U Hrvatskoj, koja ima rekordno najnižu izlaznost na europskim izborima, a istovremeno su hrvatski državljani prema anketama među najvećim “eurooptimistima” među državama članicama, treba “korigirati znanje o Europskoj uniji, rekao je u četvrtak zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.

Na europskim izborima sredinom prošle godine na hrvatska birališta izašlo je samo 21,34 posto birača, čime je Hrvatska po slabom odazivu oborila rekord koji je 2019. ostvarila Slovačka.

Hrvati veliki ‘eurooptimisti’, ali malo znaju o EU

Istodobno, relevantna istraživanja Eurobarometra pokazuju da 80 posto Hrvata pozitivno gleda na članstvo u EU, rekao je Picula na raspravi “EU i Hrvatska“, koja se u četvrtak u organizaciji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo održala u prostorijama Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Uvodničar rasprave Neven Mates rekao je da u Hrvatskoj postoji “deficit informacija kako EU funkcionira”, a da je razlog za to jednim dijelom što je taj mehanizam jako kompliciran.

“‘Krivac’ je i politički stav da se puno stvari može bolje riješiti ako se pregovori obavljaju u tajnosti, što na neki način isto ograničava javnost da zna kako se odluke donose”, rekao je Mates, pa zaključio da to koristi “antieuropskim i populističkim strankama koje mogu kritizirati EU i Bruxelles” kao potpuno “netransparentne i otuđene od javnosti”.

Poplava dezinformacija u javnom prostoru

“Možda postoji manjak informacija, ali u ovom trenutku već neko vrijeme svakako ne postoji manjak dezinformacija”, nadovezao se Picula.

Hrvatski zastupnik socijalista i demokrata (S&D) rekao je da je prosječni građanin Unije danas suočen s poplavom informacija koje pokušavaju utjecati na povjerenje u “kredibilnost institucija same demokracije”.

“Za to vam ne trebaju ni tenkovi, ni topovi, ni avioni. Dovoljno je samo osvojiti prostor koji je u međuvremenu postao kritična platforma za razmjenu ideja – internet”.

U izostanku odgovora na takve dezinformacije događaju se “apstinencija, ignoriranje europske stvarnosti i povlačenje”, smatra Picula.

“To koristi onima koji žele popuniti tu informacijsku prazninu. Uvijek volim reći da politika i priroda ne vole vakuum – uvijek netko dođe da ga popuni”.

‘Građani prepoznali koristi članstva u EU-u’

No, Picula je naglasio da se 80 posto podrške članstvu u Hrvatskoj sasvim sigurno ne bi dogodilo da građani nisu “sami prepoznali koristi od članstva u EU-u”, iako to ne znači da se “neke stvari ne treba korigirati”.

“Ali, prvenstveno treba korigirati razinu informiranosti o EU-u u Hrvatskoj”, istaknuo je.

Hrvatski eurozastupnik rekao je kako je članstvo Hrvatske u EU-u krucijalno jer se pokazalo da u “sve nestabilnijem i opasnijem svijetu upravo u okviru jedne ovakve zajednice demokratskih država ona može do kraja afirmirati svoje ciljeve”, no da ih i “mora biti svjesna”.

‘Hrvatska u međuprostoru’

Povjesničar Tvrtko Jakovina, također panelist na raspravi, vjeruje da je hrvatska podrška članstvu nažalost “jednim velikim dijelom” nastala zbog toga kako je ono “reklamirano”.

“Mi smo ga reklamirali iz naših vrlo uskih pobuda, a to je da se mičemo s Balkana, odlazimo natrag u Europu i na taj način stvaramo zid prema europskom jugoistoku”.

Hrvatska se, smatra Jakovina, danas ponovno nalazi u “međuprostoru”. Postoje zemlje smještene sjeverozapadno, vođene kao države središnje Europe, a Hrvatska je ostala između, te je često smještana uz zemlje Zapadnog Balkana, nečlanicama, prema kojima nema jasnu politiku.

PREŠLI CRVENU LINIJU Od ‘istine i pravde’ do šajkače i kokarde: studentski prosvjedi u Srbiji postali manifestacija nacionalizma

“Ne koristimo ono što je zapravo bio hrvatski adut – mi te zemlje možemo bolje razumjeti, one su za nas jako važne”, nastavio je Jakovina, pa naglasio da Hrvatska na tom prostoru treba imati aktivniju politiku i tamo jačati proeuropske snage, europske vrijednosti i sigurnost.

‘Dio prosvjednika Vučiću zamjera što nije ostvario ciljeve velikosrpske politike’

Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, na panelu je odgovarao na pitanje o Srbiji, kazavši da veći dio EU-a u ovom trenutku ne bi mogao priznati rezultate eventualnih izbora u toj zemlji ako bi se oni odvili po trenutnim, “nepromijenjenim pravilima”.

Naglasio je da nisu svi protivnici srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića proeuropski nastrojeni, što se moglo vidjeti i na velikom antivladinom skupu na Vidovdan, 28. lipnja.

“Jedan broj govornika zapravo Vučiću prebacuje što nije realizirao ciljeve velikosrpske politike, to je ono što je opasno”, upozorio je.

Picula se pita “hoće li s Vučićem otići i vučićevska politika“, te je naglasio da se ponekad “lakše riješiti autokrata i diktatora nego minirati okolnosti koje su dovele do njegove vlasti”.

EUROPSKI SOCIJALISTI U OPATIJI Srbijanska oporba: ‘Vučić je Berlinski zid Zapadnog Balkana, ima svoje SA odrede’