Dok prosječni Hrvat pojede između sedam do osam kilograma tjestenine godišnje, Talijani konzumiraju 26 kilograma. Venecuela i Tunis zauzimaju drugo i treće mjesto po konzumaciji tjestenine. Pokazuju to nacionalne studije 27 europskih zemalja, čiji se rezultati mogu pronaći u sveobuhvatnoj europskoj bazi podataka o unosu hrane Europske agencije za sigurnost hrane.

Prema tim podacima, prosječan dnevni unos tjestenine i sličnih proizvoda u odraslih osoba je najveći u Italiji (38,34 g) te najmanji u Latviji (0,11 g). U Hrvatskoj odrasle osobe u prosjeku dnevno konzumiraju oko 13,38 g tjestenine i sličnih proizvoda, što nas je svrstalo na 15. mjesto po konzumaciji prema dostupnim podacima.

Talijani i najveći proizvođači na svijetu

Zemlje EU proizvele su prošle godine šest milijuna tona tjestenine u vrijednosti od 9,1 milijarde eura. Više od dvije trećine ili 69 posto sve tjestenine proizvedeno je u Italiji, a što iznosi 4,1 milijun tona. Španjolska slijedi, po podacima Eurostata, sa jedva šest poto, a iza nje je Njemačka sa pet posto proizvodnje.

Zemlje EU-a izvezle su 2,9 milijuna tona tjestenine i uvezle 1,7 milijuna. Italija je ponovno prednjačila s izvozom 2,2 milijuna tona tjestenine, ili više od tri četvrtine ukupnog izvoza.

Najveća izvozna odredišta izvan EU-a bile su Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, koje su preuzele 25 % odnosno 23 % ukupne tjestenine izvezene izvan EU-a. Najveći uvoznici tjestenine u Europi su Njemačka i Francuska.

Danas postoji više od 600 vrsta tjestenine

Iako većina misli da je tjestenina, pasta ili pašta nastala u Italiji, ona zapravo dolazi iz Kine. Prema legendi, tjesteninu je u Italiju prvi donio poznati venecijanski istraživač Marco Polo na svom povratku iz Kine u dvanaestom stoljeću.

Danas postoji više od 600 vrsta tjestenine na svijetu. Evo samo nekoliko od njih: bucatini, penne scialatielli, tagliatelle, mafalda, gnocchi, rigatoni, tortellini, farfalle, ravioli, fusilli. Većina imena asocira na Italiju a neka su doista smiješna. Primjerice, spaghetti znače vezice, farfalle su leptiri, orecchiette male uši, a ravioli bijela repa.

Stručnjaci su izračunali da se na planeti pojede čak 600 milijuna kilometara špageta što je dovoljno za 15,000 krugova oko Zemlje. Šteta što je ne jedemo i više, kažu stručnjaci, jer ugljikohidrati u tjestenini pomažu našem tijelu da proizvodi serotonin, neurotransmiter koji je odgovoran za hormon sreće.

Recept za tjesteninu koji je bio najčitaniji na stranicama The New York Timesa