Nacional je istražio zašto je sasvim tiho i nečujno propao ambiciozni plan ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića o obnovi zastarjele Jadrolinijine flote izgradnjom novih brodova na električni i električno-solarni pogon

Nacional je istražio zašto je sasvim tiho i nečujno propao ambiciozni plan ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića o obnovi zastarjele Jadrolinijine flote izgradnjom novih brodova na električni i električno-solarni pogon. Potpredsjednik Vlade Oleg Butković je u siječnju 2022. godine u Saboru ponosno najavio početak gradnje, početak novog investicijskog ciklusa i ulaganje u šest novih brodova, tri putnička broda i tri katamarana, koji će biti financirani europskim novcem kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO, 2021.-2026.), usvojen u srpnju 2021. godine.

Nepune četiri godine kasnije Butković je u ime treće Vlade premijera Andreja Plenkovića u svibnju 2025. Europskoj komisiji u Bruxelles uputio dopis kojim je obavještava da od planiranog utroška 41 milijuna eura europskog novca u gradnju brodova zelene tranzicije kroz NPOO „za sada” neće biti ništa.

Nacional je slučaj dubinski istražio, pribavio dokumentaciju i stručne ekspertize, saslušao dobro obaviještene pomorske stručnjake te dobio mišljenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Jadrolinije, koja osvjetljavaju i otkrivaju kako i zašto državnom brodaru i državnom ministarstvu nije bilo dovoljno pet punih godina da realiziraju najavljeno.

Radi se o projektu koji je pod oznakom C1.4. R3-12 u NPOO-u opisan kao „nabava/ gradnja putničkih brodova za obalni linijski promet” između 82 otočne luke i pristaništa te 19 luka na obalnom području. Cilj je bio „investicijom u nabavu/ gradnju putničkih brodova na električno-solarni pogon značajno podići kvalitetu usluge javnog, održivog prijevoza i dostupnost naseljenih otoka”.

Pod stavkom „Opis” u NPOO-u izričito je navedeno: „Investicijom se planira nabava ukupno 6 brodova na električno-solarni pogon (bez emisija štetnih plinova – zero emission ) – 3 putnička broda i 3 brza broda – katamarana“, uz navođenje tehničkih karakteristika tri putnička broda na električno-solarni pogon, dužine do 45 metara. Čak je precizirano i to da je „brodovima predviđeno održavanje državnih brodskih linija: 310 (Mali Lošinj-Susak), 505 (Vodice-Prvić-Šibenik), i 807 (Suđurađ-Lopud-Koločep-Dubrovnik)“. To nedvojbeno pokazuje da su sredstva predviđena za nabavu/gradnju putničkih brodova i katamarana za obalni linijski promet izravno namijenjena hrvatskom državnom brodaru Jadroliniji.

Projekt nabave novih brodova već je bio pokrenut pa je kao najpovoljniji ponuditelj odabrano brodogradilište Dalmont, ali ugovor s tim brodogradilištem nikada nije potpisan. FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

„Sve što se od 2021. do 2025. godine odigrava između nadležnog ministarstva i Jadrolinije moglo bi se nazvati lošim igrokazom”, izričit je naš sugovornik, priznati stručnjak za brodarstvo i pomorstvo, koji je iz Zagreba pomno pratio cijelu operaciju izgradnje Jadrolinijinih brodova.

Spomenuti izvor o tomu dalje kaže:

„Jadrolinija je nekoliko godina sramotila Republiku Hrvatsku pred cijelom Europskom unijom – raspisivanjem pa poništavanjem europskih natječaja za izgradnju triju brodova, promjenama uvjeta natječaja, izigravanjem zahtjeva zelene energetske tranzicije, izmišljanjem brodova na hibridni pogon… Nijednom David Sopta zbog toga nije dobio packu od nadležnog ministra Olega Butkovića i Ministarstva mora koje je trebalo nadgledati provođenje NPOO-a i trošenje europskog novca. Možete li pogoditi zašto? Butković je radije izgubio brodove i na koncu poslao Bruxellesu sramotno priznanje da Hrvatska ne može europskim novcem makar djelomično obnoviti svoju zastarjelu flotu nego li, zbog straha od Andreja Plenkovića i od gubitka svoje ministarske fotelje, upozoriti ili ukoriti Plenkovićeva prijatelja Soptu da radi štetu.”

