Pale su sve svjetske burze dionica i kriptovaluta nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio uvođenje carina.

Što će to značiti za Hrvate, za RTL je u ponedjeljak objasnio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

‘Europljani su manje izloženi burzovnim potresima od Amerikanaca’

“Pad na financijskim tržištima nastavit će se u onoj mjeri tek kad tržišta jasno ukalkuliraju sve posljedice ekonomske štete koja slijedi iz carinskih ratova. Tržište bi onda trebalo doživjeti predah, odnosno krenuti u smjeru oporavka. To je bitno reći zato što u financijskoj imovini prosječnog Amerikanca ulaganja u dionice i druge instrumente tržišta kapitala igraju dosta veliku ulogu u strukturi. Ako vrijednost financijske imovine pada, onda američki potrošač i manje troši”, istakao je Stojić za RTL, a prenosi danas.hr.

“U Europi je situacija nešto drugačija. Europljani, a pogotovo Hrvati su konzervativniji. Mi više štedimo u nekretninama i nemamo tako veliku izloženost kao američki potrošači“, dodao je Stojić.

‘Hrvatska razmjerno malo trguje sa SAD-om’

Na pitanje gdje bi Hrvati mogli osjetiti udarac, Stojić poručuje: “Mi smo u inicijalnim komentarima došli s ocjenom da direktan udar carina na hrvatsku ekonomiju zapravo nije toliko velik. Naš izvoz roba u SAD je otprilike jedan posto BDP-a. Relativno je tri puta manji u odnosu na prosjek Europske unije. Puno manje trgujemo s Amerikancima, ali ako dođe do značajnog usporavanja gospodarstva u eurozoni, onda ćemo osjetiti značajne neizravne efekte na usporavanje našeg BDP-a“.

U CRVENOM Trumpove carine oštetile su i hrvatske fondove. Evo što to znači za naše mirovine

“Onda nećemo više pričati o rastu BDP-a od tri i više posto, nego prema dva ili niže. Rano je za ocjenu, tek treba vidjeti hoće li Europa uzvratiti osvetničkim carinskim mjerama. Čak smo uočili da Europa to radi na štetu svojih industrijskih kompanija, tako da namećući osvetničke carine SAD-u, zapravo poskupljuje uvoz mnogih sirovina i repromaterijale koje europska industrija koristi”, dodao je Stojić.

‘Europske države su skupe, imaju velike poreze’

Osvrnuo se i na prijedlog “nula za nulu za industrijsku robu” predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.

“To je dobrodošao početak za neke pregovore, ali Amerikanci su prije pola sata uzvratili odgovorom da je to korak u dobrom smjeru, no traže se daljnja rješenja u olakšanju uvjeta poslovanja”, kaže Stojić.

“Amerikanci i dalje upiru prstom na izuzetno skupu i veliku državu u Europi. U Europi imamo velike poreze na potrošnju i porez na dohodak. Uvjeti za investicije značajno su restriktivni. Kada je Trump došao na vlast, uveo je politiku ‘crvenog tepiha’ za investicije od milijardu dolaru. To bi, prevedeno na veličinu našeg BDP-a, bilo kad bismo mi crveni tepih ispružili za sve investicije koje su od 30 milijuna eura naviše, što i nije Bog zna kako veliki iznos”, napomenuo je Stojić.

“Trump želi za američke tvrtke imati bolje uvjete investiranja u Europi, sličnije onome što europske kompanije imaju u Americi. Tu je i poruka za naše gospodarstvo, koje u europskim okvirima ima iznadprosječni visok ukupni porezni teret. Kada gledamo druge barijere za biznis, primjerice trošak bolovanja na teret poslodavaca. To je još jedna tema gdje možemo puno učiniti u smislu deregulacije”, zaključio je Stojić za RTL, a prenosi danas.hr.

HUP S TOMAŠEVIĆEM Poslodavci traže manje poreze, posebno u Zagrebu, i kraća bolovanja