Kako nekim parovima uspijeva održati odnos koji dobro funkcionira zapravo i nije neki veliki misterij – stvar je u svega nekoliko ključnih elemenata koji čine razliku između dobrih i loših brakova.

Svi su brakovi različiti i s te strane teško ih je uspoređivati baš kao što je nezahvalno međusobno uspoređivati ljude. Ipak, postoje neke zajedničke točke koje možemo prepoznati u svim bračnim odnosima.

Prije svega, tu su faze kroz koje prolazi većina veza – od zaljubljenosti u fazi upoznavanja, preko ružičaste faze ‘medenog mjeseca’, do više ili manje razočaravajućeg povratka u realnost. Dakako, tu je i faza koju prolaze dugogodišnje ljubavne veze – ona u kojoj intenzivno propitkujemo trebamo li uopće ostati skupa i koja može završiti na jedan od sva načina: rastavom ili prelaskom na višu razinu odnosa.

Pet ključeva sretnog odnosa

Ako svi brakovi prolaze slične faze, zašto onda neki parovi ipak uspiju ostati skupa – i uz to još ostati skupa sretni? Postoji li neka tajna koju takvi ljudi znaju, a zbog koje mogu nadrasti probleme i svaki put ponovno pronaći zajednički jezik? Je li razlika u tome što takvi parovi biraju otići kod bračnog terapeuta? Potražiti stručnu pomoć za brak koji više ne funkcionira svakako je doba ideja, ali već i pije nego što dođe do točke pucanja valjalo bi obratiti pažnju na ovih pet stavi – ako nam je cilj ostati u sretnom braku.

Ljubav je posao

„All you need is love“, odnosno “sve što trebate je ljubav”, pjevali su Beatlesi. Lijepa pjesma, ali u stvarnosti, ljubav nije dovoljna. Gledajte na to ovako: ljubav je jedan od uvjeta za sretan brak, ali nije jedini. U tom smislu romantične komedije učinile su nam svima medvjeđu uslugu – u tim filmovima prava ljubav uvijek se prepoznaje po tome što se osobe zaljube na prvi pogled i dalje se više manje sve razvija samo od sebe, jer je ljubav zapisana u zvijezdama. U realnosti stvari su manje romantične jer na odnosu trebamo raditi – i to svaki dan.

„Mnogi parovi vjeruju da će se, dokle god se vole, sve ostalo posložiti samo od sebe. No ljubav sama po sebi ne rješava razlike u stilovima komunikacije, osobnim vrijednostima ili dugoročnim ciljevima. Ono što uistinu održava brak jesu predanost, trud i spremnost na prilagodbu.

Ljubav može pomoći da se održi iskra, ali svakodnevni izbori su ono što zaista čini razliku. Kako odgovarate na sukob? Kako se podržavate međusobno? Kako zajedno rastete? To su pitanja koja određuju koliko je vaš brak zapravo snažan“, naglašava bračni psihoterapeut Mark Travers za CNBC.

Neka zahvalnost postane dio vaše svakodnevice

Svi vole čuti tu malu slatku riječ: „hvala“. Pa čak i ako svaki dan radite isto te ste već bezbroj puta skuhali ručak za svoju obitelj, drago vam je čuti da su vam drugi zahvalni za to. Zato ne propustite priliku izraziti sviju zahvalnost čak i za obične, male i svakodnevne stvari koje vaš partner čini za vas. Reći „hvala“ doista nije teško, a donijet će osmijeh na lice vašeg druge polovice.

„Ako stvorite okruženje u kojem se dobra djela (čak i ona najmanja) cijene, veza će biti ispunjena dobrim osjećajem“, pojašnjava psiholog i bračni savjetnik Kurt W. Ela za Psychology Today.

Gottmanov čarobni omjer

Jeste li čuli za Gottmanov magični omjer? The Gottman Ratio ili „magic ratio” odnosi se na istraživanja poznatog psihologa Johna Gottmana, koji je niz godina proučavao parove i njihove interakcije.

Pri tom je otkrio kako je upravo omjer 5:1 ključan za stabilne i sretne veze – a to o znači da na svaku negativnu interakciju (kao što su kritika, ljutnja, sarkazam ili povlačenje) treba postojati barem pet pozitivnih interakcija (u kojoj izražavamo toplinu, pohvalu, pažnju, fizičku bliskost ili pak humor). Drugim riječima, veze ne propadaju zato što parovi imaju sukobe – već zato što negativne interakcije nadvladaju pozitivne. Ako je „rezervoar pozitivnih iskustava” dovoljno pun, veza može izdržati i teške trenutke.

Ostanite realistični

Ključni je ne očekivati od partnera više nego što može – i treba – dati. Svi smo mi prije svega odgovorni sami za sebe i ne možemo očekivati da će netko drugi brinuti o nama, spašavati nas ili nam uvijek pomagati – osim ako još ne nosimo pelene i dudu.

„Bez obzira na to je li nam netko srodna duša ili ne, nijedan partner ne može nas izliječiti, učiniti potpunima ili nas spasiti — to je posao koji moramo odraditi sami. Važna terapijska metoda koju je razvio Richard Schwartz, a zove se Internal Family Systems (IFS), podsjeća nas upravo na tu činjenicu.

Ako očekujemo od partnera da riješi naše probleme, postavljamo teren za neuspjeh i za zamjeranje partneru kad neminovno ne ispuni ta očekivanja. Umjesto toga, moramo preuzeti odgovornost za vlastite izazove i raditi na njima. Taj trud na kraju postaje dar i nama samima i našem partneru“, objašnjava Ela.

Ako osjećate da ovaj važan posao ne možete odraditi sami, umjesto da teret nastojite prebaciti na svog partnera, obratite se za pomoć psihologu.

Ne skrivajte glavu u pijesak

U nekim obiteljima ne razgovara se o problemima i sve ono što se smatra negativnim i teškim ili što ima potencijal pretvoriti se u svađu jednostavno se gura pod tepih. Takva je praksa vrlo štetna jer se u ime prividnog mira zapravo ništa ne rješava, a problemi samo postaju sve veći i prije ili kasnije ‘eksplodiraju nam u lice’.

Baš zato se često kaže da svađa nije znak lošeg odnosa – ljudi koji se često svađaju, ako to čine s poštovanjem i s ciljem da riješe konflikt, zapravo svojoj vezi čine dobro.

„Kad se parovi svađaju, njihove zamjerke izlaze na površinu umjesto da se potiskuju i pretvaraju u ogorčenost koja s vremenom raste. Ono što je nakon svađe najvažnije jest popravak odnosa. Potrebno je da oba partnera ulože trud u taj proces, jer upravo to omogućuje da sukob bude kratkotrajan i da završi zajedničkim rješenjem“, zaključuje Ela.

Prema njemu, ovih pet faktora temelj su sretnog braka. Naravno, važni su i neki drugi aspekti veze – poput zajednički provedenog vremena, kvalitetne komunikacije i emocionalne bliskosti – ali ako imamo dobro posložene ove temeljne elemente, sve ostalo u odnosu postaje istinski užitak, a ne samo još jedna obaveza.