„Umjesto da kao ministar sam odredi program, zadatke i rokove izgradnje, Butković sve prepušta Davidu Sopti, koji je svjestan da s prastarom flotom od 59 brodova, od kojih je 41 trajekt, četiri klasična broda i 14 katamarana, prosječne starosti više od 30 godina, nešto mora učiniti. Jadrolinija je u stopostotnom vlasništvu RH i subvencionirana je iz državnog budžeta u iznosu od oko 30 posto ukupnih troškova poslovanja. David Sopta je znao da nešto mora učiniti darovanim europskim novcem. Ali ni on ni njegove stručne službe ne znaju kako sagraditi brod, posebno ne brod u skladu sa zelenom tranzicijom. Zapravo, Sopta nameće Butkoviću specifikaciju brodova koje bi Jadrolinija zbog dotrajalosti trebala izmijeniti, pa se površnim čitanjem europskih direktiva već postojeći plan obnove Jadrolinijine flote, maskiranjem u poželjnu zelenu tranziciju, prepisuje u Butkovićev Nacionalni plan oporavka i otpornosti”, napominje naš sugovornik.

„Čini se sasvim logično da upravo Jadrolinija u NPOO uvrštava ‹šest brodova na električno-solarni pogon (bez štetnih emisija plinova), i to tri putnička i tri brza broda – katamarana›, a da nitko u Jadroliniji nema nikakvo iskustvo s novogradnjama. Posljednji je brod Jadrolinija u hrvatskom brodogradilištu izgradila prije čak 11 godina. No pod upravom Davida Sopte Jadrolinija uopće nije ni mislila graditi električne ili električno-solarne brodove. U Jadroliniji se pripremaju na podvalu – gradnju tzv. hibridnih brodova, na akumulatorske baterije i dizel gorivo, istovremeno uvjereni da to u Europi nitko neće primijetiti. Žalosno je što su za sve to znali i ministar Butković i premijer Plenković, koji je o tome izviješten nekoliko puta”, ističe naš sugovornik, istaknuti dugogodišnji pomorski stručnjak za izgradnju različitih tipova brodova iz Splita.

Oleg Butković je u svibnju Europskoj komisiji uputio dopis u ime Vlade Andreja Plenkovića u kojem obavještava da od projekta izgradnje brodova neće biti ništa. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

„Jadrolinija je svaki putnički brod procijenila na oko 11,4 milijuna eura, a izgradnju svakog katamarana na 2,2 milijuna eura. Ukupno za svih šest brodova točno 41 milijun eura, koliko je po NPOO-u i bilo na raspolaganju”, napominje naš sugovornik. U NPOO-u doista piše da je „procjena za izračun nabave 3 putnička broda temeljena na analizi tržišta” dok se izračuni stručne službe Jadrolinije nigdje ne spominju. „Procijenjena vrijednost jednog broda iznosi 85.845.000 kuna, odnosno 257.535.000 kuna na nabavu tri broda. Procjena za izračun vrijednosti nabave 3 brza putnička broda – katamarana temeljena na dostavljenoj ponudi iznosi 16.655.000 kuna za jedan putnički katamaran… Ukupni trošak nabave triju katamarana iznosi 49.965.000 kuna.“ Ukupni trošak nabave šest brodova stoga je po NPOO-u iznosio 307.500.000 kuna, odnosno 41 milijun eura.

Međutim, „nitko u Jadroliniji nije htio znati da brze putničke dvotrupce nije moguće ni projektirati ni izgraditi na ‚električno-solarni pogon‘. Ali to nitko nije znao ni u Ministarstvu, koje je samo prepisalo opise i specifikacije stručnih službi kojima je David Sopta davao zadatke”, ističe stručnjak za izgradnju brodova.

