Na tržištu nekretnina u Hrvatskoj potražnja i dalje nadmašuje ponudu, osobito kad je riječ o novogradnji, dok cijene ostaju visoke unatoč ograničenim mogućnostima kupaca.

“Manjak ponude, pogotovo u segmentu novogradnje, postaje kroničan problem. Kupci uglavnom traže novogradnju, ali se premalo gradi. Iako se čini da se puno gradi, broj izdanih građevinskih dozvola pokazuje suprotno“, upozorila je u utorak za HRT Lana Mihaljinec Knežević, članica predsjedništva poslovanja nekretninama pri HGK i direktorica agencije Zagreb West.

‘Srednja klasa ostaje bez pristupa novim stanovima’

Razlog je i u strategiji investitora, koji se usmjeravaju na luksuzni i cjenovno viši segment jer takve nekretnine tržište trenutačno može apsorbirati. Srednja klasa pritom ostaje bez pristupa novim stanovima, dok je fond rabljenih stanova, onih iz vremena Jugoslavije koji su otkupljivani 90-ih, sve više potrošen i neodgovarajući za današnje potrebe.

Na tržište je u posljednjih nekoliko godina dodatno utjecalo više faktora – od subvencioniranih APN kredita do porasta kamatnih stopa nakon Covida. No, problem je, ističe Mihaljinec Knežević, što su subvencije poticale potražnju na tržištu gdje ponuda već tada nije bila dovoljna.

“Mladi obično kupuju dvosobne ili trosobne stanove. U Zagrebu bi, zapravo, kupovali svi, tamo je najviše radnih mjesta i dolazaka, ali i tu ponuda ne prati potražnju”, kaže.

Nerealne tražene cijene

Primjećuje se da se tržišta pokreću kada dolazi do otvaranja novih radnih mjesta, kao što je bio slučaj u Osijeku. S druge strane, u kontinentalnim dijelovima bez snažne ekonomske aktivnosti tržište nekretnina je stagniralo.

Cijene koje se oglašavaju često ne odražavaju stvarno stanje na tržištu. Prosječne realizirane cijene, one po kojima se nekretnine zaista prodaju, znatno su niže od onih koje se objavljuju u oglasnicima.

“Prošle godine u Zagrebu prosječna cijena bila je oko 2700 eura po kvadratu. Na obali 2900, a na kontinentu od 2100 do 2200 eura“, navodi.

“Kupci sve više odbijaju nerealno skupe nekretnine, osobito one čije karakteristike ne opravdavaju cijenu“, poručuje.

Stariji stanovi ne zadovoljavaju moderne uvjete života

Mladi se najčešće zadužuju uz pomoć obitelji. Skupljaju za učešće kako bi kredit bio manji, a Hrvatska narodna banka je zbog visokih zaduženja postrožila uvjete kreditiranja.

“Stanova koji zadovoljavaju moderne uvjete života sve je manje. Kad se i pojavi dobar stan na tržištu, izazove ogroman interes. Ako je cijena realno postavljena, on se vrlo brzo proda”, kaže Mihaljinec Knežević.

Poseban problem na obali

Poseban je problem na moru, gdje je većina novogradnje namijenjena strancima i turističkom najmu. Mladi ondje često nemaju što kupiti.

“Situacija je sve izazovnija. Novi stanovi su skupi, starih nema dovoljno, a potrebe tržišta rastu. Rješenja moramo tražiti u većoj i planskijoj izgradnji, dostupnoj lokalnom stanovništvu”, zaključila je Mihaljinec Knežević u razgovoru za HRT.

I DALJE RASTU Stambeni kvadrati u Hrvatskoj za godinu dana poskupjeli 13 posto