Prekovremeni sati? Podmetanje leđa za tvrtku? Ulaganje dodatnog truda? Ne, hvala! U poslovnom svijetu sve više ljudi daje tako zvani tihi otkaz – evo i zašto.

Riječ je o fenomenu koji se širi poslovnim svijetom poput šumskog požara. Sve više zaposlenika, osobito mlađe generacije, pribjegava ovom načinu rada. ‘Quiet quitting’ kao termin nastao je u ljeti, 2022. godine, kad ga je popularizirao jedan TikToker iz New Yorka. Njegov video od 17 sekundi na temu rada i produktivnosti postao je viralan, a ‘quiet quitting’ nametnuo se kao trend. Ali o čemu se tu točno radi? I kako ovaj trend utječe na poslovni svijet?

Termin koji nije lako prevesti

Na hrvatskom ‘quiet quitting’ prevodimo kao ‘tihi otkaz’, ali zapravo ovaj termin nije najspretnije odabran – odnosno, ovdje nije riječ o doslovnom davanju otkaza. Radi se o tome da zaposlenik, umjesto da daje svoj maksimum, daje minimum – tek onoliko koliko je potrebno da zadrži radno mjesto.

“Još uvijek ispunjavaš svoje obaveze, ali više ne slijediš mentalitet ‘hustle’ kulture koji nalaže da tvoj posao mora biti tvoj život. Posao nije tvoj život. Tvoja vrijednost se ne mjeri tvojom produktivnošću”, kaže Zaid Khan u svom TikTok videu.

Drugim riječima, ideja je da se radi točno onoliko za koliko ste plaćeni – ni više, ni manje. Za prekovremeni sati, dodatan trud ili to da smo stalno dostupni šefu i kolegama u ovakvom konceptu rada nema mjesta.

Osobe koje su se odlučile na ovaj način rada ne mrze nužno svoj posao, naprotiv, mogu biti sasvim zadovoljne – ali im posao nije na prvom (a možda ni drugom ili trećem) mjestu u životu. Ima i života prije i poslije radnog vremena, dapače, taj je život puno važniji, a posao je upravo to – samo posao.

Odgovor na burnout

‘Quiet quitting’ je način rada koji nam ne dopušta da uđemo u crveno i potpuno se iscrpimo. Na taj smo način maksimalno zaštićeni od stresa. Dio ovog trenda je i u tome da, ako je to potrebno, biramo manje odgovorno radno mjesto ili rad sa skraćenim radnim s vremenom. Također, nekad zaposlenici biraju ‘tihi otkaz’ kako bi svojim poslodavcima vratili ‘milo za drago’ jer se ne osjećaju dovoljno cijenjeno – i dovoljno plaćeno.

“Quiet quitting se općenito smatra ‘radom po pravilima’, ali po mom mišljenju to nije tako jednostavno. Postoji nekoliko razina ovog fenomena – od niske radne motivacije pa sve do aktivne sabotaže poduzeća. Mnoga poduzeća ne plaćaju svoje zaposlenike prema učinku, već prema tome koliko dugo sjede na poslu. U tom smislu, zaposlenicima ne možemo uvijek zamjeriti ako upravo na to i računaju”, objašnjava istraživač, autor i futurist Tristan Horx za njemački Vogue. 

Pandemija i promjena perspektive

Korona i promjene koje je donijela u gotovo sve kutke naših života po mnogima su velikim dijelom ‘krivci’ i za pojavu fenomena tihog otkaza. Naime, tijekom pandemije uvelike se promijenila naša perspektiva vezana za radno vrijeme, ali i fizičko radno mjesto. Odjednom smo shvatili kako mnoge poslove uspješno možemo obavljati od kuće, u svom ritmu.

Osobito se ta saznanja odnose na one koji i najviše prakticiraju tihi otkaz – a to su osobe mlađe od 35, dakle generacija Z. Pripadnici ove generacije rade velikim dijelom online, a time je ponekad nemoguće povući jasnu granicu između privatnog i poslovnog. Pripadnik generacije Z možda će raditi u ponoć sa svog mobitela dok leži u krevetu, umjesto da od devet do pet sjedi u uredu.

S druge strane, u vrijeme pandemije svi smo odjednom morali postati dostupni jer se očekivalo da smo stalno online, na svakom zoom sastanku i zatrpani mailovima. Generacija Z prva je koja je osjetila preopterećenje ovakvim načinom rada – a njihov je odgovor ‘quiet quitting’.

Nedovoljna motivacija

Nekad se od posla moglo živjeti – i to cijela obitelj samo od jedne plaće. Tada se imalo smisla truditi jer što si više radio, to si više i zaradio. Odavno već nije tako, a danas prosječne plaće jedva pokrivaju osnovne troškove – o kupnji nekretnine možemo samo sanjati.

Danas radnici više nemaju dovoljno dobru motivaciju jer znaju da ih to što ostanu duže na poslu ili prihvate još jedan projekt neće dovesti u blagostanje.

Simptom ozbiljnog problema

‘Quiet quitting’ je, smatraju stručnjaci, zapravo simptom koji ukazuje na to da se poslovni svijet nalazi u velikoj krizi. S jedne strane, tvrtke su pod pritiskom zbog sve manje stručne radne snage, a s druge strane, postoji sve žešći pritisak na pojedinca da radi više i preuzme na sebe što više raznovrsnih zadataka.

Zaposlenici su pod sve većim stresom koji itekako utječe na njihovo psiho-fizičko zdravlje. U pozadini svega ovoga još su i inflacija, ratovi, nestabilna politička i ekonomska situacija te klimatske promjene. Svijet rada očito treba revoluciju, a ‘quiet quitting’ fenomen je koji jasno ukazuje na to da je već došlo do točke pucanja.

Možda zvuči optimistično, ali ovo bi mogao biti trenutak da se stvari promjene na bolje – na tragu ideje da posao ne smije i ne može biti cijeli naš život, možda na kraju uspijemo pronaći bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog.