelo?

Emocije imaju stvarne fiziološke posljedice. Kada osjećamo strah, ljutnju, tjeskobu ili tugu, tijelo reagira kao da je pod prijetnjom. Aktivira se autonomni živčani sustav, povećava se broj otkucaja srca, raste krvni tlak, a razine hormona stresa skaču.

Dugoročna izloženost teškim emocijama povezana je s nizom zdravstvenih problema, uključujući:

• bolesti srca
• oslabljeni imunosni sustav
• probavne smetnje
• kronične bolesti
• poremećaje spavanja

Prema istraživanju objavljenom u Journal of the American College of Cardiology,  emocionalna stanja – poput depresije, anksioznosti i kroničnog stresa – povezana su s povećanim rizikom od srčanih bolesti i prerane smrti.

Emocionalno zdravlje izravno utječe na sve aspekte života – naše odluke, odnose, navike i, konačno, naše tijelo.

Opasnost potisnutih emocija

Veliki broj ljudi ne zna kako zdravo izraziti svoje emocije – često ih guramo pod tepih kako bismo ostali snažni ili jednostavno zbog toga što se nismo u stanju nositi s njima. Čekamo da vrijeme “odradi” svoje i iako nam se čini da one s vremenom zaista izblijede, dovoljna je situacija, susret ili nešto treće što će biti okidač da isplivaju na površinu, jednako jake kao prije.  Naravno, ako ih nismo pravovremeno obradili i probavili.

Studija objavljena u časopisu Emotion pokazala je da ljudi koji potiskuju emocije imaju snažniju fiziološku reakciju u stresnim situacijama – ubrzan puls, viši tlak i višu razinu hormona stresa. Dugoročno, takve reakcije mogu dovesti do sindroma izgaranja, kroničnog umora i raznih somatskih simptoma koji nemaju medicinski uzrok. Tijelo osjeća ono što um poriče.

Ključ nije u tome da se negativne emocije izbjegavaju, nego da se naučimo s njima nositi na zdrav način. Emocionalna pismenost – sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i izražavanja emocija – jedan je od najvažnijih zaštitnih čimbenika za zdravlje.

Aleksitimija – kad ne znamo što osjećamo

Nemogućnost prepoznavanja vlastitih i tuđih emocija, odsustvo senzibilnosti za iste naziva se aleksitimija. Osobe koje pate od ovog poremećaja ne znaju što osjećaju i često ne razumiju što drugi ljudi proživljavaju, zbog čega teško održavaju bliske odnose te su podložnije psihosomatskim bolestima.

Znanstvena istraživanja potvrđuju povezanost aleksitimije s povećanim rizikom od kronične boli, gastrointestinalnih problema, srčanih bolesti i smetnji u imunološkom sustavu, stoji u istraživanju Disorders of affect regulation: Alexithymia in medical and psychiatric illness, objavljenom u  publikaciji Sveučilišta Cambridge.

Emocionalna pismenost – alat za zdravlje

Dobra je vijest da svi možemo naučiti upravljati emocijama – prepoznati ih (kako kod sebe, tako i kod drugih), izraziti ih i razumjeti.  Štoviše, to je nužno želimo li očuvati psihičko i fizičko zdravlje te živjeti ispunjeno i u miru sa samima sobom, a onda i s okolinom.

“Biti emocionalno pismen znači biti u stanju nositi se s emocijama na način koji poboljšava vašu osobnu moć i kvalitetu života oko vas”, piše Claude Steiner u knjizi Emotional Literacy: Intelligence with a Heart.

Koji su elementi emocionalne pismenosti?

• prepoznavanje svojih osjećaja — što osjećamo i zašto to osjećamo
• razvijanje empatije — biti u mogućnosti “uskočiti u tuđe cipele”, odnosno moći prepoznati osjećaje druge osobe i moći zamisliti kakav je osjećaj biti ta druga osoba
• upravljanje svojim emocijama — moći promijeniti perspektive, prebaciti fokus,  komunicirati emocije, naučiti se opustiti
• rad na sebi  — samorefleksija, komunikacija s drugima, popravljanje štete ako je do nje došlo

Emocionalna pismenost pomaže nam da vješto upravljamo emocionalno intenzivnim situacijama.

Kao što brinemo o prehrani ili tjelovježbi, jednako tako trebamo brinuti i o emocionalnoj higijeni. Zdravlje nije samo odsustvo bolesti, nego stanje fizičkog, psihičkog i društvenog blagostanja, kako nas podsjeća Svjetska zdravstvena organizacija.

Briga o emocijama nije slabost, već snaga. Kada znamo kako se osjećamo, znamo i što nam treba. A to je prvi korak brige o sebi.

U povodu Svjetskog dana zdravlja, obratite pažnju na ono što osjećate, bez obzira koliko te emocije bile teške. Najlakše je ignorirati ih, a najzdravije suočiti se s njima.

“Emocije koje nisu izražene nikada ne umiru. One su zakopane žive i kasnije se vraćaju na ružnije načine”, rekao je veliki psihijatar i psiholog Carl Gustav Jung. Ne dozvolite im da vas zaskoče kada ih najmanje očekujete.