„Svi postojeći katamarani imaju lagane brzohodne dizelske motore jer su malih dimenzija i male mase, a razvijaju veliku snagu za dosezanje velikih brzina. Tu naprosto nema mjesta za električno-solarni pogon. Potpuno je nestručno i glupo govoriti o solarnom pogonu na katamaranima. Jadrolinijine ‚specifikacije‘ prepisati u strateški program, kakav je Nacionalni plan oporavka i otpornosti, blamaža je najgore vrste. Jer ugradnjom najučinkovitijih fotonaponskih ćelija može se ljeti pokriti najviše 10 posto dnevnih energetskih potreba bilo kojeg broda iz naše flote. Zimi se ne može pokriti niti toliko. Dakle, s takvim Planom, i s takvim neznanjem, i Vlada i Ministarstvo su se potpuno blamirali u Europi. Jadrolinija se nigdje u dokumentu ne spominje. Nakon nekog vremena, netko od naših stručnjaka upozorio je na to ministra Butkovića i Ministarstvo. O izgradnji triju katamarana na električno-solarni pogon prestalo se govoriti, posebno kad je 2022. godine bila gotova i dostupna Stručna analiza Fakulteta strojarstva i brodogradnje”, naglasio je naš sugovornik.

Spomenuti pomorski i brodograđevni stručnjak iz Zagreba Nacionalu je omogućio uvid u „Studiju razvoja obalnog linijskog putničkog prometa” Fakulteta strojarstva i brodogradnje uz Zagreba.

Taj izvor tvrdi da studija, napisana na oko 200 stranica, naručitelju Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture razbija sve iluzije da je Jadrolinijin plan nabave/gradnje šest novih brodova na električno-solarni pogon „dobar i za hrvatsko brodarstvo i obalni linijski putnički promet ispravan put”.

„Naprimjer, u analizi su stručnjaci FSB-a u Zagrebu utvrdili da fotonaponski moduli (solari) mogu pokriti samo mali dio energetskih potreba brodova. Zapravo su utvrdili da brodove nije moguće pogoniti na isključivo solarni pogon. Isto tako, u stručnoj analizi FSB-a je utvrđeno da brze brodove (katamarane) na proučenim obalnim linijama nije moguće pogoniti isključivo električnim akumulatorima. Navedeni zaključci su u potpunoj suprotnosti sa specifikacijama brodova iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti prema kojima su i tri putnička broda i tri brza broda, katamarana, trebali biti pogonjeni na električno-solarni pogon. To je ministru Butkoviću i predsjedniku Uprave Jadrolinije Sopti trebalo biti jasno već krajem 2022. godine. Imali su dovoljno vremena razmisliti kako će dalje. Zato se tako dugo čekao prvi raspisani Jadrolinijin međunarodni natječaj za izgradnju tri putnička broda na električni pogon, sve do siječnja 2023. godine”, zaključuje spomenuti sugovornik.

Pitanje zašto su navedeni zaključci u stručnoj studiji Fakulteta strojarstva i brodogradnje potpuno suprotni specifikacijama brodova iz NPOO-a Nacional je postavio Vedranu Slapničaru, profesoru FSB-a u Zagrebu, šefu Katedre za projektiranje brodova i offshore inženjerstvo.

On je u telefonskom razgovoru prvotno bio vrlo otvoren za suradnju i razgovor na ovu temu, a kovanicu „brodovi na električno-solarni pogon”, nastalu u Jadroliniji, nazvao je nestručnom i problematičnom te je zatražio pitanja u pismenoj formi.

Dva dana kasnije odgovori su stigli, ali ton je bio sasvim drugačiji. Prvo je odgovorio da je stručna studija FSB-a „analiza naručena od strane tvrtke Ernst & Young savjetovanje d.o.o. iz Zagreba” te da „u tome smislu nismo ovlašteni davati komentare na stručnu analizu koju smo za njih izradili”.

Dakle, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture angažiralo je i platilo međunarodno uglednu konzultantsku kompaniju, odnosno njezinu zagrebačku poslovnicu, koja se uopće ne bavi pomorstvom i brodarstvom, da u ime Ministarstva mora od FSB-a naruči spomenutu studiju.

