Bivši ministar vanjskih poslova i zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu Tonino Picula odgovara na napade srpskih političara koji su uslijedili nakon objave njegove fotografije iz Domovinskog rata

Fotografija sebe spremnog za obranu Hrvatske, u vojnoj uniformi iz Domovinskog rata, koju je Tonino Picula objavio na svom profilu na Facebooku na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza, kada se proslavljala trideseta obljetnica Oluje, izazvala je buru u srpskim medijima i ujedinila vlast, opoziciju i civilno društvo u osudi tog postupka hrvatskog eurozastupnika i izvjestitelja Europskog parlamenta za Srbiju.

Uz objavu, Picula je napisao: „Prošlo je 30 godina od Oluje, vojno-redarstvene akcije ključne za oslobađanje okupiranih područja Hrvatske. Zalaganje za mir, jačanje demokracije i ravnomjernog gospodarskog boljitka trebaju biti trajni putokazi u razvoju našeg društva, pogotovo danas kada su te vrijednosti pod sve jačim pritiskom. Zahvalimo svima koji su dali svoj doprinos u obrani suvereniteta i slobode Republike Hrvatske. Svim građanima, a posebno svojim suborcima, čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.“

Iako tekst objavljen uz fotografiju nije bio ni provokativan niti je pozivao na nasilje ili mržnju prema Srbima, reakcije su bile unisono negativne. Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić zatražila je od predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsole zauzimanje jasnog stava oko te objave, koja kako pišu srpski tabloidi, vrijeđa 250 tisuća Srba prognanih iz Krajine nakon Oluje. Opozicija također negoduje jer da je Picula time kompromitirao svoju neutralnost izvjestitelja Europskog parlamenta za Srbiju. To je na mreži X napisao predsjednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas, uz napomenu da će takva poruka zapravo koristiti aktualnoj vlasti i doprinijeti negativnom stavu građana Srbije prema EU-u.

Mnoge je iznenadilo kada je čak i bivši predsjednik Srbije i Demokratske stranke Boris Tadić, koji je inače bio u odličnim odnosima s hrvatskim SDP-ovcima, a osobito s predsjednikom Josipovićem, pozvao Piculu da podnese ostavku na svoju funkciju, na koju, kako je napisao, nije ni trebao biti izabran. Istaknuo je da je objavljivanje takve fotografije greška, “osobito u ovako osjetljivom trenutku kada su na vlasti u Srbiji oni koji su sudjelovali u pogubnoj ratnoj politici devedesetih, dok u Hrvatskoj svjedočimo masovnom uzdizanju ustaštva. Bez politike pomirenja nema ni stvarne europske budućnosti zemalja bivše Jugoslavije, a Picula je isticanjem fotografije s oružjem jasno pokazao svoj odnos prema pomirenju u regiji. Poruka koju je poslao ima poseban značaj u trenutku kada svjedočimo povampirenju slavljenja ustaštva u Hrvatskoj“.

Za razliku od Srbije, hrvatska desnica pozdravila je spornu objavu Tonina Picule, a osobito ga je pohvalio bivši HSP-ovac i saborski zastupnik Anto Đapić. „Iako sam s gospodinom Piculom imao brojna neslaganja u političkom životu, za ovu objavu i čestitku zaslužuje puni respekt! Pokazao je da ne kalkulira kada su u pitanju temeljne vrijednosti hrvatske državnosti i obrane slobode“, napisao je Đapić.

‘Eskalacija nasilja u Srbiji očekivana je i neizbježna etapa istog procesa koji u različitim oblicima traje od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća. Taj proces ne truje samo Srbiju i neće se rasplinuti tek tako’

U međuvremenu su prošloga tjedna prosvjedi koji traju mjesecima, u više gradova u Srbiji prerasli u nasilje u kojem s jedne strane sudjeluju prosvjednici koje su pozvali „studenti u blokadi“, a s druge pristalice Vučićeve Srpske napredne stranke, na koje policija uglavnom ne reagira. U Beogradu su uništeni automobili blizu prostorija Vučićeva SNS-a, a u Novom Sadu su njihove prostorije zapaljene i uništene dok je jedan pripadnik vojske imao pištolj i pucao u zrak. Prosvjednici su maskirani, koriste se zapaljiva sredstva i rakete i situacija sve više sliči na građanski rat.

Tjednik Nacional o svemu tome je razgovarao s eurozastupnikom iz redova SDP-a, bivšim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom, koji pripada Klubu zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu te je član Odbora za vanjske poslove i Izaslanstva za SAD.

