Nakon što je u Brčkom razbijen lanac krijumčara djece, utvrđeno je da šestero djece koja su imala hrvatske dokumente, nisu bili evidentirani u bazi nestalih.
Okolnosti utvrđuju domaće i strane policijske agencije.
Nacionalni koordinator za suzbijanje trgovine ljudima Alen Tahiri u četvrtak navečer je izrazio zabrinutost da postoji još sličnih slučajeva, kao što je ovaj u Brčkom.
Prema njegovim procjenama, na krijumčarenju djece kriminalci godišnje zarade više od 150 milijardi eura.
“To je iznimno veliki novac i velik motiv kriminalnim skupinama kako bi tom najvećom povredom ljudskih prava s kojima se može pojedinac susresti, mogli doći do znatno velikih prihoda”, kazao je Tahiri za HRT.
SLUČAJ IZ BRČKOG Obiteljski klan tjerao djecu na prosjačenje i krađu? ‘Obučavali su ih’
“Ovo je zastrašujući scenarij, zaista je veliki broj djece. Mislim da će istraga pokazati još što će se sve pokazati u tom slučaju. Zaista nadam da nije došlo do nekog fizičkog zlostavljanja ili još gore da nije došlo do seksualnog zlostavljanja djece, što nažalost također nije rijetkost kod ovakvih primjera”, kazao je Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.
Alen Tahiri je upozorio i da su ranije žrtve koje su bile identificirane na području Hrvatske, dolazile iz susjednih država, BiH, Srbije.
“No, u današnje vrijeme to su građani Hrvatske“, kazao je te dodao da je broj identificiranih žrtava u posljednjih pet godina između 20 do 30, pri čemu je omjer između spolova, muškaraca i žena, sad jednak, dok je ranije bilo puno više žena.
Ramljak je govorio o sudbini djece koja postanu žrtve trgovine ljudima.
“Sve ovisi koja je svrha same žrtve, je li to radna eksploatacija, prosjačenje ili vrlo često seksualno zlostavljanje i iskorištavanje samog djeteta. Naravno da vrbovanje može biti na razne načine, u ovom slučaju, kao što je navedeno, su uključeni roditelji. Međutim može doći do otmice ili čak vrbovanje putem interneta, što je vrlo često također slučaj”, upozorio je.
Komentari