Potom je profesor Slapničar, namjerno ili slučajno, dao potpuno pogrešne termine narudžbe i izrade ove studije: „Analiza je naručena 4. rujna 2019. godine, te isporučena 11. studenog 2019. godine.” No već u samom uvodu studija se poziva na Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu iz 2022., a potom spominje „nove putničke brodove čija je nabava predviđena NPOO 2021.-2026.”, pa je sasvim jasno da je studija FSB-a nastala u drugoj polovini 2022. godine, godinu dana nakon što je Vlada RH u srpnju 2021. godine već donijela Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Ministarstvu mora trebalo je oko godinu dana da brodograđevnoj struci da zadatak propitati mogućnosti planova i specifikacija za gradnju Jadrolinijinih brodova na električno-solarni pogon.

No Slapničar ne odgovora na pitanja zašto su zaključci studije FSB-a u suprotnosti sa specifikacijama iz NPOO-a i jesu li o tome izvijestili Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Umjesto toga pozvao se na klauzulu tajnosti i Nacional pozvao da se obrati naručitelju analize tvrtki Ernst & Young savjetovanje.

Ako je vjerovati Slapničarovoj izjavi, riječ je o tajnom poslu te je moguće da su i cijeli posao i plan izgradnje i nabave šest putničkih brodova za razvoj hrvatskog obalnog linijskog putničkog prometa na temeljima „električno-solarnog pogona” trebali ostati „strogo čuvana tajna”.

U toj „tajnoj” studiji, u dijelu 7.1. Analiza osnovne tehničke izvedivosti elektrifikacije katamaranskih brodova „koji bi zamijenili postojeće brodove na dizel pogon”, ističe se:

„Da bi elektrifikacija postojećeg broda na postojećoj liniji bila izvedena zamjenom mase dizel goriva s akumulatorskim baterijama, odnos mAKU/mGORIVA mora biti manji ili jednak od 1. Odnos veći od 1 ukazuje da brodu nedostaje nosivost. S obzirom na to da se ovaj odnos za analizirane brzobrodske linije 9406, 9601, 9602 i 9604 kreće od 3,0 do 7,1, elektrifikacija brodova na predmetnim linijama, uz zadržavanje istih operativnih pokazatelja, nije izvjesna.”

„Dakle, studija FSB-a je kategorična – promatrane katamarane nije moguće pogoniti električnim akumulatorima umjesto dizelskim motorima jer bi im težina akumulatora bila od tri do 7,1 puta veća od težine dizelskog motora i goriva. Jednostavno rečeno, akumulatori su preteški, što se lijepo vidi u Tablici 213“ (dostavljena redakciji, označena žutom bojom, op.a.), komentirao je izvor Nacionala, stručnjak za izgradnju brodova, umjesto profesora Slapničara koji je zašutio, nominalno opterećen klauzulom tajnosti prema Ernst & Youngu, iako se Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, kao obveznik javnog poslovanja, dužan pridržavati i poštovati Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji u članku 2. sve sudionike obvezuje na „javnu dostupnost rezultata znanstvenih istraživanja i istraživanja u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru”.

Zanimljivo, u odjeljku stručne Studije FSB 7.1.1. Funkcionalna analiza i učinkovitost novih brodova na odabranim linijama predlaže se gradnja dva tipa broda, Brod I i Brod II koji bi „zamijenili postojeće brodove na odabranim linijama sa solarno-električnim pogonom”. Studija predlaže uvođenje tri broda tipa Brod II na potpuno novim linijama: Crikvenica-Šilo, Omiš-Postira i Gaženica-Poluotok-Borik. „Doprinos električne energije koji se može dobiti od fotonaponskih modula ugradnjom solarne elektrane iznosi za Brod I 9,4 posto, dok za Brod II iznosi 12,5 posto za liniju Omiš-Postira i 21,5 posto za liniju Gaženica-Poluotok-Borik.”

„Jedino bi se na zadarskoj liniji solari mogli isplatiti”, komentirao je rezultate studije naš sugovornik. „Različiti postoci uzrokovani su različitom dužinom linije. Jednostavno, solari mogu pokriti samo mali dio potrebne električne energije. Brodski akumulatori 80-90 posto energije moraju napuniti iz kopnene mreže. Još jednostavnije, solari su na putničkim i brzim brodovima, katamaranima, neupotrebljivi”, zaključio je razgovor o ovom problemu naš sugovornik.

