Revolucionarni mikroskop na Harvardu mogao bi dovesti do značajnih otkrića u liječenju raka i istraživanju dugovječnosti, no znanstvenica koja je razvila računalne skripte za čitanje njegovih slika i korištenje njegovog punog potencijala već je dva mjeseca u imigracijskom pritvoru, piše NBC News.
Bez stručnosti Kseniie Petrove (30) ugrožen je ključni napredak u ranom otkrivanju raka, upozoravaju njezini kolege.
Petrova je uhićena u veljači na bostonskom aerodromu Logan nakon povratka iz Francuske, gdje je preuzela uzorke embrija žabe za laboratorij. Zbog pogreške u carinskoj deklaraciji, poništena joj je viza (J-1). Inače, zakonska kazna za prekršaj koji joj se stavlja na teret iznosi 500 dolara, a ako se radi o prvom prekršaju kazna je 50 dolara.
View this post on Instagram
“Pitali su me imam li biološke uzorke u svojoj prtljazi. Rekla sam da”, otkriva Petrova okolnosti uhićenja u intervjuu za NBC News.
“Nitko nije znao što se događa. Nisam imala nikakav kontakt ni s odvjetnikom ni s Leonom (mentorom) ni s kim. Ni idućeg dana ništa mi nisu govorili. Čekala sam u ćeliji”, dodaje.
“Ja bih ovo nazvala strojem za mljevenje. Mi smo u ovom stroju i nije važno imate li vizu, zelenu kartu ili osobnu priču. Samo se nastavlja”, izjavila je ruska znanstvenica.
Iz američkog Ministarstva domovinske sigurnosti rekli su ranije ovog tjedna da je Petrova “zakonito privedena nakon što je lagala saveznim službenicima o unošenju tvari u zemlju”.
Na pitanje o svom političkom aktivizmu, Petrova je rekla kako vjeruje da “u znanosti treba postojati demokracija”.
“Ne želim skrivati svoje političko mišljenje. Ako želite reći nešto protiv Putina, nema šanse da ne budete u zatvoru. Nema šanse da ne budete uhićeni”, objašnjava.
View this post on Instagram
Petrova je zatražila azil, navodeći strah od političkog progona u Rusiji zbog svoje javne kritike invazije na Ukrajinu i sudjelovanja u prosvjedima protiv rata. Trenutačno se nalazi u imigracijskom pritvoru u Richwoodu, Louisiana, čekajući saslušanje zakazano za svibanj 2025.
Glavni znanstvenik na Harvardu, na odjelu za sistemsku biologiju te mentor Petrove, dr. Leon Peshkin, opisao ju je kao iznimno talentiranu znanstvenicu s rijetkom kombinacijom vještina u biologiji i računalnoj znanosti.
Za podršku Petrovoj pokrenuta je kampanja prikupljanja sredstava koja je prikupila više od 40.000 dolara za pravne troškove.
Njezin slučaj, kao i pritvaranje brojnih akademika diljem SAD-a naštetili su mogućnosti sveučilišta u Sjedinjenim Državama da regrutiraju i zadrže vodeće talente, upozoravaju stručnjaci.
U područjima gdje je stručnost često visoko specijalizirana, gubitak talenta mogao bi imati strašne posljedice na globalnoj razini za budućnost medicine i znanstvenih otkrića. Mnogi znanstvenici planiraju napustiti institucije u SAD-u jer su zabrinuti da bi im vize mogle biti opozvane ili da bi mogli biti uhićeni, piše NBC News.
Prvo saslušanje Kseniie Petrove na imigracijskom sudu zakazano je za utorak, 7. svibnja 2025., u Jeni, Louisiana.
Njezin odvjetnik Gregory Romanovsky rekao je da očekuju više informacija o njezinom slučaju nakon istog.
“Čini se da je njezino pritvaranje dio šireg napora da se stvori nepoželjno i neprijateljsko okruženje“, zaključuje Romanovsky.
Peshkin je rekao da su međunarodni znanstvenici sve zabrinutiji zbog agresivnog pristupa Trumpove administracije ilegalnoj imigraciji. Na pitanje je li zabrinut da bi takva politika mogla obeshrabriti druge znanstvenike da dođu na Harvard, rekao je: “Ne brinem se da bi se to moglo dogoditi. Užasnut sam da već jest”.
“To već ima učinka. Čujem od mnogih kolega da su se ljudi koji su planirali ostati, predomislili”, naglašava.
Nedavno istraživanje znanstvenog časopisa Nature otkrilo je da 75% od 1600 ispitanih znanstvenika razmišlja o preseljenju u Europu ili Kanadu, navodeći kao razlog Trumpove mjere.
Harvard je angažirao Petrovu prije otprilike dvije godine. Diplomirala je na prestižnom Ruskom institutu za fiziku i tehnologiju i toplo su je preporučili, rekao je Peshkin. Dodaje kako je u Moskvi pohađala istu srednju školu kao i on, a školu opisuje kao mjesto za “ljude koji su nesebični, predani, fanatični znanstvenici, asketi”.
“Ovo su ljudi koji nisu u znanosti da bi zaradili novac. Oni su u znanosti jer osjećaju da je njihova misija razumjeti kako priroda funkcionira i pronaći lijekove“, rekao je Peshkin.
Objasnio je da istraživanje njihovog laboratorija “zahtijeva jedinstven skup vještina jer morate biti sposobni raditi kao embriolog i baviti se primijenjenom matematikom, modeliranjem, analizom podataka i bioinformatikom – sve u jednom paketu.”
Na pitanje koliko ljudi u njegovom laboratoriju može sve to učiniti, rekao je jednostavno: “To je bila samo ona”.
Komentari