Prema procjenama Europske komisije, do 2030. godine u zelenim sektorima u Europskoj uniji otvorit će se više od milijun novih radnih mjesta.

Procjene govore da će do 2030. godine 130.000 radnih mjesta u Hrvatskoj doživjeti promjenu.

No, je li Hrvatska spremna na prilagodbu tržišta rada? Odgovor na to pitanje pokušali su dati sudionici konferencije “Zeleni horizonti”, koja je u ponedjeljak održana u zagrebačkom hotelu Esplanade.

Konferencija je, inače, okupila ključne osobe iz državnog, javnog i privatnog sektora s ciljem poticanja dijaloga među stručnjacima i liderima na području zelene tranzicije i prilagodbe tržišta rada.

Žele dekarbonizirati gospodarstvo

Državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Tanja Radić Lakoš istaknula je da je u fokusu tog ministarstva kreiranje politika u skladu s klimatskom tranzicijom i zaštitom okoliša s ciljem smanjivanja otiska i prelaska na dekarbonizaciju i poticanje razvoja kružnog gospodarstva. Dodala je, ističe se u priopćenju, kako je cilj do 2040. doći do 90 posto dekarbonizacije, istakavši da Vlada intenzivno radi na postizanju tih ciljeva uz nacionalna i EU sredstva.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručio je da je Hrvatska predana energetskoj tranziciji i zelenoj ekonomiji.

“Ministarstvo je dalo snažan doprinos procesu dekarbonizacije. Kroz različite sustave financiranja osigurano je 1,86 milijardi eura bespovratnih sredstava za poduzetnike, 800 milijuna eura za istraživanja i inovacije, dodatnih 580 milijuna eura za digitalnu preobrazbu, modernizaciju pogona i smanjenje potrošnje energije“, naglasio je Šušnjar.

Dodao je kako će se donošenjem nacionalnih planova za kružno gospodarstvo i razvoja industrije dodatno povećati produktivnost,
smanjiti otpad i ojačati otpornost gospodarstva, intenzivirati poticanje domaće proizvodnje, ulaganje u inovacije i nove tehnologije.

Cilj im je zadržati visokoobrazovanu radnu snagu

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je da Vlada potiče ostanak visokoobrazovane radne snage nizom mjera, poput potpora za pripravništvo, za što je isplaćeno više od 180 milijuna eura od 2016. godine, a koju mjeru je koristilo nešto više od 21.000 mladih prilikom ulaska na tržište rada. Kroz sustav vaučera osigurano je 60 milijuna eura, a do sada je odobreno više od 45.000 zahtjeva za stjecanje zelenih i digitalnih vještina.

Vidiš je dodao je i da Vlada provodi direktnu mjeru prema poslodavcima – mjeru usavršavanja koja zaposlenim osobama omogućuje stjecanje vještina za rad i zadržavanje radnog mjesta, dok istovremeno poslodavcu omogućuje zadržavanje radne snage traženih kompetencija.

‘Ako se visokoobrazovanima ne ponude uvjeti kakvi su vani, nastavit će odlaziti’

Glavni analitičar Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić istaknuo je da ako Hrvatska želi zadržati visokoobrazovane stručnjake, država im mora ponuditi uvjete usporedive s onima u razvijenim zemljama, a to su konkurentne plaće, porezno rasterećenje i jasne mogućnosti profesionalnog napretka.

Konferencija Zeleni horizonti, FOTO: Nacional

“Bez toga, riskiramo da najbolji talenti i dalje odlaze, a da prazninu popunjavamo radnicima nižih kvalifikacija“, upozorio je Stojić.

Zadovoljni provedbom mjera za povratak u Hrvatsku

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Ante Lončar istaknuo je kako, uz mjere poput vaučera, HZZ provodi i mjere kojima se potiče gospodarska aktivnost. Tu je najpopularnija mjera samozapošljavanja i njena nadogradnja mjerom Biram Hrvatsku koja potiče povratak hrvatskih iseljenika.

“Mjera Biram Hrvatsku polučila je uspjeh te je samo kroz njeno korištenje uz povratak naših iseljenika i otvaranje novih poslovnih subjekata zaposleno gotovo 2000 novih radnika“, kazao je Lončar.

‘Stvaramo radne uvjete za ostanak’

Martina Slunjski, CPO Holcima Hrvatska, istaknula je kako u Holcim Hrvatska, iako globalna tvrtka, svojim zaposlenicima nudi više od posla.

“Nudimo karijeru u međunarodnom okruženju, pristup inovacijama i mogućnosti stvaranja stvarnog utjecaja. Sustavno razvijamo potencijal naših zaposlenika, potičemo inicijativu i pružamo prilike za rad na projektima kao što je transformacija naše tvornice u Koromačnom u prvu tvornicu proizvođača ugljično neutralnog cementa u Hrvatskoj. Kroz takve izazove i podršku, stvaramo uvjete u kojima talent ne traži razlog za odlazak, već ima jasan razlog za ostanak“, poručila je.

Prilike koje nudi zelena tranzicija

Inače, za uspješnu prilagodbu tržišta rada sudionici panela nužnim vide konkretnije povezivanje obrazovnog sustava, poslodavaca i države kako bi se odgovorilo na potrebe gospodarstva. Dodali su da Hrvatska ima priliku iskoristiti val zelene tranzicije za stvaranje kvalitetnijih radnih mjesta i održivog gospodarskog rasta, no uspjeh će ovisiti o spremnosti svih dionika da zajednički djeluju i dugoročno ulažu u ljude, znanje i tehnologiju.

Podršku konferenciji pružili su pokrovitelji – Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao i sponzori Hrvatska pošta, Holcim Hrvatska, Janaf, Jadrolinija, Končar i Telemach, te gradovi Velika Gorica, Sveta Nedelja, Dugo Selo, Ivanić Grad, kao i partneri na konferencije Philip Morris, Norveško veleposlanstvo i Hotel Esplanade Zagreb.

PODRŽIMO ODRŽIVO HGK pokreće prvo natjecanje za zelene start-upove. Evo što osvajaju pobjednici