Čini se da je studija FSB-a ohladila i Ministarstvo mora i Jadroliniju, barem što se tiče nabave/gradnje katamarana na „električno-solarni pogon”.

„Oni se ponašaju kao da nabava triju katamarana više ne postoji, kao da o tome ništa ne piše u NPOO-u”, upozorio je zagrebački pomorski stručnjak.

Bivši predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković na saslušanju u Saboru održanom nakon nesreće na trajektu Lastovo. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

„I resorni ministar Butković, i predsjednik Uprave Sopta, i premijer Plenković znali su da niti jedno naše brodogradilište nema ni iskustvo ni poslovne reference u gradnji brzih dvotrupaca, aluminijskih katamarana. I da će oni biti kupljeni u inozemstvu, bez obzira na to što su katamarani ušli u Nacionalni plan oporavka i otpornosti kao strateška odluka Vlade. Odluka o gradnji triju katamarana nije vrijedila za Davida Soptu”, naglasio je isti sugovornik.

Umjesto izgradnje novih, „Jadrolinija već 2023. godine od Tankerske plovidbe kupuje dva polovna katamarana vlastitim sredstvima iz državnog proračuna. I to za 6,9 milijuna eura jedan i 6,5 milijuna eura drugi, što je daleko iznad planirana 2,2 milijuna eura po katamaranu u NPOO-u. U 2024. godini Jadrolinija je kupila još dva katamarana, ukupno za 12 milijuna eura. Tada je najavljena kupovina još tri katamarana. Jasno se vidi da se ni Ministarstvo, ni Jadrolinija, ni Vlada nikada nisu držali Nacionalnog plana oporavka i otpornosti niti su marili za europski novac koji Hrvatskoj stoji na raspolaganju”, naglasio je isti sugovornik.

Prema NPOO-u, izgradnjom triju novih putničkih brodova zamijenili bi se stari brod Postira, izgrađen 1963. godine, na liniji Dubrovnik-Koločep-Lopud-Suđurađ, zatim brod Premuda, izgrađen 1957. godine, na liniji Mali Lošinj-Unije-Srakane Vele-Susak, te čuveni brod Tijat, izgrađen 1955. godine, a koji je plovio na liniji Vodice-Prvić-Zlarin-Šibenik. Dok se smišljalo rješenje za nove putničke brodove, Jadrolinija je Premudu zamijenila polovnim kupljenim brodom Unije, starim više od 20 godina, a umirovljeni Tijat zamijenjen je 37 godina starom Larom. Brod Postira plovi i nakon 62 godine.

Jadrolinija je tek u siječnju 2023. godine raspisala javni natječaj za „Gradnju putničkih brodova na električni pogon“, sufinanciran sredstvima iz Europske unije. Sugovornik Nacionala, stručnjak za brodarstvo i gradnju brodova, o tomu kaže:

„Tehnički zahtjevi za brodove prepisani su iz već gotovih projekata. Stručne službe Jadrolinije raspisale su natječaj za putničke brodove na hibridni pogon. Osim akumulatorskog postrojenja, svaki brod bi za svaki slučaj imao i dizelske generatore. Ne znam tko je, osim ministra Butkovića i predsjednika Uprave Sopte, valjda i premijera Plenkovića, kojeg su vjerojatno izvijestili o tome, mogao povjerovati da će takva tri broda koja će imati i dizelske motore biti financirana sredstvima iz Bruxellesa. Najzanimljiviji je bio zahtjev u natječaju da brod brzinom od 12 čvorova uz pomoć akumulatora mora prepoloviti 40 nautičkih milja, a uz pomoć dizelskog generatora mora preploviti čak 200 nautičkih milja. U Rijeci su očito vjerovali da u Bruxellesu sjede činovnici koji ne razlikuju akumulatorske baterije od dizelskih motora te da se takva ‚sitnica‘ neće ni primijetiti! No Jadrolinija je procijenjenu vrijednost jednog takvog broda s 11,4 milijuna eura podigla na 15 milijuna eura a da nitko ne zna razlog povećanja cijene.”

