Pada broj novih dolazaka Hrvata u Njemačku jer više ih odlazi nego dolazi.

Iako u Njemačkoj trenutno živi gotovo 426 tisuća Hrvata, prošlogodišnji statistički podaci pokazuju da se iz te zemlje iselilo više Hrvata nego što ih se uselilo. Tijekom proteklih pet godina zabilježen je najniži broj dolazaka hrvatskih državljana u Njemačku.

Prema izvješću njemačkog Saveznog ureda za statistiku Destatis, u Njemačku se tijekom prošle godine doselilo 14.756 hrvatskih državljana, dok ih se istovremeno iz te zemlje odselilo 23.905. To znači da je broj onih koji su napustili Njemačku bio za više od 9000 veći u odnosu na one koji su u nju došli, piše Večernji list. Primjerice, 2018. godine u Njemačku se doselilo 33.108 Hrvata, a napustilo ju je 23.980.

Iako je iz ovih brojki jasno da se broj doseljenih hrvatskih državljana u Njemačku u odnosu na prije pet godina prepolovio, to ne znači da su se svi koji su napustili tu zemlju vratili u Hrvatsku. Destatis bilježi samo odlazak iz Njemačke, bez informacija o konačnom odredištu, odnosno jesu li se preselili u Hrvatsku ili neku drugu članicu Europske unije, navodi Večernji list.

NOVI POČETAK Sve više Nijemaca seli u inozemstvo. U ove tri zemlje najčešće odlaze

Više informacija o tome koliko se hrvatskih državljana vratilo u domovinu te u kojoj životnoj dobi, bit će poznato tijekom ljeta kada Državni zavod za statistiku objavi podatke o migracijama.

‘Riječ je o gastarbajterima koji odlaze u mirovinu i njihovoj djeci’

Od ukupno 425.810 hrvatskih državljana koji su krajem prosinca 2024. živjeli u Njemačkoj, čak 148.000 ih se ondje doselilo u posljednjih osam godina. Još gotovo 105.000 došlo je u Njemačku u razdoblju između osam i 15 godina unatrag. To sugerira da je većina Hrvata u Njemačkoj stigla tijekom novijeg vala iseljavanja. Među njima, 62.325 je rođeno u Njemačkoj. Također, 64.740 ih je mlađih od 20 godina, dok najveći broj – njih 162.515 – pripada dobnoj skupini od 20 do 45 godina. Još 131.230 Hrvata ima između 45 i 65 godina.

Politički analitičar i demograf izv. prof. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta ističe kako je evidentno da je hrvatski migracijski potencijal iscrpljen te da više nikada neće doći do iseljavanja više od 50.000 osoba godišnje, kao što je to bio slučaj 2015. i 2016. godine. Dodaje da se ovakvi trendovi već neko vrijeme mogu predvidjeti.

A BOLJI I OD DOMAĆIH Hoće li Njemačka ograničiti dolazak radnika s Balkana?

“U posljednje dvije godine više se hrvatskih državljana iseljava iz Njemačke nego što se useljava. Ovdje je pak potrebno naglasiti da nije riječ o masovnom vraćanju recentnih iseljenika, nego o gastarbajterima koji odlaze u mirovinu i njihovoj djeci, među kojima često vlada san o povratku u domovinu, koji kod recentnih iseljenika nije izražen.”

‘Iz Hrvatske odlazi probrano stanovništvo i talenti’

Jurić napominje kako nije jasno sele li se te osobe zaista natrag u Hrvatsku ili odlaze u druge zemlje poput Austrije i Švicarske, koje su sve popularnije među Hrvatima. Švicarska je, primjerice, 1. siječnja 2022. u potpunosti otvorila tržište rada za hrvatske državljane, čime je dodatno potaknula njihovo preseljenje – kako iz Hrvatske, tako i iz drugih država.

“Prema podacima DZS-a u proteklih pet godina u Austriju se iseli četiri do pet tisuća Hrvata, dok se vrati svega oko tisuću ljudi. Istodobno, vanjske baze podataka kao što je Statistic Austria pokazuju da je broj doseljenih Hrvata čak i dvostruko veći od onoga što pokazuje hrvatski DZS. Riječ je o već nebrojeno puta spomenutom problemu s odjavom i prijavom u Hrvatskoj”, upozorava Jurić.

GRAĐEVINARI U ŠOKU Njemačka treba radnike, a zatvara vrata Balkancima. Evo zašto je to loše

Naglašava i da migracije ne treba svoditi isključivo na brojčanu bilancu. “Iz Hrvatske odlazi probrano stanovništvo i talenti. Koliko je ovaj aspekt bitan, najbolje svjedoče prakse privlačenja talenata na razini EU. Dok je u Austriji više od 8000 studenata iz Hrvatske, Hrvatska godišnje privuče svega 200 studenata iz cijele Europske zajednice.

Samo u Austriji i Njemačkoj nalazi se 20.000 studenata iz Hrvatske, a naša velika sveučilišta broje svega 15.000 studenata ukupno – osim zagrebačkog. O tome u kojoj mjeri nismo svjesni da je privlačenje talenata ključ nove demografske politike svjedoči i činjenica da Hrvatska uopće ne poznaje instrument studentske vize koju sve uspješnije članice već desetljećima imaju”, rekao je Jurić za Večernji.