NACIONAL: Kako komentirate eskalaciju nasilja između studenata i pristalica Aleksandra Vučića u više gradova u Srbiji?

Bojim se da je ta eskalacija nasilja u Srbiji očekivana i neizbježna etapa istog procesa koji u različitim intenzitetima i oblicima traje od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća. Taj proces ne truje samo Srbiju i neće se rasplinuti tek tako.

NACIONAL: Jeste li očekivali tako negativne reakcije iz Srbije – i vlasti, i opozicije, i medija, i civilnog društva – na objavu svoje fotografije u uniformi iz vremena Domovinskog rata? Čini se da su se svi ujedinili u osudi tog vašeg postupka.

Čini se da u Srbiji nema konsenzusa oko budućnosti zemlje, ali postoji oko prošlosti. Neizvjesna politička drama i sve žešći sukobi koji se na ulicama gradova u Srbiji događaju ovih mjeseci, neposredna su posljedica nedovršene demokratske tranzicije iz 90-ih godina, kada je velikosrpska ideologija uništila zajedničku državu da bi u različitim okolnostima do danas nastavila blokirati demokratske procese u samoj Srbiji. Odgovornost za to u prvom redu leži na izrazito rigidnoj i agresivnoj protueuropskoj vlasti, ali i onima koji joj sekundiraju u interpretaciji nedavne tragične prošlosti.

NACIONAL: I oni koji vas cijene smatraju da ste ipak morali imati na umu da niste samo hrvatski eurozastupnik već i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju te ste kao takav morali biti svjesni da je to za dio srpskog stanovništva koje je tijekom Oluje izbjeglo iz Krajine, osjetljivo pitanje. Teško im je objasniti da vaš cilj nije bila provokacija…

Moja objava na platformi X bila je prigodna čestitka građanima Hrvatske povodom Dana pobjede i suborcima povodom Dana hrvatskih branitelja. Naravno da mi nije bila namjera bilo koga provocirati. Međutim, moja dužnost u EP-u nije i ne može biti razlog da se odreknem bilo kojeg dijela svoje biografije. On može biti sporan samo onima koji se i danas izbjegavaju realno suočiti s korijenima i posljedicama jedne destruktivne politike koja je početkom 90-ih izazvala ogromna ljudska stradanja i materijalna razaranja u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu.

Fotografija koju je Tonino Picula objavio na društvenim mrežama, a zbog koje se našao na udaru kritika srpskih političara. FOTO: Facebook

NACIONAL: Osobito je situacija zapaljiva ove godine, nakon ustaških ispada na zagrebačkom hipodromu i u Kninu koji su prethodili proslavi 30. obljetnice Oluje i Dana pobjede, za koji su zaslužni svi građani. Kako to komentirate?

Klizanje udesno je trend koji se već dulje događa gotovo svuda, pa i na terenu konsolidiranih demokratskih država, što je rezultat kontinuiranog slabljenja globalnog poretka dominantnog od kraja hladnog rata. Ali proklizavanje prema krajnjoj desnici uvijek je posljedica oportunističkog odnosa vlasti prema protagonistima lokalnog povijesnog revizionizma i zahtjeva za autoritarnom transformacijom društva. Nije se smjela dogoditi točkasta rehabilitacija elemenata ustaške ideologije kako je to pokušala aktualna vlast prije nekoliko godina. No nastavak tog lutanja, kako svjedočimo posljednjih dana, još je gori. Vodstvo HDZ-a čak se intimiziralo s ikonom tog trenda ili proglasilo nove dvostruke konotacije pozdrava ZDS: može u Saboru, ne može na stadionima. Hrvatska je u kolovozu 1995. godine kolektivnim naporom stvorila pretpostavke svoje europske budućnosti, a ne podlogu za naknadno glorificiranje zločinačke politike koja nas je toliko koštala u prošlosti.

NACIONAL: Osim Vučića i Ane Brnabić, kao i cijele vladajuće strukture, čak je i bivši predsjednik, demokrat Boris Tadić, zatražio vašu ostavku na poziciju izvjestitelja i smatra da to ne bi trebao biti nitko s prostora bivše Jugoslavije, osobito ako je sudjelovao u Domovinskom ratu. Jeste li to od njega očekivali, jeste li se čuli?

Njega sam odavno prepoznao kao nešto umivenije lice svesrpske integralističke politike. Njegova stajališta o karakteru dijelova hrvatske povijesne baštine indikatori su tko je on zapravo kada se ugase kamere i odvežu kravate. Nažalost, nije on jedini koji samo taktizira kad proklamira drugačiju Srbiju i članstvo u EU-u kao cilj. Jer klonirati velikosrpsku amneziju o uzrocima ratnog pustošenja u Hrvatskoj i dovoditi u pitanje pravo na obranu od tog zla, mogu samo oni u oporbi koji su odlučili biti serijski gubitnici u natjecanju s Vučićevim povijesnim revizionizmom.

