Američki proizvođači oružja izuzeti su iz novog i ogromnog obrambenog troškovnika Europske unije, koji je predstavljen u srijedu. Njime se želi izgraditi vojno-industrijski kompleks s ciljem odvraćanja Rusije i dokidanja ovisnosti o Americi, piše Politico.
Iz planova je za sad izostavljena i Velika Britanija.
“Moramo kupovati više europskog. Jer to znači jačanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavljujući program Spremnost 2030.
U nastojanju da ojača veze sa saveznicima, Bruxelles je u program uključio zemlje poput Južne Koreje i Japana te Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA).
U konačnici Europa bi na obranu mogla potrošiti čak 800 milijardi eura.
“Ne trebamo gledati samo na Rusiju kao prijetnju, već promatrati i globalne geopolitičke situacije i gdje će Amerikanci usmjeriti svoju stratešku pozornost”, rekao je novinarima europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius.
Posljednjih godina oko dvije trećine narudžbi EU-a za obranu otišlo je američkim obrambenim tvrtkama.
Komisija je predstavila svoj dugoročni prijedlog obrambene politike, poznat kao “bijela knjiga” te niz zakonskih prijedloga s ciljem da zemljama olakšaju povećanje vojne potrošnje i stvore cjelovitije obrambeno tržište.
“Ne radimo ovo da bismo krenuli u rat, već da bismo se pripremili za najgore i obranili mir u Europi”, rekla je europska povjerenica za vanjsku politiku Kaja Kallas.
Ruska prijetnja glavni je pokretač jačanja europskog vojno-industrijskog kompleksa, ali i potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa potiču Europu da bude brza.
Opasnost od prevelikog oslanjanja na Ameriku naglašena je Trumpovom iznenadnom odlukom da potkopa savezničku Ukrajinu obustavljanjem isporuki oružja i razmjene obavještajnih podataka kako bi izvršio pritisak na Kijev da prihvati mirovne pregovore s Rusijom.
Raspodjela novca
Najkonkretniji prijedlog je obećanje Komisije da će posuditi do 150 milijardi eura zemljama članicama koje će se potrošiti na obranu u okviru takozvanog instrumenta SAFE.
Iako će zajmovi biti dostupni samo zemljama EU, prijateljske države izvan bloka također mogu sudjelovati u zajedničkoj nabavi oružja.
Zajednička nabava prema prijedlogu SAFE otvorena je za Ukrajinu, Norvešku, Švicarsku, Island i Lihtenštajn iz EFTA-e te za “zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, kao i treće zemlje s kojima je EU sklopio Partnerstvo za sigurnost i obranu.”
Do kraja siječnja EU je imao šest obrambenih i sigurnosnih partnerstva: s Norveškom, Moldavijom, Južnom Korejom, Japanom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
NOVI NUKLEARNI KIŠOBRAN? Njemačka spremna s Francuskom i Velikom Britanijom štititi Europu od Rusije
Turska i Srbija, kao zemlje kandidati za članstvo u EU, također bi se potencijalno mogle pridružiti.
To iz priče izostavlja SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo – iako bi se status Britanije mogao promijeniti.
“Radimo na ovom obrambenom i sigurnosnom partnerstvu s Velikom Britanijom. Zaista se nadam da ćemo za svibanjski samit imati rezultate”, rekla je Kallas.
Kanada je također jasno dala do znanja da želi čvršće sigurnosne odnose s EU-om.
Komisija je u srijedu također predložila veću obrambenu suradnju s Australijom, Novim Zelandom i Indijom.
“Postoji mnogo zahtjeva diljem svijeta za suradnju s nama”, rekao je visoki dužnosnik EU-a.
Povlašteni tretman za europske tvrtke je pokušaj da se udovolji Francuskoj, jednom od vodećih europskih proizvođača oružja.
Razvoj europskog tržišta
U daljnjem pokušaju ‘zavrtanja’ tvrtki izvan EU-a, sporazum zabranjuje stranim zemljama pristup povjerljivim informacijama.
Također postavlja minimalni prag prema kojem 65 posto komponenata koje ispunjavaju uvjete za financiranje moraju biti europske, a ta definicija uključuje Ukrajinu i Norvešku.
NE STIGNU PROIZVODITI Njemački Rheinmetall zatrpan narudžbama za oružje
Planirani fond isključio je oružane sustave u kojima država nečlanica EU-a ima ovlasti za projektiranje, odnosno kontrolu njihove konstrukcije ili upotrebe. Čini se da to obuhvaća većinu zajedničkih projekata proizvodnje američke vojne opreme u EU.
Zajmovima će se financirati zajednički projekti dviju ili više članica u pokušaju stvaranja obrambene industrije diljem EU-a.
“Uklanjamo fragmentaciju upravo tako što potičemo države članice da se udruže i kupuju isto oružje po boljoj cijeni”, rekao je dužnosnik EU-a.
U pokušaju da odmah pokrene kupnju oružja, Komisija će dopustiti zemljama EU-a da daju pojedinačne narudžbe u prvih 12 mjeseci.
Planovi objavljeni u srijedu također omogućuju zemljama članicama EU da zaobiđu stroga proračunska ograničenja bloka. Moći će premašiti ograničenje javne potrošnje EU-a do najviše 1,5 posto BDP-a u razdoblju od četiri godine.
Rok za traženje zajmova je 30. lipnja 2027., a zemlje mogu dobiti gotovinu do kraja 2030. Zajmove Komisiji moraju vratiti u roku od 45 godina.
VOJNA INDUSTRIJA Hrvatska brodogradilišta kreću novim smjerom: Evo što je u planu
Komentari