Ljeto je donijelo još jedan toplinski val, a temperature zraka koje su se u mnogim dijelovima Hrvatske približile ili dosegnule 40 Celzijevih stupnjeva predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje. Jedna od najvećih opasnosti je toplinski udar – stanje koje se razvija iznenada, a ako se ne prepozna na vrijeme, može biti kobno.

Najugroženiji su dojenčad, djeca, starije osobe, kronični bolesnici i trudnice, no i potpuno zdrave osobe trebaju biti na oprezu.

Toplinski udar nastupa kada se tijelo pregrije i izgubi sposobnost da samo regulira temperaturu i rashladi se. Normalna tjelesna temperatura kreće se između 36 i 37 Celzijevih stupnjeva, a kod toplinskog udara može porasti i iznad 40.

Tijekom ovog stanja dolazi do smanjenog protoka krvi i opasnosti od oštećenja vitalnih organa – mozga, srca, bubrega, zbog čega je od iznimne važnosti što prije dobiti liječničku pomoć.

Simptomi koji prethode toplinskom udaru

Toplinskom udaru prethodi toplinska iscrpljenost koju treba prepoznati i reagirati na vrijeme, kako situacija ne bi postala opasna po život.

Simptomi toplinske iscrpljenosti su, kako i sam naziv kaže,

• iscrpljenost
• grčenje mišića
• toplinski osip
• pretjerano znojenje
• vrtoglavica
• mučnina
• žeđ
• glavobolja

Kako postupiti kod toplinske iscrpljenosti?

Osobu treba odmah premjestiti u hladniji prostor, po mogućnosti klimatiziran te postepeno snižavati temperaturu tijela mokrim oblozima koji se stavljaju na vrat, prepone i pazuhe. Nikako na cijelo tijelo jer bi mu tako otežali hlađenje.

Simptomi toplinskog udara – jedan je specifičan

Toplinska iscrpljenost i toplinski udar dijele simptome poput mučnine, vrtoglavice i slabosti, no kod toplinskog udara javlja se specifičan simptom – promjene u ponašanju. Toplinski udar utječe na mozak, izazivajući encefalopatiju, odnosno disfunkciju mozga. Javljaju se anksioznost, uznemirenost, zbunjenost pa čak i agresija.

Tu su još:

• gubitak svijesti
• ubrzan rad srca
• plitko disanje
• nizak krvni tlak
• zamagljen vid
• nerazgovijetan govor
• promjene na koži – crvenilo ili bljedilo, suha i vruća koža

Liječenje i prva pomoć

Najvažnije je da osoba unutar 30 minuta primi liječničku pomoć te da se tijelo krene hladiti.
Ono što možete učiniti za osobu pod toplinskim udarom do dolaska medicinske pomoći je sljedeće:

• odvedite ju u hlad ili rashlađenu prostoriju
• skinite joj odjeću
• stavite joj na pazuh, vrat, prepone hladne obloge
• osigurajte strujanje zraka, barem lepezom, ako nema u blizini ventilatora
• dajte joj vode, ali u malim gutljajima i samo ako je pri svijesti

Što se nikako ne smije raditi kod toplinskog udara

• osobu pod toplinskim udarom se ne smije tuširati jer bi to moglo izazvati šok za organizam.
• ako nije pri svijesti strog je zabranjeno davanje tekućine jer bi moglo doći do gušenja
• ne prekrivati mokrim oblozima cijelo tijelo jer ova metoda može dovesti do zadržavanja topline. Hladne obloge treba staviti na ključne točke na tijelu – pazuhe, prepone, vrat, pregibe na rukama i nogama, na zapešća

Posljedice toplinskog udara

Toplinski udar može ostaviti posljedice na organizam koje mogu trajati tjednima i mjesecima.

Najčešći su:

• problemi s koordinacijom
• nerazgovijetan i otežan govor
• problemi sa stvaranjem novih sjećanja (anterogradna amnezija)

Preventivne mjere – kako izbjeći toplinski udar

Najbolja zaštita od toplinskog udara je, kao i u svemu drugome, prevencija. Stručnjaci preporučuju izbjegavati izlaganje suncu između 10 i 17 sati, piti dovoljno tekućine, najbolje vode ili nezaslađenih napitaka, čak i kad ne osjećamo žeđ, nositi laganu, svijetlu odjeću od prirodnih materijala i šešire sa širokim obodom.

Također, trebalo bi rashladiti prostorije ventilatorom ili klimom, ali izbjegavati direktno puhanje, tuširati se mlakom vodom nekoliko puta dnevno, prilagoditi tjelesnu aktivnost – naporne poslove i vježbanje ostaviti za jutro ili večer te u konačnici slušati svoje tijelo.

Kako se ne biste doveli u opasnost, poštujte mjere opreza, brinite o sebi i brinite jedni o drugima.