NACIONAL: Činjenica jest da je sama Oluja bila besprijekorna vojno-redarstvena operacija, ali i da su se nakon nje dogodili zločini nad srpskim civilima za koje nitko nije procesuiran. Na to je prvi upozorio kardinal Kuharić još u ljeto 1995. godine. Zašto nijedna vlast nije pokušala izbrisati tu ljagu s hrvatske pobjede u obrambenom ratu?

Nitko ne smije osporavati zločine nad nevinim civilnim žrtvama nakon operacije Oluja i prestati tražiti progon počinitelja tih zločina. To bi također trebala biti odgovornost pobjednika. Hrvatska tu svakako nije napravila koliko je morala. Za ratne zločine nema zastare.

NACIONAL: Vidite li neke paralele svoje situacije sa situacijom u kojoj se našao visoki povjerenik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, čiju ostavku Milorad Dodik odavno traži?

Razumijem težinu izazova s kojima se suočava gospodin Schmidt u BiH. Mislim da obojica radimo s političkim zajednicama unutar kojih se teško dolazi do kompromisa i čiji političari ne dijele iste vizije kamo društvo treba ići.

‘Hrvatska je u kolovozu 1995. kolektivnim naporom stvorila pretpostavke svoje europske budućnosti, a ne podlogu za naknadno glorificiranje zločinačke politike koja nas je koštala u prošlosti’

NACIONAL: Očekujete li neke reakcije Europskog parlamenta ili Europske komisije na zahtjeve srpske vlade i opozicije za vašom smjenom? Je li vas u tom smislu netko kontaktirao?

Ne. Ne mogu dati odgovor umjesto onih iz europskih institucija kojima su se obratile institucije Srbije. To nije prvi pokušaj da se dovede u pitanje moj mandat. Moje odstupanje Vučićev režim traži od prvog dana, a mediji pod kontrolom vlasti provode protiv mene najprizemnije kampanje. Ovoga puta pridružili su im se, na mig iz Beograda, neki njima slični, ekstremno desni političari iz EU-a kompromitirani skandalima. Usput rečeno, povezuje ih i trajna ljubav prema Putinovoj Rusiji. Oni bi zatvorili vrata EU-a Ukrajini i širom ih otvorili Vučićevoj Srbiji.

NACIONAL: Jeste li se čuli s Davidom McAlisterom, predsjednikom Odbora Europskog parlamenta za vanjsku i sigurnosnu politiku (AFET), čiji ste član?

Ne.

NACIONAL: Što će biti ako se s vama nitko ni iz vlasti, ni iz opozicije, ni iz civilnog društva neće htjeti sastati u Srbiji? Kako ćete raditi svoj posao?

Namjeravam nastaviti s radom. Nije mi bilo lako ni dosad. Moja kredibilnost ovisi prvenstveno o prihvaćenosti mojih ocjena o pravom stanju u Srbiji kao zemlji kandidatu za članstvo u EU-u. Kvalitetu mog rada kao stalnog izvjestitelja dokazuju uspješni pregovori o izvještaju o Srbiji, kao i uvjerljiva podrška izvješću na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Ali nije pravo pitanje hoću li ja nastaviti obavljati svoju dužnost u EP-u, nego hoće li dobar dio političke scene u Srbiji nastaviti relativizirati odgovornost za posljedice velikosrpske politike za ratne strahote u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Bojim se da će se još jednom pokazati kako je lakše smijeniti autokratsku vlast nego temeljito promijeniti okolnosti iz kojih je nastala.

NACIONAL: S druge strane, u Hrvatskoj ste postigli suprotan efekt – podržali su vas Anto Đapić i krajnja desnica. Je li vam to bio cilj?

Mislim da se domaća krajnja desnica puno više raduje ovim unisonim napadima na jednog hrvatskog političara koji prilike u Srbiji ocjenjuje na temelju argumenata i bez pjene na ustima. To im služi u dokazivanju da su u Srbiji “svi oni isti”. Naravno da nisu. Politička komunikacija sa Srbijom uvijek će biti zahtjevna i povremeno vrlo tvrda. Oko dosta stvari vjerojatno se nikada nećemo složiti. Ali te razlike treba moći ugraditi u odnose koji zbog toga ne moraju biti dramatični i krizni.