Nacional je tijekom 2023. pisao da se na natječaj javilo čak sedam brodogradilišta, četiri europska i tri hrvatska. Razlog je iznimno visoko ponuđena cijena izrade za 45-metarski brod – 15 milijuna eura. Četiri europska brodogradilišta, iz Italije, Nizozemske, Španjolske i Estonije, imala su brojne reference i višegodišnja iskustva u gradnji brodova na električni, akumulatorski pogon. Od hrvatskih brodogradilišta samo je izuzetno brodogradilište Iskra iz Šibenika imalo relevantna iskustva s izradom električnih brodova, radeći brodove za norvešku ribarsku industriju. U lipnju 2023. Jadrolinija je natječaj poništila jer „niti jedno prijavljeno brodogradilište nije ispunilo tražene uvjete”. „Jadrolinijine stručne službe našle su način kako iz natječaja eliminirati kvalitetna brodogradilišta”, napominje naš sugovornik. „Estonsko brodogradilište je do tada imalo odlične reference i gradilo je putničke brodove na struju za 297 putnika. U ponovljenom natječaju, Jadrolinija više ne navodi da brod mora imati osiguran prostor za 150 putnika, nego naglo traži najmanje 300 putnika, tri više od estonskih brodova. Ono što je posebno upalo u oči jest da je Jadrolinija u novom natječaju izbacila sve zahtjeve iz prethodnog natječaja koje nije ispunjavao najslabiji prijavitelj – brodogradilište Dalmont iz Kraljevice. Opet nitko nije reagirao na takvo izravno pogodovanje i namještanje natječaja u korist jednog ponuđača. Eliminirana su sva moćna brodogradilišta, jedino je Dalmont sa slabašnom referencom da je sagradio tri ribarice i otvoreni trajekt Četiri zvonika dobio posao. Nizozemsko brodogradilište Holland Shipyard Group, koje je izgradilo više od 20 putničkih brodova na električni pogon, čak i potpuno autonomni i električni trajekt bez posade, otpalo je, iako su Dalmontove reference u odnosu na Nizozemce dječja igra“, ističe stručnjak za brodarstvo i izgradnju brodova. Opet u zaštiti zakonitosti ne reagira Ministarstvo, ali ni DORH ili EPPO. „Sudionici natječaja se ne žale jer u projektu procijenjene vrijednosti 45 milijuna eura (ukupno tri broda), žalitelj mora uplatiti trošak žalbe u iznosu od 66.000 eura, na koje nema prava povrata novca ako žalba ne prođe!” zaključio je isti sugovornik osvrt na najneugodniji dio realizacije hrvatskog NPOO-a. Sve je prošlo bez primisli na subvencijsku prevaru, pogodovanje i korupciju kod ikoga.

Niti u lipnju 2025. Dalmont iz Kraljevice još nije započeo s gradnjom hibridnih brodova. Spomenuti izvor Nacionala to komentira ovako: „Teško da bi Dalmont kroz sve ovo vrijeme mogao izgraditi i jedan putnički brod, a kamoli sva tri hibridna broda. Europski novac i NPOO moraju se potrošiti do kolovoza 2026. godine. Najmanje je vjerojatno da je Uprava Jadrolinije sama stopirala izgradnju broda, plašeći se još jednog skandala nakon niza skandaloznih odluka u nabavi starih, dotrajalih, nekvalitetnih i polovnih trajekata, među kojima je Oliver najgori. Tragedija s trajektom Lastovo imala je svoj bolni gubitak ljudskih života, ali i medijsku potporu, nakon koje je odstupio i jedva bio smijenjen David Sopta. To je u izvjesnoj mjeri utjecalo na odgodu početka gradnje prvog hibrida u brodogradilištu Kraljevica. I isto tako izazvalo nedavnu reakciju ministra Butkovića o zaustavljanju projekta nabave/gradnje putničkih brodova za obalni linijski promet.” Butković je izjavio da je europski novac „prebačen u druge europske programe, zbog rizika s izvedivosti u vremenskom okviru RRF-a zbog objektivnih okolnosti”. Tako je priznao da se europski novac ne može potrošiti do kolovoza 2026. godine, a da se putnički brodovi koje EU vrlo izvjesno zbog hibridnog, a ne zelenog pogona, ne bi ni prihvatila, neće moći izgraditi u brodogradilištu u Kraljevici. „Butković je tako potvrdio EU da je hrvatski pravni, poslovni, pomorski i brodarski sustav nesposoban u pet godina izgraditi šest novih plovnih jedinica te da nije u stanju poštovati vlastiti Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Kakva blamaža za premijera Plenkovića!” zaključio je naš stručnjak za pomorstvo i brodarstvo.

Ministarstvo mora: ‘Predviđena sredstva usmjerit ćemo u druge projekte’

Ovako su na naše upite odgovorili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ureda ministra Butkovića, kao i iz Press službe Jadrolinije, koja od veljače 2025. ima privremenu Upravu na čelu s Robertom Blažinićem:

Odgovor Ministarstva

U odgovoru na pitanje zašto je Ministarstvo odustalo od investicije gradnje brodova predviđenih NPOO-om, glasnogovornica Ministarstva Ana Matijašević je odgovorila: „Obzirom na objektivne okolnosti koje su nastupile u međuvremenu, poput značajnog povećanja cijena u odnosu na vrijeme pripreme projekata NPOO, a kada su cijene sirovina osjetno niže te rok provedbe NPOO (kolovoz 2026. godine), od spomenute investicije koja zahtjeva dulji vremenski period za provedbu, se odustalo te je predloženo njeno brisanje sukladno čl. 21. Uredbe o RRF-u.“

Na pitanje tko je odgovoran za to da nije sagrađen nijedan putnički brod na električni pogon, a nije niti naručen nijedan katamaran na električno-solarni pogon, kako traži NPOO, odgovor nije stigao. Na pitanje tko je odgovoran za propadanje 41 milijuna eura europskog novca, iz Ministarstva tvrde da „to ne znači ‚propadanje‘ sredstava, kako navodite, budući da će predviđena sredstva biti preusmjerena u druge projektne aktivnosti unutar NPOO. Istovremeno je moguće osiguranje sredstava za realizaciju investicije nabave/ gradnje putničkih brodova za obalni linijski promet i katamarana u okviru Programa ‚Konkurentnost i kohezija‘ do 2027. te Socijalnog fonda za klimatsku politiku.” Iz Ministarstva nisu odgovorili na pitanje mogu li se europski novci iz NPOO-a usmjeriti na izgradnju gotovih projekata, poput onih splitskog brodara Jadroplova.

Jadrolinija: ‘Pokušavamo realizirati nastavak projekta’

U odgovoru Press službe Jadrolinije je naglašeno da je „NPOO strateški dokument kojeg izrađuje i predlaže Vlada RH, a odobrava Europska komisija i Vijeće Europske unije”, pa su te institucije nadležne i za izmjene i povlačenje dokumenta, „dok je Jadrolinija bila potencijalni korisnik sredstava za realizaciju određenih projekata”. Nadalje, o projektu izgradnje tri električna putnička broda se kaže da je projekt „završio fazu javne nabave u kojoj je kao najpovoljniji ponuditelj odabrano brodogradilište Dalmont”. „Međutim, do danas ugovor s odabranim brodogradilištem do danas nije potpisan”, kaže se u odgovoru Jadrolinije bez navođenja razloga da se taj ugovor s Dalmontom nije potpisao od rujna 2023. do svibnja 2025. godine. „S obzirom da sredstva iz NPOO više nisu dostupna, Jadrolinija razmatra suradnju s različitim financijskim institucijama kako bi se osigurala realizacija ovih projekata.” I posebno se naglašava da „tri električna katamarana predviđena unutar NPOO nisu predviđena planom poslovanja Jadrolinije”. No „Jadrolinija ostaje posvećena modernizaciji flote i prilagodbi izazovima zelene tranzicije”, kaže se u odgovoru Jadrolinije. Nigdje se ne spominje uloga Jadrolinije u kreiranju NPOO-a i definiranju gradnje šest putničkih brodova na električno-solarni pogon, kao što se nigdje ne govori o odgovornosti Uprave što se u posljednje tri i pol godine u izgradnji brodova ništa nije učinilo.